Pristupanje sadržaju
ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU
STALNA SLUŽBA U POŽEGI
Poslovni broj: 15 Gž-472/2019-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi, u vijeću
sastavljenom od sudaca toga suda Branimira Miljevića, kao predsjednika vijeća, Berislava
Devčića, kao suca izvjestitelja i člana vijeća i Branke Ribičić, kao članice vijeća, u pravnoj
stvari tužitelja Ž. P., iz V., , OIB: …, zastupan po
Z. odvjetničkom uredu A. K. i N. Š., odvjetnicima iz P.,
protiv tuženice D. R., iz P., OIB: …, zastupane po
punomoćnici L. S., odvjetnici iz P., radi utvrđenja, rješavajući žalbu
tužitelja protiv presude Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Poreču-Parenzo broj P-
172/2019-40 (ranije P-619/2017) od 4. travnja 2019., u sjednici vijeća održanoj dana 25.
svibnja 2020.,
p r e s u d i o j e
Žalba tužitelja odbija se kao neosnovana te se potvrđuje presuda Općinskog
suda u Pazinu, Stalna služba u Poreču-Parenzo broj P-172/2019-40 (ranije P-619/2017) od 4.
travnja 2019., u cijelosti.
Obrazloženje
Pobijanom presudom suda prvog stupnja suđeno je:
I Odbijaju se tužbeni zahtjevi tužitelja koji glase:
" I Utvrđuje se da je tužitelj vlasnik nekretnine označene kao k.č.br.
2035/5, opisane kao kuća i dvorište površine 767 m2, upisane u zk. ul. 2002 k.o. K. te se
tužitelj ovlašćuje da u zemljišnoj knjizi, po pravomoćnosti ove presude, izvrši upis navedenog
prava vlasništva u svoju korist, a tuženica je dužna trpjeti takav upis."
"Utvrđuje se da je tužitelj stekao pravni temelj za upis prava vlasništva nekretnine označene
kao k.č.br. 2035/5, opisane kao kuća i dvorište površine 767 m2, upisane u zk. ul. 2002 k.o.
K., u svoju korist.
Poslovni broj: 15 Gž-472/2019-2
Nalaže se zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Puli-Pola, Stalna služba u Poreču-
Parenzo, Zemljišnoknjižni odjel Poreč-Parenzo da u zemljišnoj knjizi, a na nekretnini
označenoj kao k.č.br. 2035/5, opisanoj kao kuća i dvorište površine 767 m2, upisanoj u zk.ul.
2002 k.o. K., izbriše pravo vlasništva tuženice uz istovremeni upis prava vlasništva na
ime i u korist tužitelja, a sve to u roku od 15 dana."
"Utvrđuje se da je nastupio uvjet, s osnova usmenoga ugovora sklopljenog
između tužitelja i tuženice, a kojim je dozvoljen prijenos prava vlasništva nekretnine
označene k.č.br. 2035/5 opisane kao kuće i dvorište površine 767 m2, upisane u zk.ul. 2002
k.o. K., s imena tuženice na ime tužitelja, te se tuženici nalaže da u korist tužitelja izda
tabelarnu ispravu podobnu za uknjižbu prava vlasništva na navedenoj nekretnini, jer će u
protivnom istu zamijeniti ova presuda po svojoj pravomoćnosti, i to u roku od 15 dana.
Nalaže se zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Puli-Pola, Stalna služba u Poreču-
Parenzo, Zemljišnoknjižni odjel Poreč-Parenzo da u zemljišnoj knjizi, a na nekretnini
označenoj kao k.č.br. 2035/5, opisanoj kao kuća i dvorište površine 767 m2, upisanoj u zk.ul.
2002 k.o. K., izbriše pravo vlasništva tuženice uz istovremeni upis prava vlasništva na
ime i u korist tužitelja, a sve to u roku od 15 dana."
"Nalaže se tuženici da sa tužiteljem, u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti ove presude, sklopi slijedeći ugovor:
Ž. P., V., OIB: … (u daljnjem tekstu: Ž. P.)
i
D. R., P., OIB: … (u daljnjem tekstu: D. R.)
sklapaju slijedeći
UGOVOR O PRIJENOSU PRAVA VLASNIŠTVA
Čl. 1.
D. R. je vlasnik nekretnine označene kao k.č.br. 2035/5, opisane
kao kuća i dvorište površine 767 m2, upisane u zk.ul. 2002 k.o. K. (nastavno: predmetna
nekretnina).
