Baza je ažurirana 09.07.2025.
zaključno sa NN 77/25
EU 2024/2679
- 1 -
Broj: Jž-1338/2019.
Republika Hrvatska |
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske |
Zagreb |
Broj: Jž-1338/2019.
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca: Anđe Ćorluka, kao predsjednice vijeća, te Ivanke Mašić i Mirjane Margetić kao članica vijeća, uz sudjelovanje sudskog savjetnika Stanislava Walaszeka kao zapisničara, u prekršajnom predmetu protiv okr. M.B. i dr., zbog prekršaja iz čl. 22. st. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“ broj: 70/17), odlučujući o žalbi okr. M.B., protiv presude Općinskog suda u Zadru, poslovni broj: 21 Pp J-526/2019 od 15. ožujka 2019. , na sjednici vijeća održanoj dana 27. svibnja 2020.
p r e s u d i o j e :
Obrazloženje
Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Zadru od 15. ožujka 2019., broj: 21 Pp J-526/2019, proglašeni su krivima okr. M.B. i okr. M.P., da su, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinili prekršaj iz čl. 22. st. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, za koji im je svakome, izrečena temeljem čl. 13. st. 1. t. 1. u svezi s odredbom čl. 12. st. 2. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji samostalno zaštitna mjera psihosocijalnog tretmana u trajanju od šest mjeseci sve do prestanka razloga zbog kojih je određena, a koja će se izvršiti po pravomoćnosti ove presude u Obiteljskom savjetovalištu zadarske nadbiskupije u Zadru.
Okrivljenici su, obvezani na naknadu troška prekršajnog postupka u iznosu od 100,00 (sto kuna) svaki okr., primjenom čl. 138. st. 2. toč. 3. Prekršajnog zakona.
Protiv te odluke okr. M.B. je pravodobno podnio žalbu zbog bitne povrede postupka, povrede materijalnog prava, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i odluke o prekršajnopravnoj sankciji.
Žalitelj u bitnom ističe kako pobijana presuda nema razloga o odlučnim činjenicama, nema ocjene izvedenih dokaza. Smatra kako je trebalo provjeriti vjerodostojnost obrane M.P. i to dovodeći u obzir njezinu obranu sa sadržajem priležeće medicinske dokumentacije. Smatra kako postojanje psihičkog nasilja nije moguće sa sigurnošću utvrditi bez provođenja psihijatrijskog i psihologijskog vještačenja.
Žalitelj traži da se iz razloga navedenih u žalbi, žalba prihvati.
Žalba nije osnovana.
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, kao i po službenoj dužnosti. Pritom nije utvrđeno da postoje razlozi zbog kojih žalitelji pobijaju prvostupanjsku presudu, a niti su utvrđene povrede na koje ovaj sud, sukladno gore navedenoj zakonskoj odredbi, pazi po službenoj dužnosti.
U odnosu na žalbenu osnovu bitne povrede odredaba prekršajnog postupka.
Žaleći se zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka žalitelj tvrdi kako prvostupanjski sud nije dao valjane razloge i nije ocijenio provedene dokaze.
Time, iako nije izrijekom navedeno u žalbi, žalitelj očigledno smatra da je počinjena bitna povreda postupka iz članka 195. stavka 1. točke 11. Prekršajnog zakona.
Suprotno takvim žalbenim prigovorima, prvostupanjski sud je, nakon vjernog iznošenja dokaznog materijala, vrlo decidirano, jasno i bez proturječja iznio koje odlučne činjenice i iz kojih razloga je uzeo dokazanim, pri čemu je dao ocjenu vjerodostojnosti dokaza na temelju kojih je došao do zaključka o počinjenu prekršaja i prekršajnog odgovornosti okrivljenika,kao i kojim se razlozima rukovodio kod donošenja odluke o prekršajnopravnoj sankciji, pa kako, dakle, presuda sadrži sve potrebne razloge o odlučnim činjenicama, a isti su jasni i nisu proturječni, to je ocijenjeno da žalba okr. M.B. zbog ove bitne povrede odredaba prekršajnog postupka nije osnovana.
U odnosu na žalbenu osnovu pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja.
Suprotno tvrdnjama žaliteljice u žalbi, prvostupanjski sud je valjanom ocjenom provedenih dokaza i na njima utvrđenih činjenica, potpuno i pravilno utvrdio činjenično stanje i izveo valjane zaključke, koje u cijelosti prihvaća i ovaj sud.
Prvostupanjski sud je raščlanjivao obrane oba okrivljenika, valjano ih obrazlagao, pogotovo je detaljno obrazlagao ponašanje okrivljenika prilikom suočenja. Izvršen je uvid i u materijalne dokaze u spisu, na koje se sud osvrnuo. Dakle, činjenično stanje je u potpunosti i pravilno utvrđeno, te ne stoji žalbeni navod žalitelj o manjkavosti provedenog postupka.
Jednako tako neosnovano žalitelj ističe kako je za utvrđivanje psihičkog nasilja potrebno provesti kombinirano vještačenje, jer je za utvrđivanje ovakvog nasilja potrebno utvrditi povredu dostojanstva i osjećaja uznemirenosti koje je nedvojbeno utvrdio prvostupanjski sud.
Stoga,žalbeni navodi nisu doveli u sumnju činjenično stanje utvrđeno u prvostupanjskom postupku, te dakle kako je odluka o krivnji valjano i argumentirano obrazložena valjalo je žalbu žalitelja odbiti kao neosnovanu.
U odnosu na odluku o prekršajnopravnoj sankciji.
Za počinjeni prekršaj iz članka 22. stavka 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji je propisana novčana kazna od najmanje 1.000,00 kuna ili kazna zatvora do 90 dana , ili izricanje zaštitne mjere samostalno bez izricanje kazne što je u ovom konkretnom slučaju odlučio sud. Svoju odluku je valjano i detaljno obrazložio sukladno specifičnim okolnostima, te je mišljenje i ovog suda da je izricanje zaštitne mjere psihosocijalnog tretmana u trajanju od šest mjeseci primjereno težini počinjenog prekršaja, stupnju krivnje te ostalim okolnostima odlučnim, tako da je ista zaštitna mjera dovoljno individualizirana osobi žalitelja.
Odluka o paušalnom iznosu troškova žalbenog postupka temelji se na odredbi članka 138.st. 2.toč. 3.c Prekršajnog zakona. Kako je rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“broj 18/13)propisan opći okvir paušalne svote u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna,to je visina paušalnih troškova postupka određena u iznosu od 300, 00 kuna,primjerena trajanju i složenosti prekršajnog postupka te imovnom stanju okrivljenika.
Iz navedenih razloga valjalo je presuditi kao u izreci.
U Zagrebu, 27. svibnja 2020.
Zapisničar: |
|
Predsjednica vijeća: |
|
|
|
Zlatko Hasić, v.r. |
|
Anđa Ćorluka, v.r. |
Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Zadru u 5 otpravaka: za spis, okrivljenike, i tužitelja.
Pogledajte npr. Zakon o radu
Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.