Baza je ažurirana 02.06.2025.
zaključno sa NN 76/25
EU 2024/2679
1
Poslovni broj:Gž-324/2020-2
Republika Hrvatska Županijski sud u Splitu Split, Gundulićeva 29a |
Poslovni broj: Gž-324/2020-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
r i j e š i o j e
Ukida se međupresuda Općinskog suda u Bjelovaru, Stalne službe u Čazmi od 23. listopada 2019., pod poslovnim Pn-145/17, te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
Obrazloženje
Prvostupanjski sud donio je međupresudu na način da je utvrdio kako tuženik nije odgovoran za naknadu štete tužiteljici opisanu u tužbenom zahtjevu. Ujedno je u međupresudi naznačio kako će do pravomoćnosti među presude zastati s raspravljanjem o visini tužbenog zahtjeva, kao i da se odluka o troškovima postupka ostavlja za konačnu presudu.
Protiv prvostupanjske međupresude pravovremeno se žali tužiteljica osporavajući istu zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka te pogrešne i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, a koju žalbeni razlozi su propisani odredbom članka 353. stavak 1. točka 1) i 2) Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13 i 70/19, dalje u tekstu: ZPP) s prijedlogom da se među presuda ukine te predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
Tuženik nije podnio odgovor na žalbu.
Žalba je osnovana.
Prvostupanjski sud smatrao je kako treba donijeti međupresudu kojom utvrđuje da tuženik nije odgovoran naknaditi štetu, jer bi to tako proizlazilo iz dokaznog postupka, ali i da tužiteljicu ne izlaže daljnjim troškovima medicinskog vještačenja bez kojega se ne može utvrditi visina neimovinske štete.
Ispravno tužiteljica ističe kako ZPP ne dopušta mogućnost donošenja međupresude kojom se utvrđuje da tuženik nije odgovoran.
Naime, iako odredba članka 330. ZPP-a glasi:
"Ako je tuženik osporio i osnovu tužbenog zahtjeva i iznos tužbenog zahtjeva, a u pogledu osnova stvari je sazrjela za donošenje odluke, sud može iz razloga svrsishodnosti donijeti najprije presudu samo o osnovi tužbenog zahtjeva (među presuda).
Do pravomoćnosti međupresude sud će zastati s raspravljanjem o iznosu tužbenog zahtjeva."
Potpuno je jasno kako s obzirom da sud treba zastati s raspravljanjem o iznosu tužbenog zahtjeva nema govora o tome da se međupresuda može donijeti na način da se utvrdi kako nema odgovornosti na strani tuženika, jer u takvom slučaju nema niti osnove da bi se raspravljalo kasnije o iznosu tužbenog zahtjeva.
Drugim riječima valja ukazati prvostupanjskom sudu kako u slučaju kada tužbeni zahtjev nije osnovan, jer tuženik nije odgovoran u ovom konkretnom slučaju za naknadu štete nema mogućnosti da se donosi međupresuda, već je trebalo presudom odlučiti na način da se odbija tužbeni zahtjev u cijelosti.
Dodatno valja ukazati prvostupanjskom sudu kako sud zaista izvodi dokaze koje su stranke predložile, no sud ne mora izvesti sve dokaze koje stranke predlože, a ako smatra da to nije potrebno. Stoga u situaciji kada sud smatra tužbeni zahtjev neosnovan iz nekih razloga koji se ne tiču visine zahtjeva (ne postojanje uzročno-posljedične sveze, nedostatak aktivne legitimacije, promašena pasivna legitimacija…) nije niti potrebno izvoditi dokaze na okolnost visine zahtjeva, jer sud može donijeti presudu kojom odbija tužbeni zahtjev.
Slijedom navedenog, valjalo je na temelju odredbe članka 369. stavak 1. ZPP-a ukinuti među presudu, te predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, kako bi odlučio u cijelosti o postavljenom tužbenom zahtjevu.
U Splitu 21. svibnja 2020.
Predsjednica vijeća: Nediljka Radić |
Pogledajte npr. Zakon o radu
Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.