Čl. 2.
D. R., bez ikakve naknade, prenosi vlasništvo predmetne
nekretnine na ime Ž. P..
Čl. 3.
D. R. daje suglasnost Ž. P., da bez bilo kakvog
njegovog daljnjeg odobrenja, predmetu nekretninu upiše u zemljišne knjige na svoje ime (ime
Ž. P.).
Stranke su ovaj ugovor pročitale, isti su ga u cijelosti razumjele te ga u znak prihvaćanja svih prava i obveza, potpisuju.
D. R. Ž. P."
"Nalaže se tuženici da tužitelju isplati iznos od 400.000,00 € (četiristotisućaeura) u
kunskoj protuvrijednosti prema srednjem tečaju koji objavi Hrvatska narodna banka i koji
vrijedi na dan plaćanja, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje na taj iznos teče od
dana podnošenja ove tužbe pa do isplate, a sve to po referentnoj stopi HNB-a koja obuhvaća
Poslovni broj: 15 Gž-472/2019-2
šest mjeseci do predzadnjeg mjeseca polugodišta koje prethodi tekućem polugodištu,
uključujući i taj mjesec, uvećanoj za 5 (pet) postotnih poena, sve u roku od 15 dana."
"Nalaže se tuženici da tužitelju nadoknadi parnični trošak uvećan za zakonsku zateznu
kamatu po stopi iz čl. 29. st. 2. ZOO-a računajući od presuđenja pa do isplate a po stopi
dobivenoj uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana
polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za 5 postotnih poena, a sve to u roku od
15 dana od pravomoćnosti ove presude."
II Dužan je tužitelj naknaditi tuženici parnični trošak u iznosu od 36.875,00 kuna, u roku 15 dana.
Tužitelj žalbom pobija presudu suda prvog stupnja zbog bitne povrede
odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne
primjene materijalnog prava, te predlaže da se ista preinači u smislu žalbenih navoda,
podredno da se ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.
Odgovor na žalbu nije podnesen.
Žalba nije osnovana.
Ne stoji žalbeni razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka
354. stavka 2. točke 11. Zakona o parničnom postupku (NN 148/11 pročišćeni tekst, 25/13,
28/13, 89/14 i 70/19 dalje u tekstu: ZPP) na koji se žalbom ukazuje, budući je pobijana
presuda jasna i razumljiva, može se ispitati i sud za svoje stajalište daje valjane i detaljne
razloge. Tužiteljeva žalbena isticanja u kojima on navodi dijelove iskaza u postupku
saslušanih svjedoka i dijelove obrazloženja prvostupanjske presude, izvan cjelokupnog
konteksta u kojima su iskazi i tvrdnje stranaka u postupku dani neosnovano ukazuju na
postojanje kako apsolutno bitnih povreda odredaba parničnog postupka tako i relativno bitne
povrede parničnog postupka iz članka 354. stavak 1. u vezi s člankom 8. ZPP-a. Nije utvrđeno
osnovanim niti isticanje tužitelja da mu je povrijeđeno pravo na pošteno suđenje odnosno da
je prvostupanjski sud povrijedio odredbu članka 5. stavak 1. ZPP-a jer u postupku nije
saslušan tužitelj kao stranka, a to stoga što tužitelj nije pristupio na dva zakazana ročišta za
glavnu raspravu na koja je pozivan radi saslušanja, a osim toga tužitelj nije u žalbi niti iznio
koje bi bitne činjenice, različite od činjenica iznesenih u njegovoj tužbi, on iznosio u svom
iskazu, pa da bi njegovo saslušanje na glavnoj raspravi bilo neophodno.
