- 1 -              I Kž 197/2020-4

 

 

 

 

 

Broj: I Kž 197/2020-4

 

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

R J E Š E N J E

 

              Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Vrhovnog suda Ileane Vinja kao predsjednice vijeća te Ranka Marijana i Melite Božičević-Grbić kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice – specijalistice Maje Ivanović Stilinović kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv okr. Z. U. i dr., zbog kaznenog djela iz čl. 246. st. 2. i dr. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11., 144/12., 56/15. i 61/15. – ispravak – dalje: KZ/11.), odlučujući o žalbama okr. Z. U., okr. J. J. i okr. M. R. podnesenim protiv rješenja Županijskog suda u Sisku od 7. veljače 2020. broj Kov-5/2019., u sjednici održanoj 21. svibnja 2020.,

 

 

r i j e š i o   j e :

 

Odbijaju se žalbe okr. Z. U., okr. J. J. i okr. M. R. kao neosnovane.

 

 

Obrazloženje

 

Pobijanim rješenjem, na temelju čl. 351. st. 1. i 2. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17. i 126/19. – dalje: ZKP/08.), odbijeni su prijedlozi okr. Z. U., okr. N. O., okr. J. J. i okr. M. R., za izdvajanjem iz spisa predmeta, kao nezakonitih dokaza, zapisnika o ispitivanju svjedoka M. B., I. Š., Z. U., S. B., A. V., K. H., F. Ć., M. P., T. M., M. T., D. Š., P. D., M. K., K. P., Z. B., Z. R., B. L., D. K., R. B., V. H., I. J., I. M. i I. B., te nalaza i mišljenja sudske vještakinje za graditeljstvo i procjenu nekretnina, A. T., sa zapisnika od 5. srpnja 2019., pred Županijskim državnim odvjetništvom u Sisku.

 

Protiv tog rješenja žalbe su podnijeli okr. Z. U., okr. J. J. i okr. M. R.

 

Okr. Z. U. žali se po branitelju J. G., odvjetniku iz Odvjetničkog društva G., G., P. i p. iz Z., zbog bitnih povreda odredaba kaznenog postupka iz čl. 468. st. 1. toč. 7. i 11. te st. 2. ZKP/08., te zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja. Predlaže pobijano rješenje ukinuti i predmet "remisorno" vratiti optužnom vijeću Županijskog suda u Sisku radi donošenja odluke o istaknutom prijedlogu okr. Z. U. za odbacivanje optužnice u dijelu pod toč. 2.b)., odnosno pobijano rješenje ukinuti i predmet uputiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

 

Okr. J. J. žalbu je podnio po branitelju I. C., odvjetniku iz Odvjetničkog društva G., G., P. i p. iz Z., zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka i zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom pobijano rješenje ukinuti i predmet uputiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

 

Okr. M. R. žali se po braniteljici V. R., odvjetnici iz Z., zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka i zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja. Predlaže pobijano rješenje preinačiti te iz spisa, kao nezakonit, izdvojiti nalaz građevinske vještakinje A. T. sa zapisnika od 5. srpnja 2019., odnosno pobijano rješenje ukinuti i predmet uputiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

 

Spis je, u skladu s odredbom čl. 495. u vezi s čl. 474. st. 1. ZKP/08., bio dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.

 

Žalbe su neosnovane.

 

Nije u pravu okr. Z. U. kada tvrdi da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz čl. 468. st. 1. toč. 7. ZKP/08.

 

Žalitelj ističe kako je pobijano rješenje preuranjeno, jer je prvostupanjski sud, prije odlučivanja o nezakonitosti dokaza, trebao odlučiti o istaknutom prigovoru nepostojanja zakonskih pretpostavki za podizanje optužnice u odnosu na kazneno djelo pod toč. 2.b).

 

Međutim, protivno stavu tog žalitelja, prvostupanjski sud je pravilno postupao sukladno odredbama ZKP/08. Žalitelj zanemaruje kako je odredbom čl. 351. st. 1. ZKP/08. propisano da će vijeće, ako su stranke stavile prijedlog za izdvajanje nezakonitih dokaza, najprije odlučiti o izdvajanju nezakonitih dokaza. Stavkom 2. istog članka je propisano kako će vijeće, u slučaju prethodnog suđenja o zakonitosti dokaza, najprije odlučiti o zakonitosti dokaza, a nakon pravomoćnosti tog rješenja donijeti odluku o optužnici.

