1                                                             Broj: Jž-831/2020

 

 

  

 

 

 

 

U    I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

              Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Goranke Ratković kao predsjednice vijeća te Gordane Korotaj i Kristine Gašparac Orlić kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. L.B., zbog prekršaja iz čl. 54. st. 3. Zakona o suzbijanju zlouporabe droga („Narodne novine“, broj 107/01., 87/02., 163/03., 141/04., 40/07., 149/09., 84/11., 80/13. i 39/19.), odlučujući o prigovoru okrivljenice, podnesenom protiv prekršajnog naloga Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave splitsko-dalmatinske, Policijske postaje Omiš od 9. siječnja 2020., broj: 511-12-30-02-2/5-2020, u sjednici vijeća održanoj 28. svibnja 2020.,

 

 

p r e s u d i o    j e

 

I. Odbija se prigovor okr. L.B kao neosnovan i potvrđuje se pobijani prekršajni nalog.

 

              II. Na temelju čl. 138. st. 2. toč. 3.c) Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17. i 118/18.), okr. L.B je obvezna naknaditi paušalni iznos troškova žalbenog postupka u iznosu 200,00 (dvjesto) kuna u roku 15 dana od primitka ove presude.

             

 

Obrazloženje

 

              Pobijanim prekršajnim nalogom, proglašena je krivom okr. L.B da je, na način činjenično opisan u izreci, počinila prekršaj iz čl. 54. st. 3. Zakona o suzbijanju zlouporabe droga, za koji joj je izrečena novčana kazna u iznosu 5.000,00 kuna, koju je dužna platiti u roku osam dana od pravomoćnosti prekršajnog naloga, uz pogodnost plaćanja dvije trećine izrečene novčane kazne, izrečena joj je mjera oduzimanja predmeta i to PVC paketića sa sadržajem droge marihuane ukupne težine 5,18 grama te je obvezana na naknadu troškova prekršajnog postupka u iznosu 500,00 kuna.             

 

              Protiv navedenog prekršajnog naloga, okr. L.B osobno je pravodobno podnijela prigovor, iz čijeg je sadržaja razvidno da je podnesen zbog izrečene novčane kazne. Predlaže da se, iz razloga navedenih u prigovoru, isti prihvati.

 

S obzirom da je prigovor podnesen iz osnove čl. 237. st. 1. toč. 2. Prekršajnog zakona,  Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, sukladno odredbi čl. 238. st. 11. Prekršajnog zakona, o prigovoru je odlučivao odgovarajućom primjenom odredaba Prekršajnog zakona o žalbenom postupku.

 

Prigovor nije osnovan.             

 

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijani prekršajni nalog iz osnova i razloga iz kojih se on pobija prigovorom, kao i po službenoj dužnosti. Pritom nije utvrđeno da postoje razlozi zbog kojih okrivljenica pobija prekršajni nalog, a niti su utvrđene povrede na koje ovaj sud, sukladno gore navedenom zakonskom propisu, pazi po službenoj dužnosti.

 

              Okrivljenica u prigovoru ističe da je drogu dragovoljno iz džepa predala policijskom službeniku, da ima samo majku s kojom živi preko 12 godina kao podstanar, da je majka vojna umirovljenica i ima velike kredite, dok je ona zaposlena, ali su joj primanja blokirana i oduzimaju joj se jedna četvrtinu plaće. Također ističe da majka i ona zajedno plaćaju stan, da nije redoviti pušač, nego samo ponekad zapali, da priznaje svoju krivnju i kaje se, ali moli smanjenje kazne zbog teške materijalne situacije.

 

Prije svega, sukladno odredbi čl. 237. st. 2. Prekršajnog zakona, okrivljenica je bila dužna podnijeti dokaze o činjenicama na kojima temelji prigovor, što okr. Linda Buljac nije učinila pa su navodi prigovora ostali na razini paušalnog isticanja.

 

Nadalje, za predmetni prekršaj zakonom je propisana novčana kazna od 5.000,00 do 20.000,00 kuna ili kazna zatvora do 90 dana, pa izrečena novčana kazna u iznosu 5.000,00 kuna predstavlja, prije svega, blažu vrstu propisane kazne, a osim toga i najnižu zakonom propisanu novčanu kaznu za predmetni prekršaj. Cijeneći da okolnosti koje se ističu u prigovoru nemaju značaj naročito izraženih olakotnih okolnosti koje bi opravdale primjenu instituta ublažavanja kazne te cijeneći jačinu ugrožavanja zaštićenog dobra i stupanj pogibeljnosti, pri čemu se naročito misli na činjenicu da je okrivljenica posjedovala 5,18 grama droge, kao i to da su vrlo izraženi zahtjevi generalno preventivnog djelovanja, otklonjena je mogućnost primjene instituta ublažavanja kazne, jer se opća svrha prekršajnopravnih sankcija iz čl. 6. Prekršajnog zakona i svrha kažnjavanja iz čl. 32. Prekršajnog zakona ne bi mogla postići blažim kažnjavanjem, kako se to sugerira u prigovoru. Kod takvog stanja stvari, sve relevantne okolnosti koje se ističu u prigovoru našle su dovoljno odraza u izrečenoj novčanoj kazni.

 

Stoga, nije bilo osnove za prihvaćanje prigovora.

 

Paušalni iznos troškova žalbenog postupka temelji se na odredbi čl. 138. st. 2. toč. 3.c) Prekršajnog zakona, koja propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o redovnom pravnom lijeku tužitelja i okrivljenika ili samo okrivljenika. Paušalna je svota, u skladu s čl. 138. st. 3. Prekršajnog zakona određena u okvirima propisanim Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“, broj 18/13.) u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna, a s obzirom na složenost i trajanje postupka te imovno stanje okrivljenika. Naime, u spisu nema podataka da bi okrivljenica bila nesposobna za rad, pa ovaj sud smatra da plaćanjem troška žalbenog postupka u iznosu 200,00 kuna, dakle doista vrlo blizu minimalno mogućeg iznosa paušalne svote, neće biti dovedeno u pitanje njeno uzdržavanje.

 

 

Slijedom navedenog, na temelju čl. 238. st. 11. u vezi sa čl. 205. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ove presude.             

 

Zagreb, 28. svibnja 2020.

 

 

 

 

              Presuda se dostavlja Ministarstvu unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijskoj upravi splitsko-dalmatinskoj, Policijskoj postaji Omiš u 2 otpravka: za okrivljenika i tužitelja.