- 1 -              Poslovni broj: Usž-1510/20-2

 

Poslovni broj: Usž-1510/20-2

 

 

 

 

U  I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda, Biserke Kalauz predsjednice vijeća, Mire Kovačić i Lidije Vukičević, članica vijeća te višeg sudskog savjetnika Josipa Petkovića, zapisničara, u upravnom tužitelja B. M., V., protiv tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, Z., radi ponovnog određivanja mirovine, odlučujući o žalbi tužitelja podnesenoj protiv presude Upravnog suda u Osijeku, poslovni broj: 4 UsI-33/2020-6 od 28. veljače 2020., na sjednici vijeća održanoj 19. svibnja 2020.

 

p r e s u d i o   j e

 

1. Poništava se presuda Upravnog suda u Osijeku, poslovni broj: 4 UsI-33/2020-6 od 28. veljače 2020.
2. Poništava se rješenje Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, klasa: UP/II-141-02/19-01/03117313355, urbroj: 341-99-05/3-19-5596 od 13. prosinca 2019.
3. Poništava se rješenje Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područnog ureda u P., klasa: UP/I 141-02/18-02/03117313355,, urbroj: 341-17-05/3-18-8814 od 3. srpnja 2019. i predmet se vraća prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.

 

Obrazloženje

 

Presudom prvostupanjskog suda odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja kojim traži poništenje rješenja tuženika od 13. prosinca 2019., a kojim rješenjem je odbijena žalba tužitelja izjavljena protiv prvostupanjskog rješenja od 3. srpnja 2019. Tim rješenjem je odbijen zahtjev tužitelja da mu se odredi mirovina prema novoutvrđenom statusu hrvatskog branitelja-dragovoljca iz Domovinskog rata, prema Zakonu o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji.

Protiv navedene presude tužitelj je podnio žalbu u kojoj u bitnome navodi da je prvostupanjski sud ocijenio da je tuženik postupio po zakonu i da nema pravo na najnižu braniteljsku mirovinu., jer iako ima status dragovoljca nema pravo na najnižu mirovinu s obzirom da se novi Zakon na njega ne odnosi nego na „nove slučajeve“, što znači da oni koji sada idu u mirovinu imaju to pravo. Smatra da se radi o diskriminaciji jer se stvara nejednakost između dragovoljaca. Poziva se na članak 14. stavak 2. Ustava Republike Hrvatske i Konvenciju za ljudska prava. Smatra da nema pravnog temelja za uskraćivanje prava dragovoljcu i branitelju Domovinskog rata bez obzrira ostvario to pravo prema novom ili starom Zakonu. Navodi da ima status branitelja i prema starom Zakonu. Predlaže uvažiti žalbu i predmet vratiti na ponovni postupak.

Tuženik iako uredno pozvan nije dostavio odgovor na žalbu.

Žalba je osnovana.

Ispitujući osporavanu presudu u granicama žalbenih razloga sukladno članku 73. stavku 1. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine" 20/10., 143/12., 152/14., 94/16. i 29/17.- ZUS), ovaj Sud je utvrdio da prvostupanjski sud nije pravilno primijenio materijalno pravo.

Naime, prema podacima spisa predmeta i obrazloženja prvostupanjske presude predmetni upravni postupak pokrenut je po zahtjevu tužitelja od 2. studenoga 2018. radi preračuna mirovine jer je stekao status hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata što proizlazi iz rješenja Ministarstva obrane, Uprave za ljudske potencijale, Sektora za razvoj i upravljanje ljudskim potencijalima, Službe za poslove obrane, Područnog odjela za poslove obrane O. od 24. listopada 2018. o utvrđenom statusu hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata na temelju pripadnosti naoružanim odredima Narodne zaštite, za razdoblje od 30. srpnja 1991. do 31. prosina 1991. Tužitelj je dostavio i potvrdu Ministarstva obrane od 15. svibnja 2019. o razdoblju sudjelovanja u Domovinskom ratu od 30. srpnja 1991. do 31. prosinca 1991. i od 2. kolovoza 1995. do 10. listopada 1995., te potvrdu Ministarstva obrane od 7. siječnja 2019. o statusu hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata-dragovoljca, za isto razdoblje.

Nadalje, tužitelju je rješenjem Područne službe u P. od 15. prosinca 2010. priznato pravo na invalaidsku mirovinu (radi opće nesposobnosti za rad), počevši od 23. ožujka 2010. prema Zakonu o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“ 102/98.-35/08), a prema obrazloženju tog rješenja tužitelju ne pripada pravo prema članku 31. Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, odnosno najniža mirovina jer nema100 dana provedenih u borbenom sektoru.

Prvostupanjski sud je odbio tužbeni zahtjev tužitelja pozivajući se kao i javnopravna tijela na članak 195. i članak 206. u vezi s člankom 49. stavkom 6. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji („Narodne novine“ 121/2017., - ZOHBDR), s obrazloženjem da je tužitelj korisnik invalidske mirovine ostvarene prema općem propisu Zakonu o mirovinskm osiguranju, nije korisnik najniže braniteljske mirovine odnosno da se odredbe članka 206. i članka 49. stavka 6. ZOHBDR-a primjenju samo na zatečene korisnike najniže mirovine koji su to pravo ostvarili prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji ("Narodne novine", 174/04.).

Prvostupanjski sud obrazlaže da u konkretnom predmetu nema osnove ni za primjenu članka 134. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“ 157/13., 33/15., 120/16., 18/18 62/18., 115/18).

Ovaj Sud, međutim, ne može prihvatiti navedena utvrđenja prvostupanjskog suda pravilnim i na zakonu osnovanim. Prvostupanjski sud je na utvrđeno činjenično stanje pogrešno primijenio materijalno pravo s obzirom da se odredbe članka 195. i članka 206. ZOHBDR-a ne mogu primijeniti na postupak pokrenut po zahtjevu tužitelja jer iste nisu relevantne za rješavanje predmetne upravne stvari, već je o zahtjevu tužitelja trebalo odlučiti na temelju članka 49. ZOHBDR-a, o čemu će nadležno javnopravno tijelo vodi računa u ponovnom postupku.

Slijedom navedenog, trebalo je, na temelju članka 74. stavka 2. ZUS-a poništiti prvostupanjsku presudu kao i rješenja javnopravnih tijela oba stupnja, te s obzirom da zbog prirode stvari ovaj Sud ne može sam riješiti upravnu stvar, vratiti predmet nadležnom tijelu na ponovni postupak.

 

U Zagrebu 19. svibnja 2020.

 

 

Predsjednica vijeća:

Biserka Kalauz,v.r.