Pr-812/18-21

REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U SPLIT
Ex Vojarna Sv. Križ, Dračevac
21 000 Split

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu po sucu ovog suda mr. sc. Ivani Erceg Ćurić, kao sucu
pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja D. S., iz M., O.:…, zastupanog po punomoćniku M. K., odvjetniku u Z., protiv
tuženice R. H., M. O.:…, zastupane po
O. u S., G.-, radi isplate, nakon
održane glavne i javne rasprave zaključene dana 25. veljače 2020. u prisutnosti punomoćnika
tužitelja i punomoćnice zakonskog zastupnika tuženice M. P., sudske savjetnice u
O. S., objavljene dana 15. svibnja 2020. godine,

p r e s u d i o j e

Prihvaća se tužbeni zahtjev koji glasi:

"Nalaže se tuženiku R. H., M. O.:
… da tužitelju D. S., M., O.:
… na ime razlike plaće isplati ukupan iznos od 2.030,16 kn bruto zajedno sa
zakonskom zateznom kamatom tekućom na iznos od:

-111,39 kn od 16.07.2013. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i
prireza porezu na dohodak,

-270,03 kn od 16.09.2013. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i
prireza porezu na dohodak,

-106,08 kn od 16.12.2013. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i
prireza porezu na dohodak,

-222,78 kn od 16.03.2014. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i
prireza porezu na dohodak,

-425,82 kn od 16.04.2014. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i
prireza porezu na dohodak,

-284,17 kn od 16.09.2014. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i
prireza porezu na dohodak,

-223,78 kn od 16.03.2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i
prireza porezu na dohodak,

-152,05 kn od 16.12.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i
prireza porezu na dohodak,

2 Pr-812/18-21

-234,06 kn od 16.07.2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i
prireza porezu na dohodak, po stopi propisanoj čl. 29. Zakona o obveznim odnosima, koja je
određena uvećanjem eskontne stope HNB-a koja je vrijedila zadnji dan polugodišta koje je
prethodilo tekućem polugodištu za 5% poena do 31.07.2015., a od 01.08.2015.g. do isplate po
prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana
nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi
tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, te da plati trošak parničnog postupka u
iznosu od 4.000,00 kn zajedno s zakonskim zateznim kamatama prema navedenoj stopi koja
teče od presuđenja pa do isplate, a sve u roku od 8 dana.".

Obrazloženje

Tužbom podnesenom pred sudom 3.10.2018. tužitelj navodi da je zaposlenik tuženice,
djelatnik P. carinskog ureda S., na radnom mjestu carinika, a sve sukladno
Rješenju o rasporedu na radno mjesto. U razdoblju od 27.06.2013. do 28.06.2018. tužitelj da
je ostvarivao prekovremeni rad koji mu nije plaćen u redovnom radu od ponedjeljka do petka,
duže od 8 sati, u smjenama i turnusima i u radu na drugi način. Tužitelj napominje, da je
poslodavac u mjesečni fond sati uračunavao i dane blagdana kada bi oni padali u radne dane
od ponedjeljka do petka, a što da je pogrešan način određivanja redovnog mjesečnog fonda
radnih sati. Stoga, tužitelj da je ostvario prekovremeni rad na dane blagdana i neradne dane
Uskrsa, koji su u tjednu padali od ponedjeljka do petka, a koji rad mu nije plaćen pošto su mu
tako odrađeni sati, bili duži od predviđenog rada utvrđenog dnevnim rasporedom tuženika,
kao i svaki sat rada dulji od redovnog mjesečnog fonda radnih sati.

