Broj: Rev-x 857/11

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

              Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Glušića, predsjednika vijeća, Renate Šantek, članice vijeća, Gordane Jalšovečki, članice vijeća, Damira Kontreca, člana vijeća i dr. sc. Ante Perkušića, člana vijeća i suca izvjestitelja, u pravnoj stvari tužiteljice D. V. iz R., koju zastupa punomoćnik J. A., odvjetnik u R., protiv tuženika J. V. iz R., kojeg zastupa punomoćnica S. B., odvjetnica u R., radi utvrđenja i činidbe, odlučujući o reviziji tuženika protiv presude Županijskog suda u Rijeci broj Gž-581/2010-2 od 28. travnja 2010., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Rijeci broj Pob-253/09-141 od 20. travnja 2009., u sjednici održanoj 5. studenog 2013.,

r i j e š i o   j e

Uvažava se revizija tuženika, ukida se presuda Županijskog suda u Rijeci broj Gž- 581/2010-2 od 28. travnja 2010. u dijelu kojim je prihvaćen zahtjev tužiteljice (pod točkom 1. izreke prvostupanjske presude), kao i u odluci o troškovima postupka (pod točkom 3. izreke prvostupanjske presude) i presuda Općinskog suda u Rijeci broj Pob-253/09-141 od 20. travnja 2009. te se predmet u tom dijelu vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

Prvostupanjskom presudom djelomično je prihvaćen zahtjev tužiteljice i tako utvrđeno da je kuća sagrađena na k. č. br. 893/3 ZU 1566 KO P. u 80/100 dijela od ½ dijela bračna stečevina stranaka, čime je tuženik dužan trpjeti da tužiteljica izvrši prijenos vlasništva sa imena tuženika na svoje ime i to 40/100 idealnog dijela ove nekretnine, koji se vodi na imenu tuženika (izreka pod 1. prvostupanjske presude). U više traženom zahtjev tužiteljice odbijen je kao neosnovan (izreka pod 2. prvostupanjske presude). Odlukom o troškovima postupka obvezan je tuženik naknaditi tužiteljici iznos od 24.716,50 kn. s zakonskom zateznom kamatom koja na ovaj iznos teče od presuđenja pa do isplate (izreka pod 3. prvostupanjske presude).

              Drugostupanjskom presudom odbijena je žalba tuženika i u pobijanom dijelu (izreka pod 1. i 3. prvostupanjske presude) potvrđena prvostupanjska presuda.

              Protiv drugostupanjske presude reviziju je podnio tuženik zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava, s prijedlogom da revizijski sud preinači pobijanu presudu shodno navodima iznesenim u reviziji, odnosno da presudu ukine i predmet vrati na ponovno suđenje.

Tužiteljica je odgovorila na reviziju s prijedlogom da se ista odbaci kao nedopuštena, podredno da se odbije kao neosnovana.

Revizija je dopuštena i osnovana.

Prema odredbi čl. 392.a Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08 i 123/08 – dalje: ZPP, a kojeg je u ovom postupku primijeniti temeljem odredbe čl. 53. st. 4. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku "Narodne novine" broj 57/11), u povodu revizije iz čl. 382. st. 1 ovog Zakona revizijski sud ispituje pobijanu presudu samo u onom dijelu u kojem se ona pobija revizijom i u granicama razloga određeno navedenih u reviziji, pazeći po službenoj dužnosti na pogrešnu primjenu materijalnog prava i na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. st. 2. točke 8. ovog Zakona.

Bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. st. 2. točke 8. ZPP-a, na koju ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, nije počinjena. Međutim počinjena je bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a, na koju u reviziji određeno ukazuje tuženik.

Predmet spora je zahtjev tužiteljice na utvrđenje bračne stečevine nad nekretninom označenom kao čest. zem. 893/3 ZU 1566 KO P., a sve i kao osnov upisa utvrđenog suvlasničkog dijela nad nekretninom u zemljišne knjige.

