1                            Poslovni broj Gž Ovr-213/2020-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

              Županijski sud u Rijeci, po sutkinji pojedincu Ingrid Bučković, u ovršnom predmetu ovrhovoditeljice B. Š., OIB: …, protiv ovršenica 1. D. B. iz N. V., OIB: …, 2. D. B. iz N. V. OIB: … i 3. I. B. iz N. V. OIB: …, zastupanih po punomoćnici G. Z.., odvjetnici iz Z.., radi ovrhe, odlučujući o žalbi ovršenica izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Crikvenici, Stalna služba u Rabu, poslovni broj Ovr-331/2019-6 od 29. siječnja 2020., 19. svibnja 2020.,

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba ovršenica kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Crikvenici, Stalna služba u Rabu, poslovni broj Ovr-331/2019-6 od 29. siječnja 2020.

Obrazloženje

              Rješenjem prvostupanjskog suda nastavljena je ovrha određena rješenjem o ovrsi Općinskog suda u Crikvenici posl. broj Ovr-1335/04 od 22. svibnja 2005. radi naplate novčane tražbine ovrhovoditelja u iznosu od 112,33 kn sa zateznim kamatama od 23. studenog 2007. do isplate i iznosa od 405,00 kn sa zateznim kamatama od 22. veljače 2005. do isplate, kao i daljnjeg troška ovrhe u iznosu od 250,00 kn sa zateznim kamatama od 29. siječnja 2020. te je određena ovrha na novčanim sredstvima ovršenica.

              Protiv navedenog rješenja žalbu podnose ovršenice pozivajući se na sve zakonom propisane žalbene razloge, sa prijedlogom da se pobijano rješenje preinači i odbaci prijedlog za ovrhu, podredno ukine i predmet vrati na ponovan postupak.

U žalbi ističu da je obrt ovrhovoditeljice brisan iz obrtnog registra pa da je sukladno čl. 101. Zakona o parničnom postupku (“Narodne novine” broj 53/91, 91/92, 11/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/1, 25/13, 89/14 i 70/19, dalje: ZPP) prestala valjanost punomoći za zastupanje ovrhovoditeljice. Nadalje, osporavaju ispunjenost pretpostavki za promjenu predmeta i sredstava ovrhe jer da ovrha na pokretninama nije niti pokušana. Također, ističu da je sud povrijedio pravila postupka kada je razdvojio prijedlog za ovrhu i donio dva zasebna rješenja, kao i da ovrhovoditeljica nije ovlaštena tražiti ovrhu protiv ovršenica kao nasljednica ranijeg pok. ovršenika. Ujedno osporavaju visinu tražbine s osnove obračunate zatezne kamate jer da nije utvrđeno kada je plaćena glavnica.

Odgovor na žalbu nije podnesen.

              Žalba nije osnovana.

Žalbeni navodi kojima se ovršenice pozivaju na prestanak valjanosti izdane punomoći od strane ovrhovoditeljice, predstavljaju žalbeni razlog bitne povrede odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 8. ZPP-a u svezi s čl. 19. st. 1. Ovršnog zakona (“Narodne novine” broj 57/96, 29/99, 42/00, 173/03, 194/03, 151/04, dalje: OZ/96), zbog kojeg razloga, međutim, sukladno čl. 354.st. 3. ZPP-a ovršenice žalbu nisu ovlaštene izjaviti. Ostale bitne povrede odredaba postupka ovršenice žalbom ne konkretiziraju, a pazeći po službenoj dužnosti na bitne procesne povrede propisane čl.365. st.2. ZPP-a u svezi s čl.19. st. 1. OZ/96 utvrđeno je da donošenjem pobijanog rješenja nije počinjena nijedna od tih procesnih povreda.

Suprotno žalbenim navodima, pravilno je prvostupanjski sud primijenio materijalno pravo prilikom donošenja pobijanog rješenja.

Odredbom čl. 5. st. 3. OZ/96, koji se u konkretnom slučaju primjenjuje s obzirom na vrijeme pokretanja ovršnog postupka, propisano je da ako se rješenje o ovrsi na određenom predmetu ili sredstvu ne može provesti, ovrhovoditelj može radi namirenja iste tražbine predložiti novo sredstvo ili predmet ovrhe. U tom slučaju, sud će rješenjem odrediti da se ovrha nastavlja u skladu s ovrhovoditeljevim prijedlogom. Prema st. 4. istoga članka, prijedlog u skladu s odredbom stavka 3. ovoga članka ovrhovoditelj mora podnijeti u roku od dva mjeseca od dana kad je saznao da se rješenje o ovrsi ne može provesti, jer će sud inače obustaviti ovrhu.