U odgovoru na tužbu od 25.3.2019. tuženica predlaže tužbeni zahtjev djelomično
odbiti jer iz dokazne dokumentacije proizlazi da je tužitelj u utuženom razdoblju ostvario 118
prekovremenih sati rada kao ovlašteni carinski službenik koji je radio u turnusima, a koji nisu
isplaćeni sukladno Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike. Tuženica u
podnesku od 13.5.2019. napominje da rad službenika u turnusu, a što je konkretno slučaj, koji
je radio na dane blagdana, neradne dane utvrđene zakonom i na Uskrs, a koji dani su padali na
dane od ponedjeljka do petka, da predstavlja njegov redovan rad te da mu se osnovna plaća
uvećava za svaki sat rada u visini propisanoj Kolektivnim ugovorom-rad noću, subotom,
nedjeljom, blagdanom, kao i rad u turnusu, sve u skladu s čl. 28. st. 1. KU. Uvećanje osnovne
plaće za prekovremeni rad da se isplaćuje za stvarno odrađeni prekovremeni rad duži od
mjesečnog fonda radnih sati, a n zbog same činjenice da službenik radi u turnusu u dane
blagdana, neradne dane i Uskrs koji padaju od ponedjeljka do petka. U nastavku postupka
tuženica ističe da je u postupku mirnog rješavanja spora ponudila i bila spremna isplatiti
odgovarajući iznos tužitelju, ali da tužitelj to nije prihvatio pa da u smislu čl. 186.a ZPP-a
tužbu treba odbaciti.

Sud je pregledao spis i utvrdio da se tužitelj prije podnošenja tužbe obratio O.
državnom odvjetništvu sa zahtjevom za mirno rješenja spora dana 27.6.2018. (čl. 186.a st. 1.
ZPP) te da stranke u roku od 3 mjeseca nisu postigle dogovor odnosno, da nisu riješile spor na
miran način pa proizlazi, da je tužitelj nakon proteka navedenog roka mogao podnijeti tužbu
nadležnom sudu. (čl. 186. a st. 5. ZPP). Stoga prijedlog tuženice za odbacivanje tužbe nije
osnovan.

3 Pr-812/18-21

Na ročištu od 16.5.2019. tužitelj ističe, da je tuženica pogrešno postupila kada je
mjesečno ostvarene sate rada u pojedinim mjesecima prenosila u slijedeći kalendarski mjesec
iako ih je trebalo obračunati kao prekovremene sate u mjesecu u kojem su i ostvareni.
Nadalje, tužitelj da u utuženom razdoblju nije koristio slobodne dane na ime mjesečno
ostvarivanog prekovremenog rada, a niti je tuženica donosila bilo kakve odluke kojima bi
odlučila o korištenja slobodnih dana umjesto uvećanja osnovne plaće po osnovi
prekovremenog rada.

Tužitelj je podneskom predanim u spis 25.2.2020. postavio tužbeni zahtjev u skladu s
nalazom i mišljenjem sudskog vještaka za financije i računovodstvo Z. C. pa je
zatražio isplatu razlike plaće po osnovi neplaćenih prekovremenih sati u razdoblju od

1.6.2013. do 1.7.2018. u ukupnom iznosu od 2.030,16 kn bruto, sa zateznom kamatom
tekućom na svaki pojedini dio iznosa od 16-og u idućem mjesecu do isplate.

Tijekom postupka izvedeni su dokazi čitanjem zahtjeva za mirno rješenje spora s
priloženom potvrdom o primitku, obračunskih isprava za isplatu plaća, evidencije o korištenju
radnog vremena, tabele prekovremenih sati te spisu druge priložene dokumentacije, te je
proveden dokaz financijskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku za financije i
računovodstvo Z. C., dipl. oec.

Stranke su popisale trošak postupka.

Tužbeni zahtjev je osnovan.

Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatu razlike plaće po osnovi neplaćenih prekovremenih sati u razdoblju od 1.6.2013. do 1.7.2018.

Među strankama nije sporno da je tužitelj u utuženom razdoblju radio u turnusima u ciklusima 12-24-12-48.

Među strankama je sporno je li tuženica pravilno obračunala i isplatila prekovremene sate rada:

- koje je tužitelj u pojedinom mjesecu odradio duže od redovnog mjesečnog fonda radnih sati,

- koje je tužitelj odradio na blagdane i druge neradne dane koji su padali od ponedjeljka do petka, a imaju tretman prekovremenih sati.

Čanak 44. st. 10. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike
(„Narodne novine“ br. 104/13., dalje KU/13) i čl. 38. st. 10. Kolektivnog ugovora za državne
službenike i namještenike („Narodne novine“ br. 112/17 i 12/18., dalje KU/17) istovjetno
propisuju, da se prekovremenim radom kada je rad službenika organiziran u turnusu, smatra
svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa te svaki sat rada duži od redovnog
mjesečnog fonda radnih sati.

