Baza je ažurirana 15.10.2026. zaključno sa NN 108/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Broj: Rev-x 236/12

     

     

     

    U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

    R J E Š E N J E

     

                  Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Glušića, predsjednika vijeća, Renate Šantek, članice vijeća, Gordane Jalšovečki, članice vijeća, Damira Kontreca, člana vijeća i dr. sc. Ante Perkušića, člana vijeća i suca izvjestitelja, u pravnoj stvari tužitelja J. K. iz S., kojeg zastupa punomoćnik M. J., odvjetnik u Z., protiv tuženice M. K. iz S., koju zastupa punomoćnik T. T., odvjetnik u Z., radi utvrđenja i činidbe, odlučujući o reviziji tuženice protiv presude Županijskog suda u Sisku, broj Gžx - 83/11 od 15. prosinca 2011., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Samoboru broj P - 367/2010 od 30. prosinca 2010. ispravljena rješenjem istog suda br. P - 367/2010 od 5. rujna 2011., u sjednici održanoj 19. veljače 2014.,

     

    r i j e š i o   j e

     

    Prihvaća se revizija tuženice, ukida se presuda Županijskog suda u Sisku, broj Gžx - 83/11 od 15. prosinca 2011. i presuda Općinskog suda u Samoboru broj P - 367/2010 od 30. prosinca 2010. ispravljena rješenjem istog suda br. P - 367/2010 od 5. rujna 2011. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

     

    Obrazloženje

     

                  Prvostupanjskom presudom prihvaćen je zahtjev tužitelja na utvrđenje da je isti suvlasnik nekretnine označene kao čk. br. 3232/22 upisane u zk. ul. 9. k.o. S., što u naravi predstavlja kuću i dvorište i to u 12/100 dijela na teret ½ idealnog dijela nekretnine tuženice, čime se nalaže tuženici izdavanje isprave pogodne za upis ovog prava u zemljišne knjige. Odlukom o troškovima postupka određeno je da svaka stranka snosi svoj trošak.

     

                  Drugostupanjskom presudom odbijena je žalba tuženice i potvrđena prvostupanjska presuda.

     

                  Protiv drugostupanjske presude reviziju iz čl. 382. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13 i 28/13 – dalje: ZPP) je podnijela tuženica zbog pravnog pitanja koje je prema ocjeni revidentice važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, uz prijedlog da se presuda preinači na način da se odbije tužbeni zahtjev, odnosno da se ista ukine i predmet vrati na ponovno suđenje.

     

    Odgovor na reviziju nije podnesen.

     

    Revizija je osnovana.

     

    Prema odredbi čl. 382. st. 2. ZPP-a, u slučajevima u kojima stranke ne mogu podnijeti reviziju prema odredbi čl. 382. st. 1. ZPP-a, mogu je podnijeti protiv drugostupanjske presude ako odluka o sporu ovisi o rješenju nekoga materijalnopravnog ili postupovnopravnog pitanja važnog za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni. U smislu odredbe čl. 382. st. 3. ZPP-a, u reviziji iz st. 2. ovog članka stranka treba određeno naznačiti pravno pitanje zbog kojeg ju je podnijela uz određeno navođenje propisa i drugih važećih izvora prava koji se na njega odnose, te razloge zbog kojih smatra da je ono važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.

     

    U povodu revizije iz čl. 382. st. 2. ZPP-a revizijski sud ispituje pobijanu presudu samo u dijelu u kojem se pobija revizijom i samo zbog pitanja koje je važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni zbog kojeg je podnesena i koje je u njoj određeno naznačeno kao takvo uz pozivanje na propise i druge izvore prava koji se na to pitanje odnose (čl. 392.a st. 2. ZPP-a).

     

    Tuženica postavlja pitanje mogućnosti povećanja suvlasničkog udjela na nekretnini ulaganjem – gradnjom bez pristanka ostalih suvlasnika, nakon što su bračni drugovi sporazumno podijelili zajedničku imovinu u smislu odredbe odredbe čl. 284. Zakona o braku i porodičnim odnosima (N.N. br. 11/78, 45/89 51/89 i 59/90 – dalje ZBPO), gdje se kao razlog revizije poziva na zauzeto shvaćanje revizijskog suda, te nepodudarnost pobijane odluke s tim shvaćanjem.

     

    O ovom pravnom pitanju revizijski sud je zauzeo shvaćanje u više svojih odluka (Revx – 615/10 od 14. listopada 2010., Rev- 1216/01-2 od 26. lipnja 2002., Rev 270/1995-2 od 19. siječnja 2000., Rev 1067/08-2 od 21. travnja 2010.), dok je odluka drugostupanjskog suda utemeljena na shvaćanju koje nije podudarno s tim shvaćanjem. Zbog navedenog je revizija tuženice dopuštena i osnovana.