 

Protivno žalbenim navodima okr. Z. U., okr. J. J. i okr. M. R., nije ostvarena niti bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz čl. 468. st. 1. toč. 11. ZKP/08. Žalitelji nisu u pravu kada tvrde da u pobijanom rješenju nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama. Sud prvog stupnja je, u pogledu odlučnih činjenica, označio razloge na kojima se zasniva izreka rješenja. U pobijanom rješenju nema proturječnosti između izreke i obrazloženja, a izneseni razlozi su valjani, razumljivi i bez proturječja.

 

Nije u pravu okr. Z. U. niti kada tvrdi da je počinjena bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz čl. 468. st. 2. ZKP/08. Žalitelj navodi kako je pobijanim rješenjem teško povrijeđeno pravo na pravično suđenje zajamčeno čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj 56/90., 135/97., 8/98., 113/00., 124/00. - pročišćeni tekst, 28/01., 41/01. – pročišćeni tekst, 55/01. - ispravak, 76/10., 85/10. - pročišćeni tekst i 5/14. – dalje: Ustav) i čl. 6.1. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne novine – Međunarodni ugovori“ broj 18/97., 6/99. - pročišćeni tekst, 8/99. - ispravak, 14/02., 13/03., 9/05., 1/06. i 2/10. – dalje: Konvencija). Međutim, opširnim polemiziranjem o "diskriminirajućem postupanju državnog odvjetnika tijekom istrage" i "nejednakoj primjeni zakona od strane državnog odvjetnika", te ističući povredu iz čl. 9. st. 1. i 2. ZKP/08., o jednakosti pristupa činjenicama koje terete okrivljenika i koje mu idu u korist, žalitelj osporava vjerodostojnost iskaza pojedinih svjedoka, a time ne opravdava, navodnu, nezakonitost osporavanih zapisnika. Vjerodostojnost ovih dokaza, kao i svih drugih dokaza, cijenit će se tijekom dokaznog postupka na raspravi.

 

Pravilno je utvrđenje suda prvog stupnja da su dokazi, čije izdvajanje predlažu okrivljenici, zakoniti dokazi.

 

Nisu u pravu žalitelji kada tvrde da su zapisnici o ispitivanju svjedoka, koji su ispitani pred državnim odvjetnikom, nezakoniti jer obrana nije bila obaviještena o njihovom ispitivanju.

 

Slučajevi kada se iskaz svjedoka ne može upotrijebiti kao dokaz u postupku propisani su u čl. 300. ZKP/08. U ovoj odredbi, sa taksativno navedenim razlozima kada se iskaz svjedoka ne može upotrijebiti, nije propisan slučaj kada su svjedoci ispitani bez nazočnosti okrivljenika ili njegovog branitelja.

 

Nakon primitka rješenja o provođenju istrage, na temelju čl. 234. ZKP/08., okrivljenik ima pravo predložiti državnom odvjetniku provođenje dokaznih radnji ispitivanja svjedoka. U slučaju da predloži ispitivanje svjedoka i da je državni odvjetnik prihvatio prijedlog, državni odvjetnik bi trebao obavijestiti obranu o mjestu i vremenu provođenja dokazne radnje prije njenog provođenja. Ukoliko državni odvjetnik ne bi prihvatio prijedlog, morao bi dostaviti prijedlog obrane sucu istrage.

 

Protivno žalbenoj tvrdnji okr. J. J., ako državni odvjetnik ne bi postupio po odredbi čl. 234. ZKP/08. zapisnici o ispitivanju svjedoka bili bi zakonit dokaz i mogli bi se pročitati, ali se samo na njima ne bi mogla isključivo ili u odlučujućoj mjeri temeljiti osuđujuća presuda (čl. 431. st. 2. ZKP/08.).

 

Ispitivanje svjedoka je propisano odredbama čl. 283. do 300. ZKP/08. Niti u jednoj od tih odredbi nije propisana obveza ovlaštenog državnog odvjetnika da o provođenju dokazne radnje ispitivanja svjedoka obavještava okrivljenika i njegovog branitelja, odnosno da ih poziva kako bi isti prisustvovali toj dokaznoj radnji. Naime, sukladno čl. 38. ZKP/08., provođenje dokaznih radnji te pokretanje i vođenje istrage povjereno je državnom odvjetniku. U tom stadiju, pa sve do optuženja, naš aktualni Zakon o kaznenom postupku ne poznaje tzv. „ravnopravnost oružja“ između stranaka, jer u stadiju istrage dominira tzv. inkvizitorno načelo, a tek na raspravi tzv. akuzatorno načelo.