Stavak 12. navedenih članaka KU-a propisuje, da su redovni mjesečni fond radnih sati,
sati koje službenici i namještenici trebaju raditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se
broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnoži s 8 sati.

Iz citiranih odredbi sud izvodi sljedeće zaključke:

4 Pr-812/18-21

-da se redovni mjesečni fond radnih sati dobije na način da se broj radnih dana u
tekućem mjesecu pomnoži s 8 sati, a isti ne uključuje blagdane koji „padaju“ od ponedjeljka
do petka već samo radne dane,

- da su prekovremeni sati rada, svi sati rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih
sati, bez obzira radi li se o satima odrađenima za vrijeme radnih dana ili o satima odrađenima
za vrijeme blagdana, neradnih dana utvrđenih zakonom i za Uskrs.

Kako bi se utvrdilo je li tuženica obračunala i isplatila tužitelju ostvareni
prekovremeni rad u skladu s odredbama KU-a, sud je izveo dokaz vještačenjem po stalnom
sudskom vještaku za financije i računovodstvo Z. C., dipl. oec.

Vještak C. je u spis 9.1.2020. dostavio nalaz i mišljenje.

Vještak je uvidom u evidencije o korištenju radnog vremena i isplatne liste utvrdio da
je tuženica u utuženom razdoblju uredno isplaćivala tužitelju odrađene redovne radne sate i
naknade za dane blagdana/neradne dane i za dane bolovanje, kao i sve pripadajuće dodatke na
plaću(za rad noću, subotom, nedjeljom, blagdanom, u turnusu i sl.).

Međutim, sudski vještak je utvrdio nepravilnosti kod obračuna i isplate prekovremenih
sati tj. za one sate koje je tužitelj u pojedinom mjesecu odradio duže od redovnog mjesečnog
fonda radnih sati (RMFRS) kao i za one sate odrađene na blagdane i druge neradne dane, koji
su padali od ponedjeljka do petka, a imaju tretman prekovremenih sati.

Naime, zbog neusklađenosti evidencije o radu i isplatnih lista, da se podaci o višku
ostvarenih sati iskazani u evidenciji o korištenju radnog vremena , često razlikuju od podataka
o isplaćenim prekovremenim satima iz platnih lista, a što je rezultiralo, navodi sudski vještak,
određenim brojem neplaćenih prekovremenih sati. Osim toga, tuženica da je kod evidencije
radnog vremena vršila „prijenos sati u idući mjesec“ i „donos sati“ te da nije izdala
odgovarajuće rješenja za korištenju slobodnih dana, a što je protivno odredbama KU jer
„višak sati“ nije obračunat na nivou mjeseca kao prekovremeni rad već su prebacivani u
sljedeći mjesec.

Sudski vještak je prekovremene sate utvrdio u skladu s čl. 44. st. 10. KU/13 i čl. 38. st.
10. KU/17, smatrajućim prekovremenim radom svaki sat rada duži od redovne smjene ili
turnusa te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati, bez obzira radi li se o
satima odrađenima za vrijeme radnih dana ili za vrijeme blagdana koji padaju od ponedjeljka
do petka.

Sudski vještak C. je vještačenjem utvrdio da je tužitelj u utuženom razdoblju od 1.6.2013. do 1.7.2018. (Tablica br.2. vještva) imao:

-220 sati viška u odnosu na RMFRS (stupac br. 7),

-142 sata koja mu je tuženica isplatila po osnovi prekovremenog rada (stupac br. 8.),
-68 sati po osnovi prekovremenog rada nije isplaćeno, i to:
a)za prekovremeni rad tijekom radnog dijela tjedna-22 sata (stupac br. 12.)
b) za prekovremeni rad za vrijeme blagdana od ponedjeljka do petka-46 sati (stupac
br. 13.).