     

    Prema odredbi čl. 284. ZBPO-a bračni drugovi mogu sporazumno podijeliti zajedničku imovinu tako da odrede suvlasničke dijelove u čitavom ili u jednom dijelu imovine, ili na pojedinoj stvari, kao i da svakom bračnom drugu pripadnu pojedine stvari ili prava iz te imovine.

     

    U konkretnom slučaju predmetna nekretnina je u zemljišnim knjigama upisana kao suvlasništvo stranaka kao bivših bračnih drugova za ½ dijela, od koje činjenice u primjeni materijalnog prava polazi i pobijana drugostupanjska presuda. Naime, pobijana presuda kao pravilno utvrđenu prihvaća činjenicu da su stranke suvlasnici za ½ dijela imovine stečene za vrijeme trajanja bračne zajednice, pa tako i na u braku stečenoj predmetnoj nekretnini. Kako je navedeno utvrđenje u skladu s upisanim suvlasničkim pravima tuženice nad predmetnom nekretninom u zemljišnim knjigama, a time i sa činjeničnim navodima o sporazumnoj podjeli zajedničke imovine na koje se poziva tuženica, to je u ovom dijelu presuda donesena uz pravilnu primjenu odredbe čl. 284. ZBPO-a.

     

    Međutim, prihvaćajući zahtjev tužitelja na utvrđenje suvlasništva i za daljnja 12/100 dijela na teret ½ idealnog dijela nekretnine tuženice (što je predmet izjavljene revizije), pobijana drugostupanjska presuda polazi od utvrđene činjenice naknadnih ulaganja tužitelja u predmetnu nekretninu, dakle ulaganja do kojih je došlo nakon prestanka bračne zajednice – građenjem na nekretnini na kojoj je tuženica s trenutkom prestanka bračne zajednice suvlasnica za ½ dijela. O ovako postavljenom zahtjevu tužitelja, a kako su ulaganja na koja se poziva tužitelj učinjena do 1. siječnja 1997. (kada je na snagu stupio Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima "Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09 i 143/12, u daljnjem tekstu: ZV), valja odlučiti primjenom odredbe čl. 388. st. 2. ZV-a, tj. u pretpostavkama stjecanja prava vlasništva po samom zakonu – građenjem na tuđem zemljištu u smislu odredbi čl. 24. - 26. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima ("Narodne novine", broj 53/91, u daljnjem tekstu: ZOVO).

     

    U smislu navedenih odredbi učinci gradnje (ulaganja) mogu biti stvarnopravni i/ili obveznopravni ovisno o savjesnosti graditelja i vlasnika zemljišta. Pritom je, suprotno shvaćanju nižestupanjskih sudova, graditelj nesavjestan ako zna, ili je mogao znati da gradi na tuđem, a vlasnik zemljišta nesavjestan ako je znao za izgradnju, a nije se odmah usprotivio gradnji i neovisno o činjenici je li gradnja izvršena prema odobrenim urbanističkim uvjetima građenja, tj. neovisno o činjenici je li graditelj za izvedenu gradnju ishodio građevnu dozvolu. S druge strane, protivljenjem gradnji treba smatrati svako postupanje vlasnika kojim on na jasan i nedvojben način daje graditelju na znanje svoje protivljenje. Dalje, u primjeni navedenih odredbi ZOVO-a na iznijeti činjenični osnov u konkretnom slučaju, valja voditi računa da suvlasnik ulaganjem u nekretninu koja je objekt osnovanog suvlasništva ne može povećati svoj suvlasnički udjel bez pristanka ostalih suvlasnika da se ulaganjem poveća suvlasnički udjel, osim ako bi se radilo o takvim ulaganjima kojima bi se izmijenila istovjetnost suvlasničke stvari (prvobitni objekt u pretežnom dijelu prestaje postojati).

     

    Zbog pogrešnog pravnog shvaćanja u primjeni naprijed navedenih zakonskih odredaba ostale su nepotpuno utvrđene činjenice u smislu naprijed izloženog shvaćanja ovog suda, pa nema uvjeta za preinaku odluke.

     

    Slijedom iznijetog valjalo je temeljem odredbe čl. 395. st. 2. ZPP-a odlučiti kao u izreci.

     

    U ponovnom postupku potrebno je utvrditi sve naprijed iznijete odlučne činjenice: savjesnosti, odnosno nesavjesnosti stranaka prilikom gradnje, okolnosti postojanja eventualne suglasnosti za gradnju između suvlasnika, a zatim ocijeniti značaj svih utvrđenih činjenica, nakon čega će biti moguće donijeti pravilnu i zakonitu odluku u ovom sporu.

     

    U Zagrebu, 19. veljače 2014. god.

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.