- 1 -              I Kž-Us 43/2020-4

 

 

 

 

Broj: I Kž-Us 43/2020-4

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Vrhovnog suda Vesne Vrbetić kao predsjednice vijeća te Dražena Tripala i Žarka Dundovića kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice – specijaliste Marijane Kutnjak Ćaleta kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog D. Ć. i drugih zbog kaznenog djela iz članka 328. stavka 1. Kaznenog zakona (,,Narodne novine“ broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15. – ispravak i 101/17. – dalje: KZ/11.) i drugih, odlučujući o žalbama okrivljenika V. M., M. B. i S. T. podnesenim protiv rješenja Županijskog suda u Osijeku od 23. ožujka 2020. broj Kov-Us-13/2019-89, u sjednici održanoj 22. svibnja 2020.

 

r i j e š i o   j e:

 

Odbijaju se kao neosnovane žalbe okrivljenog V. M., okrivljenog S. T. i okrivljenog M. B.

 

Obrazloženje

 

Prvostupanjskim rješenjem Županijskog suda u Osijeku, na temelju članka 351. Zakona o kaznenom postupku (,,Narodne novine“ broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11. – pročišćeni tekst, 91/12. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12, 56/13., 145/13., 152/14., 70/17. i 126/2019. – dalje: ZKP/08.) odbijeni su kao neosnovani prijedlozi okrivljenog V. M., okrivljenog S. T. i okrivljenog M. B. za izdvajanje iz spisa kao nezakonitih dokaza navedenih u optužnici od točke 1. do točke 259. svih dokaza, odnosno izdvajanje svih snimki nastalih primjenom posebnih dokaznih radnji i svih dokaza proizašlih iz navedenih podataka te izdvajanje zapisnika Policijske uprave …, broj … od 9. lipnja 2018. o pretrazi pokretne stvari s potvrdama o privremenom oduzimanju predmeta serijskih brojeva … i … (redni broj 67 dokaza), zapisnika Policijske uprave … broj … od 8. lipnja 2018. o privremenom oduzimanju predmeta s potvrdama o privremenom oduzimanju predmeta serijskih brojeva …, …, … i … (redni broj 69 dokaza) i zapisnika Carinske uprave, ., broj … od 8. lipnja 2018. (redni broj 70 dokaza).

 

Protiv tog rješenja žalbu je podnio okrivljeni V. M. po branitelju, odvjetniku D. O., s prijedlogom da se pobijano rješenje ukine i predmet uputi prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

 

Žalbu je protiv tog rješenja podnio i okrivljeni S. T. po branitelju, odvjetniku A. J., zbog bitnih povreda odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. te stavaka 2. i 3. ZKP/08. i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se pobijano rješenje ukine.

 

Žalbu je protiv navedenog rješenja podnio i okrivljeni M. B. po branitelju, odvjetniku T. F., zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka te nepravilno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Predlaže da ,,Vrhovni sud Republike Hrvatske prihvati žalbu u cijelosti, te preinači ožalbeno rješenje na način da će usvojiti zahtjev VI. okr. za izdvajanjem kao nezakonitih dokaza svih dokaza navedenih u prijedlogu za izdvajanje kao nezakonitih dokaza od 19.02.2010., te izdvojiti kao nezakonite dokaze na koje je VI. okr  ukazao u svom prijedlogu“.

 

U skladu s odredbom članka 495. u vezi s člankom 474. stavkom 1. Zakona o kaznenom postupku (,,Narodne novine“ broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. - Odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17. i 126/19. – dalje: ZKP/08.), spis je prije dostave sucu izvjestitelju bio dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.

 

Žalbe nisu osnovane.

 

Neosnovano okrivljeni M. B. u žalbi tvrdi da je pobijanim rješenjem ostvarena bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP/08. koja da se sastoji u tome što je izreka pobijanog rješenja nerazumljiva. Naime, okrivljeni M. B. nerazumljivost izreke pobijanog rješenja nalazi u tome što se u istoj navodi da se odbijaju prijedlozi okrivljenika V. M., S. T. i M. B. za izdvajanje iz spisa kao nezakonitih dokaza nakon čega se dokazi čije se izdvajanje predlaže nabrajaju, na koji način ostaje nejasno koji prijedlog kojeg od imenovanih okrivljenika u odnosu na koji od pobrojanih dokaza se odbija kao neosnovan, što takvu izreku, po mišljenju žalitelja, čini nerazumljivom.