 

Takvom zakonskom regulativom nije povrijeđena odredba čl. 29. st. 2. podst. 6. Ustava, ni odredba čl. 6. st. 3. toč. d). Konvencije, niti je povrijeđeno pravo na ispitivanje svjedoka optužbe. Optuženicima je u stadiju rasprave zajamčeno pravo ispitati svjedoke optužbe, te zahtijevati nazočnost ispitivanju svjedoka obrane pod istim uvjetima kao i svjedoka optužbe. Aktualna postupovna kaznenopravna regulativa, naime, propisuje da se tek u stadiju rasprave mora poštivati načelo „ravnopravnosti oružja“ između stranaka, pa će u tom stadiju optuženicima morati biti na raspolaganju isti onaj arsenal sredstava ispitivanja svjedoka koji je na raspolaganju i državnom odvjetniku.

 

Slijedom izloženog, protivno žalbenim tvrdnjama, zapisnici o ispitivanju svjedoka koje je ovdje proveo državni odvjetnik tijekom istrage, bez pozivanja obrane, nisu nezakoniti dokazi prema ZKP/08., a niti to ispitivanje krši zajamčena prava obrane (načela pravičnog suđenja i jednakosti oružja). O zakonitosti takvih ispitivanja, Vrhovni sud Republike Hrvatske već je zauzeo pravno stajalište (primjerice: rješenje broj I Kž-61/17. od 7. veljače 2017., rješenje broj I Kž-Us-66/17. od 23. svibnja 2017., rješenje broj I Kž-515/17. od 24. listopada 2017., rješenje broj I Kž-543/17. od 8. studenog 2017., rješenje broj I Kž-Us-77/18. od 20. prosinca 2018., rješenje broj I-Kž-84/19. od 7. ožujka 2019., rješenje broj I Kž-Us-59/19. od 13. lipnja 2019.). U ovom predmetu nema razloga odstupiti od tog stajališta.

 

Isto tako, nisu u pravu okr. Z. U. i okr. M. R. kada tvrde da je nalaz i mišljenje sudske vještakinje za graditeljstvo i procjenu nekretnina, A. T., sa zapisnika o ispitivanju vještakinje pred Županijskim državnim odvjetništvom u Sisku, od 5. srpnja 2019., nezakonit dokaz.

 

Sud prvog stupnja pravilno je utvrdio kako je sudska vještakinja, prije davanja nalaza i mišljenja, bila uredno poučena sukladno čl. 312. st. 1. ZKP/08.

 

Protivno tvrdnjama žalitelja, sudska vještakinja je dala svoj nalaz i mišljenje na temelju dostupne dokumentacije (izvješća o kriminalističko-tehničkoj pretrazi mjesta događaja, na listovima 392. do 394. spisa, s fotodokumentacijom očevida, na listovima 2141. do 2143 spisa), koja nije nezakonita. Naime, iz spisa predmeta je vidljivo da su policijski službenici, sačinjavajući navedenu dokumentaciju, radnje poduzimali sukladno čl. 306. st. 1. ZKP/08. Postupali su na temelju naloga Županijskog državnog odvjetnika u Sisku od 7. lipnja 2019. broj K-DO-7/2018., Is-DO-10/2018. (list 310. spisa), izdanog sukladno čl. 219. st. 2. u vezi s čl. 304. st. 1. ZKP/08.

 

Slučajevi kada se nalaz i mišljenje vještaka ne može upotrijebiti kao dokaz u postupku propisani su u čl. 311. st. 1. ZKP/08. U ovoj odredbi su taksativno navedeni razlozi kada se nalaz i mišljenje vještaka ne može upotrijebiti, te nije propisan slučaj kada nalog o određivanju vještačenja nije dostavljen strankama.

 

Pored toga, time što strankama nije dostavljen nalog o određivanju vještačenja, obrana nije onemogućena u dokazivanju postojanja okolnosti za izuzeće vještakinje. Sukladno odredbi čl. 34. st. 2. ZKP/08., koja se prema čl. 37. st. 1. u vezi s čl. 311. ZKP/08., primjenjuje i na vještake, stranke podnose zahtjev za izuzeće odmah nakon saznanja za razlog izuzeća.

 

Isto tako, time okrivljenici nisu spriječeni u ostvarivanju svojeg prava na osporavanje vjerodostojnosti nalaza i mišljenja, niti je na opisani način došlo do povrede prava na obranu. Međutim, vjerodostojnost i ovog dokaza, o čemu je već bilo riječi, cijenit će se tijekom dokaznog postupka na raspravi.

 

Budući da žalbama okr. Z. U., okr. J. J. i okr. M. R. nije dovedena u sumnju osnovanost pobijanog rješenja, niti su pobijanim rješenjem ostvarene povrede na koje sud drugog stupnja, sukladno čl. 494. st. 4. ZKP/08., pazi po službenoj dužnosti, to je na temelju čl. 494. st. 3. toč. 2. ZKP/08. odlučeno kao u izreci ovog rješenja.

 

Zagreb, 21. svibnja 2020.