U provedenom postupku nižestupanjski sudovi su utvrdili:

- da su stranke bile u braku od studenog 1972. do studenog 1992., dok je bračna zajednica faktično prestala tijekom 1991.,

- da je otac tuženika još 1958. god. kupio zemljište na kojem je sagrađena kuća, s tim da su tuženik i njegov brat nakon smrti oca 1976. ostali upisani kao suvlasnici svaki za ½ dijela predmetne nekretnine, po kojem osnovu tužiteljica i postavlja zahtjev za 40/100 dijela tuženikova ½ suvlasničkog dijela,

- da je tuženik na zemljištu naslijeđenom od svoga oca zajedno s bratom počeo graditi dvojni objekt, u kojoj gradnji tužiteljica tijekom trajanja zajednice sa tuženikom ima doprinos od 24.321,34 EUR, čime se shodno dogovoru tijekom ulaganja u gradnju kuće sa tuženikom, tužiteljica utvrđuje suvlasnicom 40/100 dijela od ½ tuženikova suvlasnička dijela.

U navedeno iznijetom činjeničnom osnovu pravilno je shvaćanje nižestupanjskih sudova u primjeni odredbe čl. 277. Zakona o braku i porodičnim odnosima ("Narodne novine", broj 51/89, 59/90 i 25/94 – dalje: ZBPO), koji se primjenjuje u ovom pravnom odnosu, da  je imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice, ili potječe iz te imovine, njihova zajednička imovina. Svaki bračni drug može za vrijeme trajanja braka ili nakon prestanka braka, tužbom zahtijevati da sud utvrdi koliki je njegov dio u zajedničkoj imovini ili dijelu te imovine ili na pojedinoj stvari iz te imovine (čl. 285. ZBPO-a). Kod utvrđivanja suvlasničkih dijelova udio bračnog druga u zajedničkoj imovini određuje se prema njegovom doprinosu u stjecanju te imovine. Kod utvrđivanja doprinosa bračnih drugova u stjecanju zajedničke imovine, sud vodi računa, kako o zaradi svakog bračnog druga, tako i o radu u domaćinstvu i obitelji, brizi oko odgoja i podizanja djece, te i o svakom drugom obliku rada i suradnje u upravljanju, održavanju i povećanju zajedničke imovine (čl. 287. ZBPO-a). Isto tako, a kako to pravilno primjenjuju nižestupanjski sudovi, stjecanje suvlasništva nad nekretninom, shodno odredbi čl. 388. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09 i 143/12 – dalje: ZV) prosuđuje se prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka.

Nižestupanjski sudovi suvlasnička prava tužiteljice nad nekretninom označenom kao čest. zem. 893/3 ZU 1566 KO P., kao objektom stvarnopravnog odnosa u smislu odredbi čl. 2. st. 3., te čl. 9. st. 1. ZV-a, utvrđuju prema omjeru tužiteljičinog doprinosa u gradnji sporne kuće (u visini od 24.321,34 EUR) prema vrijednosti nekretnine, a sve cijeneći stručni nalaz i mišljenje vještaka građevinske struke Z. S..

Međutim, očevidom od 3. srpnja 1993. god. (list 85 spisa) identificiran je stari dio kuće („A“), te novi viši dio kuće („B“ i „C“ kao dvojni stambeni objekt koji ima jedinstven krov). Očevidom od 23. ožujka 2007. god. (list 191. spisa) identificira se dvojni objekt „B“ i „C“, od kojih je jedan u vlasništvu brata tuženika. U navedenom stanju stvari, a kako to tuženik osnovano ističe u reviziji (posebno prema sadržaju stručnog nalaza i mišljenja vještaka građevinske struke Z. S. koje prileži spisu), nije jasno je li kod utvrđivanja suvlasničkog dijela tužiteljice nad cijelom nekretninom, tužiteljičin doprinos u gradnji sporne kuće (nesporno objekt „C“) cijenjen i u odnosu prema vrijednosti cijele nekretnine (u koji ulaze zemljište i objekti „A“, „B“ i „C“ koje je sud očevidom identificirao kao sastavne dijelove nekretnine) ili nije. O ovim odlučnim činjenicama drugostupanjska (kao i prvostupanjska - što je revident u žalbi isticao) presuda ne sadrži razloge, zbog kojih nedostataka se ne može ispitati. U navedenom je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a.

Zbog navedenih je razloga revizija tuženika primjenom odredbe čl. 394. st. 1. ZPP-a prihvaćena, drugostupanjska i prvostupanjska presuda u dijelu pod točkom 1. i 3. izreke ukinute, te predmet u ovom dijelu vraćen sudu prvog stupnja na ponovno suđenje, a kako je to odlučeno u izreci.

U Zagrebu, 5. studenog 2013.