 

Naime, iako je u izreci pobijanog rješenja, prvostupanjski sud nakon navoda o odbijaju kao neosnovanih prijedloga za izdvajanje iz spisa kao nezakonitih dokaza, doista pobrojao sve dokaze čije se izdvajanje predlaže te potom naveo da njihovo izdvajanje predlažu okrivljenici V. M., S. T. i M. B., takva izreka niti u najmanjoj mjeri nije nejasna niti nerazumljiva te se, kao takva, u cijelosti može ispitati pa pobijanim rješenjem nije ostvarena citirana bitna postupovna povreda, kako to smatra okrivljeni M. B.

 

Neosnovano, nadalje, okrivljeni M. B. kao i okrivljeni S. T. u žalbama, također upirući na bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP/08., tvrde da su u pobijanom rješenju izneseni razlozi o odlučnim činjenicama potpuno nejasni i proturječni.

 

Naime, prema ocjeni ovog drugostupanjskog suda, prvostupanjski je sud u obrazloženju pobijane odluke iznio jasne i neproturječne razloge o odlučnim činjenicama na kojima je utemeljio zaključak o neosnovanosti prijedloga okrivljenog M. B. i okrivljenog S. T. za izdvajanje iz spisa nezakonitih dokaza, a koje razloge prihvaća i ovaj drugostupanjski sud.

 

Naime, okrivljeni S. T., prijedlog za izdvajanje iz spisa predmeta naloga Županijskog suda u Osijeku od 12. veljače 2018. broj Kir-t-Us-11/2018 kao nezakonitog dokaza utemeljuje na tome što je isti, prema mišljenju tog okrivljenika, obrazložen činjenicama proisteklim ograničavanjem ustavnih prava građana – nadzorom i tehničkim snimanjem telefonskih razgovora i drugih komunikacijama daljinu za koje u tom trenutku nije postojao sudski nalog. Naime, za telefonske brojeve koji su korišteni za vođenje tih razgovora nije postojao nalog suda kojim je bila određena primjena posebnih dokaznih radnji pa su, prema mišljenju okrivljenog S. T., ti razgovori slušani i snimljeni nezakonito, što taj nalog čini nezakonitim, ali i sve dokaze koji su proizašli iz tog naloga.

 

Međutim, prvostupanjski je sud pravilno utvrdio i valjano obrazložio da se u obrazloženju naloga Županijskog suda u Osijeku od 12. veljače 2018. broj Kir-t-Us-11/2018, čije se izdvajanje predlaže, navodi: ,,Provedbom posebnih dokaznih radnji utvrđeno da je S. T. dana 13.10.2017. godine u 07:19 putem telefonskog priključka pozivnog broja 385919173118 kontaktirao V. M. na nadzirani telefonski priključak pozivnog broja 49 17 68 30 54 562“. Dakle, niti u jednom dijelu obrazloženja predmetnog naloga se ne reproducira sadržaj razgovora koji je 13. listopada 2017. vođen između okrivljenika S. T. i V. M. već se isključivo i jedino navode brojevi telefonskih priključaka putem kojih su okrivljenici tog dana međusobno kontaktirali. Do tog se podatka, naime, nije došlo tehničkim snimanjem razgovora odnosno primjenom posebnih dokaznih radnji iz članka 332. stavka 1. točke 1. ZKP/08., kako se to nastoji prikazati u žalbi, već pribavljanjem telefonskih izlista u sklopu pribavljanja podataka o istovjetnosti, trajanju i učestalosti komunikacije, položaja komunikacijskih uređaja, kao i mjesta na kojima se nalaze osobe koje uspostavljaju elektroničku komunikaciju i to sve na temelju naloga suda donesenog u skladu s odredbom članka 339.a ZKP/08., a kako to s pravom zaključuje prvostupanjski sud. Pri tome je izraz ,,nadzirani“ kod navođenja broja telefonskog priključka kojim se koristio okrivljeni V. M. korišten iz razloga što je za taj broj već 12. prosinca 2017. izdan nalog za određivanje posebnih dokaznih radnji, a ne zato što je u vrijeme spomenutog kontakta s okrivljenim S. T. (13. listopad 2017.) bio prisluškivan.

 

Nadalje, nasuprot daljnjim žalbenim tvrdnjama okrivljenog S. T. o nedostatnosti obrazloženja predmetnog naloga u dijelu kojim se iznose razlozi o postojanju osnove sumnje da je okrivljenik počinio ili zajedno s drugim osobama sudjelovao u počinjenju djela iz kataloga kaznenih djela navedenih u članku 334. ZKP/08., osnovanost izdavanja naloga za primjenu posebnih dokaznih radnji protiv okrivljenog S. T., pored navođenja spomenutog telefonskog kontakta s okrivljenim V. M., proizlazi iz niza drugih činjenica i okolnosti koje su detaljno opisane u obrazloženju predmetnog naloga, a koje u svom zbiru upućuju na zaključak o povezanosti tog okrivljenika s financiranjem i organizacijom krijumčarenja opojne droge zajedno s V. M., T. B., D. Č. i ostalima. Na identičan su način, dakle, uz konkretizaciju odnosno navođenje detalja i specifičnih činjenica koje se odnose na okrivljenika i njegovu kriminalnu aktivnost, iz kojih proizlazi postojanje osnove sumnje u počinjenje kaznenog djela pobrojanih u članku 334. ZKP/08., valjano obrazloženi i ostali nalozi kojima je određivana i produljivana primjena posebnih dokaznih radnji protiv okrivljenog S. T., kako to s pravom utvrđuje prvostupanjski sud.

 

Prema tome, kako nema razloga za izdvajanje naloga Županijskog suda u Osijeku od 12. veljače 2018., broj K-t-Us-11/2018 kao nezakonitog dokaza, prvostupanjski je sud s pravom kao neosnovan odbio i daljnji prijedlog okrivljenog S. T. da se iz spisa predmeta na temelju članka 10. stavka 2. točke 4. ZKP/08. ,,kao plod trule voćke“  kao nezakoniti izdvoje svi drugi dokazi koji su u optužnici navedeni od rednog broja 2. do rednog broja 259. 

 

Neosnovani su i žalbeni navodi kojima okrivljeni S. T. i okrivljeni V. M. tvrde da, s obzirom na to da su nadzirani razgovori vođeni između osoba koje su se u trenutku provođenja posebnih dokaznih radnji služile telefonskim priključcima stranih operatera, a sugovornici su se u trenutku razgovora nalazili izvan granice Republike Hrvatske, snimke telefonskih razgovora predstavljaju nezakoniti dokaz kao i svi ostali dokazi koji su proizašli iz podataka pribavljenih tako provedenim dokaznim radnjama. Naime, mišljenje je tih žalitelja da je za provođenje takvih radnji bilo nužno putem međunarodne pravne pomoći pribaviti posebne naloge s obzirom na to da su ti razgovori mogli biti nadzirani jedino na temelju naloga nadležnih tijela drugih država, a ne putem naloga koje je izdao sudac istrage Županijskog suda u Osijeku.

 

Naime, za sve nadzirane telefonske priključke kojima su se koristili okrivljenici, neovisno o tome je li se radilo o pozivnim brojevima Republike Hrvatske, Federacije Bosne i Hercegovine, Savezne Republike Njemačke ili koje druge države, su postojali zakonito doneseni sudski nalozi kojima je određeno provođenje posebnih dokaznih radnji nadzora i tehničkog snimanja za upravo te telefonske brojeve. Stoga, okolnost da se osoba protiv koje je na temelju tako zakonito donesenog naloga određena primjena posebnih dokaznih radnji tijekom njihovog provođenja nalazi izvan granica Republike Hrvatske, ne čini tu radnju nezakonitom, kako to smatraju žalitelji. Naime, ta se radnja odnosi na konkretnu osobu i određeni telefonski broj kojim se ta osoba koristi pa odlazak osobe protiv koje se radnje provode na područje druge države ne utječe na zakonitost provedene radnje i nije potrebno od pravosudnih tijela drugih država, na čijem je području okrivljenik privremeno zatekao, tražiti posebno odobrenje za njezino provođenje.

 

Nadalje, protivno žalbenim prigovorima okrivljenog M. B., prvostupanjski je sud pravilno zaključio i valjano obrazložio da je 8. lipnja 2018. tijekom provođenja carinskog nadzora izvršen pregled tereta koji podrazumijeva ulazak u unutarnji prostor teretnog prostora vozila, koji pregled je od strane carinskih službenika obavljen u skladu s ovlastima koje su im propisane odredbama članka 14. i članka 48. Zakona o carinskoj službi (,,Narodne novine“ broj 68/13., 30/14. i 115/16. – dalje: ZCS) te kao takav ne predstavlja dokaznu radnju pretrage pokretne stvari od strane policijskih službenika.

 

Naime, iz stanja spisa predmeta proizlazi da je 8. lipnja 2018. od strane ovlaštenog carinskog službenika obavljen pregled teretnog vozila kojim je upravljao okrivljeni M. B., a kojom prilikom su između kutija u kojima se nalazila prijavljena roba uočene dvije kutije koje su se po veličini bitno razlikovale od ostalih te je otvaranjem istih uočeno cca 30 komada paketa umotanih u PVC foliju. S obzirom na to da se posumnjalo da se u paketima nalazi opojna droga, zastalo se s daljnjim postupanjem te su o događaju izvješteni djelatnici Postaje granične policije … (zapisnik o obavljenom očevidu Carinske uprave od 8. lipnja 2018. - list 478 spisa, obavijest o postojanju osnovane sumnje o počinjenju kaznenog djela ,,neovlaštena proizvodnja i promet drogama“ iz čl. 190. Kaznenog zakona Carinske uprave od 8. lipnja 2018. - list 484 spisa).

