- 1 -              Rev 1003/2014-6

 

 

 

 

 

Broj: Rev 1003/2014-6

 

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

 

R J E Š E N J E

 

              Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Davorke Lukanović-Ivanišević predsjednice vijeća, Ljiljane Hrastinski Jurčec članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Mirjane Magud članice vijeća, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća i Goranke Barać-Ručević članice vijeća, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagateljice upisa O. S., koju zastupa punomoćnik R. B., odvjetnik u J. i protustranke Republike Hrvatske, koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Splitu, odlučujući o reviziji predlagateljice protiv rješenja Županijskog suda u Splitu, poslovni broj Gžzk-794/12 od 25. srpnja 2013., kojim je preinačeno rješenje Općinskog suda u Starom Gradu, poslovni broj Z-20/12 od 7. ožujka 2012., u sjednici održanoj 10. lipnja 2020.,

 

r i j e š i o   j e:

 

              1. Prihvaća revizija predlagateljice upisa Općine Sućuraj u odnosu na pitanja pod 1. i 2., te se ukida presuda Županijskog suda u Splitu, poslovni broj Gžzk-794/12 od 25. srpnja 2013. i predmet se vraća drugostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

 

              2. U preostalom dijelu odbacuje se revizija predlagateljice upisa O. S., kao nedopuštena

 

              3. Ostavlja se drugostupanjskom sudu svojom konačnom odlukom riješiti i o troškovima revizije predlagateljice.

 

Obrazloženje

 

              Prvostupanjskim rješenjem Općinskog suda u Starom Gradu, poslovni broj Z-20/12 od 7. ožujka 2012., temeljem Uvjerenja Upravnog odjela za prostorno uređenje Splitsko-dalmatinske županije, Ispostava Hvar, Klasa: 350-01/10-11/0210, Urbroj: 2181/1-11-01/5-10-2-MG od 26. studenoga 2010., dopuštena je u zemljišnoj knjizi za k.o. S. uknjižba prava vlasništva 12507/13897 dijela nekretnine označene kao čest.zem. ... vinograd sa 13897 m2 z.u. ... na ime O. S., uz istodobnu uknjižbu brisanja tog prava sa imena Općenarodne imovine - Mjesni odbor S., te u z.u. ... k.o. S. na nekretnini označenoj kao č.zem. ... šuma površine 14504 m2 uknjižba prava vlasništva na ime O. S. uz brisanje tog prava sa imena Općenarodne imovine-Mjesni odbor S.

 

              Odlučujući o žalbi protustranke Republike Hrvatske, Županijski sud u Splitu je rješenjem poslovni broj Gžzk-794/12 od 25. srpnja 2013., odlučio:

 

              "Prihvaća se žalba Republike Hrvatske te se preinačuje rješenje Općinskog suda u Starom Gradu broj Z-20/12 od 7. ožujka 2012. godine na način da se odbija kao neosnovan prijedlog za upis prava vlasništva O. S. na 12507/13897 dijela nekretnine označene kao čest.zem. ... vinograd sa 13897 m2 z.u. ... k.o. S. i č.zem. ... šuma površine 14504 m2 z.u. ... k.o. S.

 

              Nalaže se brisanje upisa provedenog na temelju rješenja Općinskog suda u Starom Gradu broj Z-20/12 od 7. ožujka 2012. godine, uspostava prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja i brisanje zabilježbe žalbe protiv rješenja.

 

              Nalaže se zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Starom Gradu provedba ovoga rješenja u zemljišnim knjigama."

 

Protiv ovog drugostupanjskog rješenja predlagateljica upisa je podnijela reviziju iz čl. 382. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07- odluka USRH, 84/08, 96/08 - odluka USRH, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, dalje ZPP), navodeći da odluka u ovoj zemljišnoknjižnoj stvari ovisi o rješenju pravnog pitanja važnog za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni. Predlaže prihvatiti reviziju te preinačiti drugostupanjsko rješenje na način da se odbije kao neosnovana žalba protustranke i potvrdi prvostupanjsko rješenje.

 

Protustranka (Republika Hrvatska) nije odgovorila na reviziju predlagateljice.

 

Revizija je dopuštena i osnovana.

