Baza je ažurirana 22.08.2025. 

zaključno sa NN 85/25

EU 2024/2679

Pristupanje sadržaju

              - 1 -              Rev 1985/2016-2

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

 

 

 

 

 

Broj: Rev 1985/2016-2

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

P R E S U D A

 

              Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Katarine Buljan predsjednice vijeća, Slavka Pavkovića člana vijeća i suca izvjestitelja, dr. sc. Jadranka Juga člana vijeća, Branka Medančića člana vijeća i Gordane Jalšovečki članice vijeća, u pravnoj stvari I tužitelja G. M. Č. pok. D. iz Z., OIB , II tužiteljice mldb. L. Č. pok. D. iz Z., OIB , III tužitelja mldb. L. Č. pok. D. iz Z., OIB , svi zastupani po punomoćnici H. Z., odvjetnici u Z., protiv tuženika G. Z., iz Z., OIB , zastupanog po punomoćnici T. B., zaposlenici tuženika, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o reviziji I-III tužitelja protiv presude Županijskog suda u Zadru poslovni broj -394/2016-2 od 17. svibnja 2016. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-1996/15 od 18. prosinca 2015., u sjednici održanoj 26. svibnja 2020.,

 

 

p r e s u d i o   j e :

 

Revizija se odbija kao neosnovana.

 

 

Obrazloženje

 

Prvostupanjskom presudom suđeno je:

 

" I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja, koji glasi:

 

"Utvrđuje se da su tužitelji suvlasnici čest. zem. 1716/1, 1711/1, 1711/4, 1698/380 i 1698/383 k.o. C. i to tužitelj G. Č. M. za 2/8 dijela, L. Č. za 3/8 dijela i L. Č. za 3/8 dijela što je tuženik dužan priznati i trpjeti da tužitelji temeljem ove presude nakon pravomoćnosti izvrše upis prava vlasništva na svoje ime u označenim udjelima sve u roku od 15 dana."

 

II.              Odbija se zahtjev tuženika za naknadom parničnog troška kao neosnovan."

 

Drugostupanjskom presudom odbijena je kao neosnovana žalba I-III tužitelja te je potvrđena prvostupanjska presuda u dijelu pod toč. 1 izreke.

 

Protiv drugostupanjske presude reviziju su u smislu odredbe čl. 382. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13 i 28/13 – dalje: ZPP) podnijeli I-III tužitelji naznačivši slijedeća pravna pitanja za koje smatraju da su važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni:

 

1. "Da li drugostupanjski sud ima pravo odlučujući o žalbi sam utvrđivati činjenično stanje glede pravne osnove tužbenog zahtjeva u situaciji kada prvostupanjskom odlukom taj dio tužbenog zahtjeva nije niti obrazložen niti je sud prvostupanjsku odluku utemeljio na iznesenim pravnim osnovama a time nije niti primjenjivao mjerodavno pravo?,

 

2. Da li drugostupanjski sud može potvrditi prvostupanjsku presudu pozivom na čl. 368. i 373.a ZPP smatrajući da nisu ispunjeni uvjeti i iz čl. 2. Zakona o ukidanju agrarnih donosa feudalnog karaktera na području Dalmacije i Hrvatskog primorja a svoje presuđenje temelji na pogrešnom tumačenju samog zakona?"

 

Tuženik nije podnio odgovor na reviziju tužitelja.

 

Revizija tužitelja nije osnovana.

 

Prema odredbi čl. 382. st. 1. ZPP stranke mogu podnijeti reviziju protiv drugostupanjske presude:

 

1) ako vrijednost predmeta spora pobijanog dijela presude prelazi 200.000,00 kn,

 

2) ako je presuda donesena u sporu o postojanju ugovora o radu, odnosno prestanku radnog odnosa ili radi utvrđenja postojanja radnog odnosa,

 

3) ako je drugostupanjska presuda donesena prema odredbama čl. 373. a. i 373. b. toga Zakona.

 

prema odredbi čl. 382. st. 2. ZPP u slučajevima u kojima je ne mogu podnijeti prema odredbi stavka 1. toga članka, stranke mogu podnijeti reviziju protiv drugostupanjske presude ako odluka u sporu ovisi o rješenju nekog materijalnopravnog ili postupovnopravnog pitanja važnog za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.

 

Kako je pobijana drugostupanjska presuda donesena prema odredbi čl. 373.a ZPP, to je u konkretnom slučaju dopuštena revizija iz čl. 382. st. 1. ZPP, a slijedom čega dakle nije dopuštena revizija iz čl. 382. st. 2. ZPP.  Stoga predmetna revizija razmatrana je kao revizija iz čl. 382. st. 1. ZPP.