 

Istoga je dana okrivljeni M. B. uhićen te su od njega privremeno oduzeti predmeti koje je prilikom vršenja granične kontrole i uhićenja dragovoljno predao, a radilo se o stvarima koje je imao u svom posjedu - mobitelima, SIM karticama, podlošcima za SIM karticu i prijevozničkoj dokumentaciji (izvješće o uhićenju i dovođenju u pritvorsku policijsku jedinicu - list 480 spisa, zapisnik o privremenom oduzimanju predmeta (bez naloga) sastavljen povodom postupanja temeljem članka 261. ZKP/08., a u vezi s člankom 212. ZKP/08., zbog osnova sumnje da je počinjeno kazneno djelo, Službe kriminalističke policije od 8. lipnja 2018., zajedno s potvrdama o privremenom oduzimanju predmeta broj …, …, …, …  - listovi 465 do 470 spisa).

 

Dana 9. lipnja 2018. sudac istrage Županijskog suda u Slavonskom Brodu naložio je pretragu doma i drugih prostorija koje koristi okrivljeni M. B., kao i pretragu teretnog vozila kojim je okrivljeni M. B. upravljao prethodnog dana kada je zaustavljen na Graničnom prijelazu S. B., tijekom koje dokazne radnje je sačinjen zapisnik o pretrazi pokretne stvari i bankovnog sefa od 9. lipnja 2018. iz sadržaja kojeg proizlazi da je okrivljeni M. B., u skladu s člankom 243. stavkom 2. ZKP/08., izjavio da se u dvije kutije u priključnom vozilu u tovarnom prostoru nalazi od 30 do 40 kilograma droge marihuana pa su, u skladu s odredbama članka 248. i članka 249. ZKP/08., pored ostalog, privremeno oduzete dvije kutije smeđe boje u kojoj se nalazi 19 paketa sačinjenih od prozirne pvc folije (nalog od 09. lipnja 2018. broj Kir- t-95/2018-2 - list 454 spisa, zapisnik o pretrazi pokretne stvari i bankovnog sefa od 9. lipnja 2018. - listovi 457 do 459 spisa).

 

Imajući na umu iznesenu kronologiju predmetnog događaja, i ovaj drugostupanjski sud nalazi nespornim da su 8. lipnja 2018. čim su uočene kutije sa sumnjivom materijom carinski službenici zastali s započetim pregledom tovarnog prostora teretnog vozila kojim je upravljao okrivljeni M. B., nakon čega je zatražen i pribavljen nalog suca istrage za pretragu te se, tek nakon donošenja tog naloga 9. lipnja 2018. te uručenja istog zajedno s poukom o pravima okrivljenom M. B., pristupilo provođenju dokazne radnje pretrage teretnog vozila. Slijedom navedenog, a budući da je postupanje carinskih i policijskih službenika u cijelosti bilo u skladu s odredbama ZCS-a i ZKP/08., prvostupanjski sud s pravom zaključuje da nema razloga za izdvajanje iz spisa zapisnika o obavljenom očevidu 8. lipnja 2018., kao niti zapisnika o pretrazi pokretne stvari od 9. lipnja 2018. i zapisnika o privremenom oduzimanju predmeta od 8. lipnja 2018. s pripadajućim potvrdama o privremenom oduzimanju predmeta.

 

Slijedom svega navedenog, prvostupanjski je sud, postupajući u smislu članka 351. ZKP/08., nakon što je potpuno i pravilno utvrdio sve činjenice koje su odlučne za ocjenu zakonitosti dokaza koje su okrivljenici V. M., M. B. i S. T. predložili da se izdvoje iz spisa predmeta kao nezakoniti, pravilno zaključio da osporavani dokazi ne predstavljaju dokaze koje ima u vidu odredba članka 10. stavka 2. ZKP/08. te potom s pravom odbio njihove prijedloge za izdvajanje iz spisa kao nezakonitih dokaza pobrojanih u izreci prvostupanjske odluke.

 

Stoga, budući da žalbama okrivljenika V. M., M. B. i S. T. nije dovedena u sumnju osnovanost i zakonitost pobijanog rješenja niti je njegovim ispitivanjem u skladu s člankom 494. stavkom 4. ZKP/08. utvrđeno da bi bila počinjena koja od povreda na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, na temelju članka 494. stavka 3. točke 2. ZKP/08. odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

 

Zagreb, 22. svibnja 2020.