 

              U zemljišnoknjižnom postupku dopuštena je samo izvanredna revizija iz čl. 382. st. 2. ZPP, a prema odredbi čl. 382. st. 2. i 3. ZPP, u slučajevima u kojima ne mogu podnijeti prema odredbi stavka 1. tog članka (redovnu reviziju) stranke mogu podnijeti reviziju protiv drugostupanjske presude ako odluka u sporu ovisi o rješenju nekog materijalnopravnog ili postupovnopravnog pitanja važnog za osiguranje jedinstvene primjene zakona i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni (izvanrednu reviziju). U takvoj reviziji je stranka dužna određeno naznačiti pravno pitanje zbog kojeg ju je podnijela i izložiti razloge zbog kojih smatra da je ono važno za osiguranje jedinstvene primjene zakona i ravnopravnosti građana.

 

Revizija koja nema navedeni sadržaj nije dopuštena.

 

U ovoj reviziji predlagateljica postavlja pitanja za koja navodi da su postupovnopravne prirode i koja glase:

 

              "1. da li neprosljeđivanje odgovora na žalbu koji je revidentica pravovemeno dostavila prvostupanjskom sudu od strane tog suda drugostupanjskom sudu znači bitnu povredu postupka iz čl. 365/2 t.6 ZPP-a koji se u zemljišno knjižnom postupku primjenjuje pozivom na čl. 91/1 ZZK "

 

              2. da li drugostupanjski sud kome je odgovor na žalbu proslijeđen sa spisom predmeta čini bitnu povredu čl. 365/2 t.6 ZPP-a i čl. 365/2 t. 11 ZPP, u vezi sa čl. 91/1 ZZK, ako drugostupanjski sud taj odgovor na žalbu u obrazloženju svoje odluke posve zanemari uz netočan navod da - nije ni podnesen?"

 

              U reviziji je predlagateljica postavila i nekoliko pitanja za koja navodi da su "građansko pravna" i koja glase :

 

              "3. da li je zemljišno knjižni sud kada odlučuje primjenom zakonskih predmijeva iz čl. 361 i čl. 362 ZVDSP dužan uzeti u obzir i onaj upis koji je taj isti sud po službenoj dužnosti a na temelju zakonskog naloga trebao provesti, ali ga nije proveo?

 

              4. da li su za vrijeme važenja Zakona o građevinskom zemljištu tadašnje općine bile nositelji " prava korištenja"u smislu čl. 362 ZVDSP na građevinskom zemljištu u društvenom vlasništvu po samom tom zakonu ( ZGZ-u)?

 

              5. da li su temeljem čl. 87. Zakona o lokalnoj upravi i samoupravi ( NN 9o/92 i dalje) one JLS kojima su preuzele određene nekretnine postale vlasnicima tih nekretnina?

 

              6. da li je zemljište koje je na dan stupanja na snagu Zakona o poljoprivrednom zemljištu ( 24.srpnja 1991.g.), odnosno ZID Zakona o šumama (16.1istopada 199o.g.) imalo u smislu čl 3 tada važećeg ZGZ-a status građevinskog zemljišta, postalo po samom ZPZ-u i ZID ZS vlasništvo R. Hrvatske, ako se po tim zakonima moglo smatrati šumskim odnosno poljoprivrednim zemljištem?"

 

Ovaj sud smatra da su u ispunjene pretpostavke za dopuštenost izvanredne revizije u odnosu na postavljena pitanja pod 1. i 2., koja se odnose na obvezu suda da prilikom donošenja odluke po žalbi uzme u obzir i odgovor na žalbu podnesen izvan roka.

 

Iz spisa proizlazi da je žalba protustranke protiv prvostupanjskog rješenja dostavljena predlagateljici 12. rujna 2012., te da je ona istoga dana (dakle, u roku u kojem je to pozvana učiniti) odgovorila na žalbu protustranke.

 

Nakon toga je spis dostavljen drugostupanjskom sudu radi odluke o žalbi predlagateljice.

 

Drugostupanjski sud je u pobijanom rješenju (suprotno stanju spisa) konstatirao da na žalbu nije odgovoreno, pa iz toga slijedi zaključak kako navode odgovora na žalbu uopće nije uzeo u obzir prilikom razmatranja osnovanosti žalbe protivne strane. 

 

Ovaj postupak drugostupanjskog suda predlagateljica dovodi u pitanje i kod toga navodi kako je "(…) taj odgovor na žalbu imao je za predmet niz materijalno pravnih pitanja koja se tiču suštine ove zemljišno - knjižne stvari, a o kojima je kroz osporavano rješenje svoje stajalište dao drugostupanjski sud (...) odgovoru na žalbu bila je priložena opsežna sudska praksa, radovi meritornih pravnih stručnjaka iz ove oblasti, mišljenja Ministarstva Pravosuđa RH (…) na ovaj način je revidentica uskraćena u svom Ustavom i zakonom garantiranom pravu da se o njenim navodima izjasni sud na koji seje obratila."