U konkretnom slučaju, pravomoćnim rješenjem o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave posl. broj Ovr-1335/04 od 22. svibnja 2005., radi naplate novčane tražbine ovrhovoditeljice, određena je ovrha na pokretninama ovršenika, koja je prema stanju spisa ostala bezuspješna, budući da, suprotno žalbenim navodima, iz Zapisnika o popisu pokretnih stvari od 30. studenoga 2018. nedvojbeno proizlazi da je sudski ovršitelj pristupio u kuću ovršenica i nije zatekao pokretnine koje mogu biti predmetom ovrhe pa kako je prema stanju spisa ovrhovoditeljica u roku iz čl. 5. st. 4. OZ/96 podnijela prijedlog za promjenu predmeta i sredstava ovrhe, to su ispunjene zakonske pretpostavke iz čl. 5. st. 3. OZ-a za donošenje pobijanog rješenja.

Žalbeni navodi kojima se ovršenice pozivaju na razdvajanje postupka i donošenje dva rješenja bez prijedloga ovrhovoditeljice, nisu osnovani. Naime, u konkretnom slučaju ovrhovoditeljica je nakon bezuspješne ovrhe na pokretninama određene rješenjem o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave posl. broj Ovr-1335/04 od 22. svibnja 2005. podnijela prijedlog za promjenu predmeta i sredstva ovrhe radi naplate novčane tražbine i troškova ovršnog postupka i to onih dosuđenih navedenim rješenjem, kao i troškova koji su nastali tijekom tog postupka (provedbenih troškova). Kod promjene predmeta i sredstva ovrhe ovrhovoditelju pripada pravo tražiti navedene troškove te se isti dosuđuju u rješenju kojim se određuje promjena predmeta i sredstva ovrhe, kako je to učinio prvostupanjski sud, pri čemu činjenica da je donio dva rješenja o promjeni predmeta i sredstva ovrhe (jedno radi namirenja provedbenih troškova ovrhe na pokretninama, a predmetno rješenje radi namirenja novčane tražbine ovrhovoditeljice i ostalih troškova postupka) nije od utjecaja na zakonitost i pravilnost pobijanog rješenja.

Također, žalbeni navodi kojima ovršenice ističu da ovrhovoditeljica protiv njih nije ovlaštena tražiti ovrhu nisu osnovani, budući da je raniji ovršenik pok. F. B., prednik ovršenica, preminuo tijekom postupka, a prema odredbama Zakona o nasljeđivanju („Narodne novine“ broj 48/03, 163/03, 35/05, 127/13 i 33/15, dalje: ZN, dalje: ZN) nasljednici su univerzalni slijednici (sukcesori) ostavitelja, koji časom smrti ostavitelja stupaju u njegova prava i obveze, što znači da univerzalna građanskopravna sukcesija dovodi ex lege i do procesnopravne sukcesije nasljednika ostavitelja u njegov procesni položaj u postupku kojega je on vodio ili se pak postupak vodio protiv njega.

Žalbeni navodi kojima ovršenice osporavaju visinu tražbine ovrhovoditeljice s osnova obračunate zatezne kamate u iznosu od 112,33 kn, ističući da trenutak plaćanja glavnice nije utvrđen, nisu osnovani, s obzirom da je iz Izvatka broj 101/1 o promjenama i stanju na računu (list 9-20) razvidno da je uplata izvršena 30. studenog 2006., kako to tvrdi ovrhovoditeljica i do kojeg dana traži naplatu neplaćenih obračunatih kamata na temelju pravomoćnog rješenja o ovrsi.

Iz navedenih razloga valjalo je pozivom na čl. 380. toč. 2. ZPP-a u svezi sa čl. 19. st. 1. OZ/96 odbiti žalbu ovršenica kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsko rješenje, kao u izreci.

U Rijeci 19. svibnja 2020.

Sutkinja

Ingrid Bučković