Nije osnovana žalba tužitelja niti iz istaknutog zakonskog žalbenog razloga
pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Naime , prvostupanjski sud je naglasio
svoju vezanost činjeničnom osnovom tužbenog zahtjeva koju je tužitelj postavio polazeći od
toga da je sporna nekretnina bila njegovo isključivo vlasništvo, iako je stečena za vrijeme
trajanja izvanbračne zajednice stranaka. Iako je tužena isticala da ta nekretnina predstavlja
njen udio u zajednički stečenoj bračnoj imovini, za te tvrdnje kao ni za tvrdnju da su stranke
izvršile podjelu te imovine između sebe, nije u postupku predložen niti jedan dokaz, pa
prvostupanjski sud nije te činjenice niti utvrđivao. Polazna osnova za raspravu o činjenicama
je činjenično stanje koje je u tužbi iznio tužitelj, da je sporna nekretnina bila u cijelosti
njegovo vlasništvo te da ju je on svojom voljom prenio u vlasništvo tužene usmenim
dogovorom uz ugovaranje raskidnog uvjeta, da se tužena valjano brine o dva zajednička
djeteta koja su tada živjela s tuženom i nastavila živjeti s njom i nakon prestanka izvanbračne
Poslovni broj: 15 Gž-472/2019-2
zajednice stranaka. Taj usmeni dogovor stranaka se dakle, može jedino smatrati ugovorom o
darovanju nekretnine, bez obzira na nedostatak pismene forme, jer je isti ugovor izvršen u
cijelosti, sa ugovorenim nametom opisanim u članku 484. Zakona o obveznim odnosima
(NN 35/05, 41/08, 78/15, 29/18 dalje u tekstu: ZOO). Neispunjenje nameta, odnosno
nevaljanost brige tužene za djecu stranaka, kao raskidni uvjet darovnog ugovora, tužitelj nije
tijekom postupka dokazao dokaznim sredstvima koje je predložio, a prvostupanjski sud
osnovano zaključuje da je u drugom sudskom postupku između istih stranaka, utvrđeno
upravo da se tužena adekvatno brine za zajedničku djecu jer je pravomoćnom sudskom
presudom u predmetu Općinskog suda u Puli, Stalna služba u Rovinju broj P Ob-327/2017 od
15. ožujka 2018. godine, nakon pribavljenog mišljenja stručnih osoba nadležnog Centra za
socijalnu skrb, odlučeno da će maloljetna djeca stranaka nastaviti živjeti s majkom D.
R. koja će o njima samostalno i potpuno skrbiti, a tužitelju je određena obveza plaćanja
novčanog doprinosa za uzdržavanje djece, jer je utvrđeno da on za njihovo uzdržavanje ranije
nije dovoljno ili redovno doprinosio.
Dakle, nije utvrđena osnovanost zahtjeva tužitelja za raskidom ugovora o
darovanju i povrata darovane nekretnine utemeljenog na odredbi članka 485. stavak 4. ZOO,
tako da je prvostupanjski sud pravilnom primjenom materijalnog prava odbio tako postavljeni
tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan. Po mišljenju suda drugog stupnja isti zahtjev ne bi
bio osnovan ni u slučaju ispitivanja ništetnosti sklopljenog ugovora o darovanju, a to s
obzirom da se na ništetnost pazi po službenoj dužnosti, jer iz okolnosti sklapanja istog ne
proizlazi da su ispunjeni uvjeti iz članka 322. ZOO da bi se taj ugovor proglasio ništetnim bilo
u cijelosti bilo u pogledu pojedinih odredbi ugovora. Drugostupanjski sud prihvaća i odluku
suda prvog stupnja o neosnovanosti svih ostalih dijelova tužbenog zahtjeva, jer njihova
neosnovanost proizlazi iz svega naprijed navedenog, s tim što je prvostupanjski sud valjano
obrazložio svoju odluku donesenu u odnosu na te dijelove tužbenog zahtjevu u razlozima
presude, na koje obrazloženje se radi nepotrebnog ponavljanja i upućuje, a to stoga što se
žalbom posebno ni ne napada prvostupanjska presuda u svim tim dijelovima izreke presude.
Na osnovu naprijed navedenog prvostupanjski sud je i pravilno odbio izvesti
dokaze predložene po tužitelju u pogledu pribave podataka o njegovim imovinskim prihodima
u vrijeme kupnje predmetne nekretnine, a što se ističe i u podnesenoj žalbi u okviru iznesenog
razloga nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, jer te činjenice nisu relevantne za
odlučivanje o osnovanosti tužbenog zahtjeva tužitelja kako je isti postavljen.
Zbog svega iznesenog, sud drugog stupnja je nalazeći podnesenu žalbu u cijelosti
neosnovanom, primjenom članka 368. stavak 1. ZPP-a odlučio kao u izreci ove presude.
U Požegi, 25 svibnja 2020.
Predsjednik vijeća
Branimir Miljević
Kontrolni broj: 0092b-530e1-ca6d0
Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:
CN=BRANIMIR MILJEVIĆ, L=SLAVONSKI BROD, O=ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU,
C=HR
Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi: https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/
unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.
Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja prikazati
izvornik ovog dokumenta.
Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku, Županijski sud u Slavonskom Brodu potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.