 

Ovaj sud je o predmetnim pitanjima već izrazio pravno shvaćanje, a postupanje drugostupanjskog suda u suprotnosti je sa tim shvaćanjem.

 

              Prema shvaćanju izraženom u odlukama ovog revizijskog suda, drugostupanjski sud onemogućava podnositelju odgovora na žalbu raspravljanje pred sudom kada odluči o žalbi jedne parnične strane ne ocjenjujući pritom sadržaj odgovora na žalbu druge strane  (tako, primjerice, u rješenju broj Rev-2289/95 od 20. studenog 1996., Revr 1859/14-2 od 10. prosinca 2014., Rev x 1251/15-2 od 18. svibnja 2016. i drugima).

 

Pri citiranom pravnom shvaćanju ovaj sud ostaje i nadalje. Naime, žalbu koja je pravilno sastavljena i koja je pravodobna i dopuštena prvostupanjski sud dostavlja protivnoj stranci na odgovor. Protivna stranka može podnijeti odgovor na žalbu, što znači da to nije njezina zakonska obveza, odnosno da podnošenje tog podneska ima dispozitivni karakter (ovisi o procesnoj dispoziciji protivne strane). Nepodnošenje odgovora na žalbu ne proizvodi nikakav štetni postupovnopravni učinak. Svrha je odgovora na žalbu upoznavanje protivne strane s podnesenim žalbama, ali i davanje mogućnosti protivnoj stranci izjasniti se o navodima žalitelja. Tako se omogućuje provedba načela kontradiktornosti u žalbenom postupku. Zakon nije propisao prekluzivni rok za odgovor na žalbu, pa se svaki podneseni odgovor na žalbu treba poslati drugostupanjskom sudu (što znači da se nepravodoban odgovor ne odbacuje).

 

Međutim, kada je stranka podnijela odgovor na žalbu (makar i nepravovremen) koji se još može razmatrati prilikom odlučivanja o žalbi, tada je izrazila svoju nedvosmislenu namjeru da (kontradiktorno) sudjeluje u žalbenom postupku, sukladno ovlaštenju koje za nju proizlazi iz zakona. U takvom slučaju je drugostupanjski sud dužan poštivati tu volju stranke i uzeti u obzir činjenicu da je odgovor na žalbu podnesen te sadržaj podneska uzeti u razmatranje prilikom odlučivanja o žalbi Okolnost da ne postoji zakonska obveza izjašnjavanja o navodima odgovora ne žalbu ne oslobađa ga navedene obveze, jer postupajući suprotno (prema pravnom shvaćanju ovoga suda izraženom u citiranim odlukama) onemogućuje stranku u raspravljanju pred sudom.

 

U smislu izloženog, zbog pogrešnog pravnog pristupa u postupanja s podneskom – odgovorom na reviziju, u konkretnom slučaju drugostupanjski sud je počinio apsolutno bitnu povredu postupka opisanu u odredbi čl. 354. st. 2. toč. 6. ZPP.

 

Zbog svega navedenog je dopuštena i osnovana je revizija predlagateljice u odnosu na prvo i drugo pitanje, pa je osnovan i revizijski razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka. Stoga je valjalo je na temelju odredbe čl. 394. st. 1. ZPP ukinuti drugostupanjsku presudu i predmet vratiti drugostupanjskom sudu na ponovno suđenje (čl. 395. st. 2. ZPP), kako je to u toč. 1. izreke ovog rješenja.

 

U nastavku postupka drugostupanjski će ponovno odlučiti o žalbi Republike Hrvatske i pritom uzeti u obzir, odnosno razmotriti odgovor na žalbu predlagateljice.

 

Zbog učinjene bitne povrede nije moguće ispitivati dopustivost revizije u odnosu na pitanja pod 3. do 6. (posredno - pravilnu primjenu materijalnog prava), pa se ta pitanja u konkretnoj procesnopravnoj situaciji ukazuju bespredmetnim. Smatra se korisnim, unatoč navedenom, naglasiti kako je o svim tim pitanjima (učincima općih i posebnih pretvorbenih propisa )ovaj sud izrazio jasna shvaćanja u svojim odlukama (od kojih se na jednu i pozvao drugostupanjski sud u pobijanoj odluci).

 

              Odluku o troškovima ovoga revizijskog postupka donijet će sud u nastavku postupka zajedno sa odlukom o glavnoj stvari (čl. 166. st. 3. ZPP).

 

Zagreb, 10. lipnja 2020.

 

Predsjednica vijeća:

Davorka Lukanović-Ivanišević, v.r.