 

Prema odredbi čl. 386. ZPP u reviziji stranka treba određeno navesti i obrazložiti razloge zbog kojih je podnosi. Razlozi koji nisu tako obrazloženi neće se uzeti u obzir.

 

Postupajući pak sukladno odredbi čl. 392.a st. 1. ZPP revizijski sud u povodu revizije iz čl. 382. st. 1. toga Zakona ispituje pobijanu presudu samo u onom dijelu u kojem se ona pobija revizijom i samo u granicama razloga određeno navedenih u reviziji.

 

Predmet spora je tužbeni zahtjev I-III tužitelja za utvrđenje da su oni suvlasnici predmetnih nekretnina, a što da je tuženik dužan priznati i trpiti upis njihovog prava vlasništva u zemljišne knjige.

 

Iz sadržaja revizije tužitelja za prepoznati je da tužitelji u okviru revizijskog razloga bitnih povreda odredaba parničnog postupka, pobijaju drugostupanjsku presudu zbog bine povrede odredaba parničnog postupku iz. čl. 354. st. 1. u vezi čl. 373.a ZPP te zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u vezi čl. 219. st. 1. ZPP.

 

Nisu u pravu tužitelji kada smatraju  da je u postupku pred drugostupanjskim sudom počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP u vezi s čl. 373.a ZPP. Naime, drugostupanjski sud upravo u odredbi čl. 373.a st. 1. ZPP ima ovlaštenje da utvrđuje i činjenice koje prvostupanjski sud nije utvrdio i to na temelju isprava i izvedenih dokaza koji se nalaze u spisu, neovisno o tome da li je prvostupanjski sud prilikom donošenja svoje odluke uzeo u obzir i te isprave, odnosno posredno izvedene dokaze. Ovdje je za ukazati da su upravo tužitelji u tužbi tvrdili i dokazivali da su suvlasništvo predmetnih nekretnina stekli na temelju agrara i na temelju dosjedanja. Stoga drugostupanjski je sud bio ovlašten u žalbenom postupku ispitati te činjenične tvrdnje (koje je prvostupanjski sud propustio ispitati).

 

Isto tako nisu u pravu tužitelji kada smatraju da je u postupku pred drugostupanjskim sudom počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP u vezi čl. 219. st. 1. ZPP. Naime, kada su tužitelji tvrdili da su vlasništvo predmetnih nekretnina stekli nasljeđivanjem, agrarom i dosjedanjem, onda je upravo na njima bio teret dokaza na okolnosti ispunjenja pretpostavki za stjecanje vlasništva za svaki od navedenih načina. Stoga drugostupanjski sud je pravilno postupio kada je iz izvedenih dokaza i rezultata cjelokupnog postupka ocijenio da je na tužiteljima bio teret dokaza na navedene okolnosti (a što po ocjeni drugostupanjskog suda tužitelji nisu uspjeli dokazati).

 

Nadalje, iz sadržaja predmetne revizije tužitelja za prepoznati je da tužitelji u okviru revizijskog razloga pogrešne primjene materijalnog prava, drugostupanjsku presudu pobijaju jer da je pogrešan zaključak drugostupanjskog suda kako se ne bi moglo dosjelošću steći pravo vlasništva na nekretninama u (veleposjedničkom) vlasništvu crkve.

 

No, taj revizijski razlog ne postoji jer drugostupanjski sud nije izrazio takvo pravno shvaćanje već, između ostalog ne prihvaća predmetni tužbeni zahtjev, iz razloga što je utvrdio da tužitelji odnosno njihovi prednici nisu bili savjesni posjednici predmetnih nekretnina jer su znali da te nekretnine pripadaju drugome.

 

Revizijski navodi tužitelja kojima pokušavaju dovesti u sumnju pravilnost zaključaka nižestupanjskih sudova o postojanju pravno odlučnih činjenica (status obrađivača prednika tužitelja te nositelji vlasništva predmetnih nekretnina) predstavljaju pokušaj pobijanja drugostupanjske presude iz razloge pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjeničnog stanja. No prema odredbi čl. 385. st. 1. ZPP revizijom se drugostupanjska presuda ne može pobijati iz razloga pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Stoga takvi revizijski navodi tužitelja nisu uzeti u razmatranje.

 

Kako ne postoje razlozi radi kojih je izjavljena revizija I-III tužitelja, to je tu reviziju valjalo odbiti kao neosnovanu i to na temelju odredbe čl. 393. ZPP.

 

Zagreb, 26. svibnja 2020.

 

Predsjednica vijeća

Katarina Buljan, v. r.

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu