Baza je ažurirana 02.06.2025.
zaključno sa NN 76/25
EU 2024/2679
- 1 - Rev 452/2017-2
REPUBLIKA HRVATSKA VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Z A G R E B |
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Davorke Lukanović Ivanišević predsjednice vijeća, Goranke Barać - Ručević članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Mirjane Magud članice vijeća, Ljiljane Hrastinski Jurčec članice vijeća i mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća, u ovršnom predmetu ovrhovoditeljice J. F. iz S., zastupane po punomoćniku D. R., odvjetniku u Z., protiv ovršenika G. Z., Z., zastupanog po punomoćniku V. K., odvjetniku u Z., radi ovrhe, odlučujući o reviziji ovrhovoditeljice protiv rješenja Županijskog suda u Bjelovaru poslovni broj Gž Ovr-162/15-3 od 8. srpnja 2016., kojim je potvrđeno rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovrpl-7252/11-15 od 30. travnja 2013., na sjednici održanoj 20. svibnja 2020.,
r i j e š i o j e:
Odbija se revizija ovrhovoditeljice kao neosnovana.
Obrazloženje
Prvostupanjskim rješenjem o namirenju je odlučeno:
„I. Određuje se isplata iznosa naplaćenog po rješenju o ovrsi broj Ovrpl-7252/11 od 21. rujna 2012. i položenog na poseban račun kod Općinskog građanskog suda u Zagrebu te se nalaže računovodstvu suda isplatiti naznačeni iznos i to:
1. s naslova doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti (I. stup) iznos glavnice od 1.001,60 kn te zatezne kamate u iznosu 1.205,90 kn
na račun Republike Hrvatske broj 1001005-1863000160 otvoren kod Hrvatske narodne banke, uz poziv na broj 68 8346-61817894937;
2. s naslova doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (II. stup) iznos glavnice od 333,87 kn te zatezne kamate u iznosu 401,97 kn
na račun Republike Hrvatske broj 1001005-1700036001 otvoren kod Hrvatske narodne banke, uz poziv na broj 68-2240-61817894937;
3. s naslova predujma poreza i prireza na dohodak iznos od 1.869,64 kn
na račun broj 1001005-1738012004, uz poziv na broj 68 1856-61817894937;
3. s naslova neto iznosa plaća utvrđenih ovršnom ispravom iznos glavnice od 3.472,20 kn te zatezne kamate u iznosu od 4.166,63 kn
na tekući račun ovrhovoditeljice J. F. broj otvoren kod R. A. d.d.;
II. Obustavlja se postupak ovrhe za iznos od 2.264,78 kn, te se u tom dijelu ukidaju sve provedene ovršne radnje.“
Drugostupanjski sud odbio je žalbu ovrhovoditeljice kao neosnovanu i potvrdio je prvostupanjsko rješenje u pobijanom dijelu pod toč. II. izreke.
Protiv drugostupanjskog rješenja ovrhovoditeljica je podnijela reviziju pozivom na odredbu čl. 382. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13 i 89/14, dalje: ZPP). Predlaže prihvatiti reviziju, preinačiti drugostupanjsko rješenje na način da sud odredi isplatu predmetnog iznosa na račun ovrhovoditeljice, podredno ukinuti drugostupanjsku i prvostupanjsku odluku u pobijanom dijelu te predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno postupanje.
Odgovor na reviziju nije podnesen.
Revizija ovrhovoditeljice nije osnovana.
Odredbom iz čl. 12. st. 1. OZ propisano je da je u ovršnom postupku dopuštena samo revizija iz čl. 382. st. 2. ZPP, a odredbom čl. 19. st. 1. OZ propisano je da se u ovršnom postupku na odgovarajući način primjenjuju odredbe ZPP.
Prema odredbi čl. 382. st. 2. ZPP, stranke koje ne mogu protiv pravomoćne drugostupanjske presude podnijeti reviziju iz čl. 382. st. 1. ZPP, mogu podnijeti reviziju ako odluka u sporu ovisi o rješenju nekog materijalnopravnog ili postupovnopravnog pitanja važnog za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.
U takvoj reviziji stranka treba određeno naznačiti pravno pitanje zbog kojeg ju je podnijela uz određeno navođenje propisa i drugih važećih izvora prava koji se na njega odnose te izložiti razloge zbog kojih smatra da je ono važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni (čl. 382. st. 3. ZPP).
Ovrhovoditeljica postavlja sljedeće revizijsko pitanje:
"Da li je Županijski sud pogrešno primijenio odredbu čl. 127. st. 5. Ovršnog zakona i odredbu čl. 67. st. 2. Ovršnog zakona, kada je odbio žalbu ovrhovoditelja i potvrdio toč. II. rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj Ovrpl-7252/11 od 30. travnja 2013. kojim se obustavlja postupak ovrhe za iznos od 2.264,78 kn i u tom dijelu ukidaju sve provedene ovršne radnje?"
Obrazlažući razloge važnosti ovrhovoditelj se poziva na odluke Županijskog suda u Varaždinu, Stalna služba u Koprivnici, poslovni broj Gž-1304/13 od 4. lipnja 2013., Županijskog suda u Osijeku, poslovni broj Gž-4412/14 od 18. prosinca 2014. i Gž-106/15 od 27. studenog 2015 te Županijskog suda u Zagrebu, poslovni broj Gžovr-5037/13 od 10. prosinca 2013. i Gžovr-6498/13 od 10. prosinca 2013.
U skladu s postavljenim pitanjem i razlozima važnosti navedenim uz to pitanje, to se svodi na pitanje može li sud obustaviti kao neprovedivu ovrhu za iznos zakonskih zateznih kamata na porez na dohodak i prirez porezu na dohodak u slučaju kad je ovrha određena temeljem ovršne isprave po kojoj je cjelokupan iznos tražbine na ime bruto plaće po ovršnoj ispravi zajedno sa prijepornom kamatom, prenesen s računa ovrhovoditelja na poseban račun suda.
U skladu s odredbom čl. 392.a ZPP revizijski sud ispituje pobijanu presudu samo u dijelu u kojem se ona pobija revizijom i samo zbog pitanja koje je važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni zbog kojeg je podnesena i koja je u njoj određeno naznačeno kao takvo uz pozivanje na propise i druge izvore prava koje se na to pitanje odnose.
Ispitujući dopuštenost revizije u skladu s navedenim odredbama ovaj sud je ocijenio da je pravno pitanje zbog kojeg je revizija podnesena važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni i da je stoga revizija dopuštena.
Predmet ovog postupka jest prisilna naplata tražbine ovrhovoditeljice na ime neisplaćene razlike bruto plaće na novčanim sredstvima ovršenika koji se vode na računima kod banaka, na temelju ovršne isprave, pravomoćne presude.
Rješenjem o ovrsi suda prvog stupnja poslovni broj Ovrpl-7252/11 od 21. rujna 2012. određena je ovrha na novčanim sredstvima ovršenika koja se vode po računima kod banaka, na temelju ovršne isprave kojom je ovrhovoditelju dosuđen bruto iznos razlike plaće za utuženo razdoblje (6.677,30 kn glavnice) sa zateznim kamatama i troškovima ovršnog postupka, također sa zateznim kamatama. Cjelokupno dosuđeni iznos naplaćen je od ovršenika i prenesen na poseban račun prvostupanjskog suda.
Postupajući prema odredbi čl. 127. st. 1., 2. i 5. Ovršnog zakona (''Narodne novine'', broj 139/10, 125/11, 150/11, 154/11, 12/12 i 70/12 – dalje: OZ/10), koje odredbe se u konkretnom slučaju primjenjuju sukladno odredbi iz čl. 340. OZ/10 u vezi s čl. 369. st. 1. Ovršnog zakona (''Narodne novine'', broj 112/12), prvostupanjski sud je od nadležne porezne uprave pribavio obračun poreza, prireza i doprinosa s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama.
Nakon toga je donio rješenje o namirenju kojim je odredio koji se dio od ukupno naplaćenog iznosa ima isplatiti na račun ovrhovoditeljice po osnovi neto plaće s pripadajućim zateznim kamatama, koji se iznos ima isplatiti poreznoj upravi na ime poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak te iznos koji se treba uplatiti na račune predviđen za uplatu doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti i individualizirane kapitalizirane štednje s pripadajućim zateznim kamatama.
U odnosu na preostali naplaćeni iznos koji je izdvojen na posebni račun suda (2.264,78 kn), a odnosi se na obračunati iznos zateznih kamata na iznos predujma poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, prvostupanjski je sud obustavio ovrhu i u tom dijelu ukinuo sve provedene ovršne radnje, ocijenivši da sukladno odredbi čl. 45. st. 2. Zakona o porezu na dohodak (''Narodne novine'', broj 177/04, 73/08, 80/10, 114/11) obveza uplate predujma poreza i prireza dospijeva tek prilikom isplate plaće, pa da stoga nije nastala niti obveza isplate zateznih kamata na dio bruto plaće koji se odnosi na predujam poreza i prireza iz plaće, odnosno da je za navedeni iznos ovrha neprovediva.
Navedeno pravno stajalište u cijelosti je prihvatio i drugostupanjski sud odlučujući o žalbi ovrhovoditeljice protiv navedenog dijela prvostupanjskog rješenja.
Ovrhovoditeljica u reviziji osporava pravilnost odluke o obustavi ovršnog postupka za iznos od 2.264,78 kn navodeći da sud u ovršnom postupku nije ovlašten preispitivati pravilnost ovršne isprave pa tako niti zakonitost odluke o zateznima kamatama na dio dosuđenog iznosa i uskratiti ovrhovoditelju isplatu pravomoćno dosuđenog iznosa. Smatra da je prvostupanjski sud sukladno odredbi čl. 127. st. 5. OZ/10, nakon što je izuzeo i odredio dio od ukupno naplaćenog iznosa koji se odnosi na doprinose za mirovinsko osiguranje s pripadajućim kamatama i predujam poreza i prireza porezu na dohodak, rješenjem o namirenju i za preostali naplaćeni iznos (pored iznosa neto plaće sa zateznim kamatama) trebao odrediti da se isplati na račun ovrhovoditeljice.
Međutim valja imati na umu da je ovrhovoditeljica istovremeno u ovršnom prijedlogu zahtijevala da prvostupanjski sud na temelju obračuna porezne uprave donese rješenje o namirenju u kojem će se odrediti dio zaplijenjenog iznosa koji će se isplatiti poreznoj upravi, zatim dio koji će se isplatiti na račun na koji se uplaćuju doprinosi te dio s osnove neto razlike plaće sa pripadajućim zateznim kamatama koji će se isplatiti na njezin račun.
Prema tome, kao što to pravilno navodi drugostupanjski sud u svojoj odluci, iz prijedloga za ovrhu ovrhovoditeljice povodom kojeg je prvostupanjski sud rješenjem odredio ovrhu, vidljivo je da je ovrhovoditeljica zahtijevala da prvostupanjski sud na temelju obračuna porezne uprave donese rješenje o namirenju, u kojem će se odrediti dio zaplijenjenog iznosa koji će se isplatiti poreznoj upravi, zatim dio koji će se isplatiti na račun na koji se uplaćuju doprinosi te dio s osnove neto razlike plaće sa pripadajućim zateznim kamatama koji će se isplatiti na račun ovrhovoditeljice.
Sukladno odredbi čl. 2. st. 1. ZPP u vezi sa čl. 19. st. 1. OZ sud je prilikom odlučivanja o prijedlogu ovrhovoditelja vezan ovršnim zahtjevom koji je u njemu sadržan, dok tražbinu iz ovršne isprave ovrhovoditelj može zahtijevati i u manjem iznosu od onoga na koji ima pravo po ovršnoj ispravi.
Slijedom toga što je prvostupanjski sud donošenjem rješenja o namirenju pravilno postupio po ovršnom zahtjevu ovrhovoditeljice tako što je iz cjelokupno naplaćenog iznosa bruto plaće sa obračunatim zateznim kamatama odredio dio koji će se isplatiti poreznoj upravi s osnove predujma poreza i prireza porezu na dohodak, odnosno u odgovarajuće fondove s osnove dužnih doprinosa sa zateznim kamatama, a ovrhovoditeljici zatraženi pripadajući neto iznos plaće sa zateznim kamatama. Stoga prema pravnom shvaćanju ovoga suda u odnosu na preostali iznos koji je prenesen s računa ovršenika na poseban račun suda od 2.264,78 kn koji se odnosi na obračunati iznos zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, za koji iznos porezna uprava u dostavljenom obračunu nije odredila da se ima isplatiti na odgovarajući račun, niti je isplatu tog dijela potraživanja ovrhovoditeljica tražila u ovršnom zahtjevu (jer joj uostalom i ne pripada) u tom dijelu ovrha nije provediva pa ju je sukladno odredbi čl. 67. st. 2. OZ u vezi s čl. 41. OZ valjalo obustaviti zbog prekoračenja granica određenih rješenjem o ovrsi.
Slijedom navedenoga, budući da ne postoje razlozi zbog kojih je izjavljena, reviziju je na temelju odredbe iz čl. 393. ZPP trebalo odbiti i odlučiti kao u izreci.
Zagreb, 20. svibnja 2020.
Predsjednica vijeća:
Davorka Lukanović-Ivanišević, v.r.
|
|
Pogledajte npr. Zakon o radu
Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.