Slijedom navedenog, sudski vještak je u Tablici br. 2 dao izračun razlike plaće po
osnovi odrađenih, a neplaćenih prekovremenih sati kako slijedi:
-po osnovi sati odrađenih iznad RMFRS, kako je to prikazano u stupcu 14. tj. ukupno

1.217,83 kn,

5 Pr-812/18-21

-po osnovi rada blagdanom (koji pada u radni dio tjedna), kako je to prikazano u
stupcu br. 15.tj. ukupno 812,33 kn,

-sveukupno, kako je to prikazano u stupcu br. 16. tj. 2.030,16 kn.

Sudski vještak naglašava, da je kod izračuna prekovremenih sati za vrijeme blagdana
koji padaju od ponedjeljka do petka, osnovnu plaću uvećao za 50% tj. samo za dodatak za
prekovremeni rad (čl. 44. st. 1. KU/13 i čl. 38. st. 1. KU/17), ali ne i za dodatak za rad
blagdanom. Navedeno stoga, što je taj rad blagdanom i dodatak za rad blagdanom (150% na
osnovnu plaću) u cijelosti evidentiran i plaćen tužitelju, ali mu još nije plaćen i dodatak za
prekovremeni rad.

Tužitelj i tuženica nisu imali prigovor na nalaz i mišljenje sudskog vještaka. Sud
vještvo smatra jasnim, potpunim, neproturječnim dokaznoj dokumentaciji i izrađen u skladu s
odredbama KU-a, konkretno s čl. 44. st. 1., st. 10 i 12. KU/13 i čl. 38. st. 1., st. 10 i 12.
KU/17.

Kako je tužbeni zahtjev postavljen u skladu s nalazom i mišljenjem sudskog vještaka
odnosno, zatražena je isplata razlike plaće po osnovi neplaćenih prekovremenih sati u
razdoblju od 1.6.2013. do 1.7.2018. u ukupnom bruto iznosu od 2.030,16 kn, sud je prihvatio
tužbeni zahtjev kao osnovan.

Tužitelju je na dosuđeni iznos valjalo priznati zateznu kamatu primjenom odredbe čl.

29. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ br.: 35/05., 41/08., 125/11., 78/15. i
29/18., dalje ZOO), izuzev zatezne kamate na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na
dohodak. Naime, u skladu s čl. 45. st. 1. i 2., čl. 14. Zakona o porezu na dohodak („Narodne
novine" 177/04., 177/04., 73/08., 80/10., 114/11., 22/12., 144/12., Odluka USRH -
120/13.,125/13., 148/13., Odluka USRH - 83/14., 143/14., 136/15., dalje: Zakon). Nadalje, što
se tiče tijeka zatezne kamate za navesti je da čl. 84. st. 3. Zakona o radu, ("Narodne novine"
br. 149/09., 61/11. i 73/13.) i čl. 92. st. 3 Zakonom o radu ("Narodne novine" br., 93/14. i
127/17.) istovjetno propisuju da se plaća i naknada plaće za prethodni mjesec isplaćuju
najkasnije do petnaestog dana u idućem mjesecu, ako kolektivnim ugovorom ili ugovorom o
radu nije drukčije određeno, a što konkretno nije slučaj. Dakle, primjenjujući navedeni članak
i članak 29. ZOO-a proizlazi, da je tuženik pao u zakašnjenje tek protekom 15-og dana u
idućem mjesecu pa se kamate na plaću i naknadu plaće mogu odrediti tek od 16-og dana u
idućem mjesecu, do isplate.

Odluka o parničnom trošku donesena je na temelju čl. 154. st. 1. Zakona o parničnom
postupku („Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05.,
02/07., 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., drugdje u tekstu ZPP) te je odmjeren u
skladu s popisanim troškom prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika
("Narodne novine“ br. 142/12., 103/14., 118/14., 107/15., dalje Tarifa) kako slijedi: za sastav
zahtjeva za mirno rješenje spora, tužbe i 3 podneska, za svaku radnju iznos od 250,00 kn, za
zastupanje po punomoćniku na 3 ročišta na kojima se raspravljalo o glavnoj stvari za svako
iznos od 250,00 kn, što zbrojeno, uvećano za PDV i trošak vještačenja u iznosu od 2.000,00
kn daje iznos od 4.000,00 kn, koliko je tužitelju dosuđeno na ime parničnog troška.

Na dosuđeni iznos parničnog troška tužitelja pripadaju zakonske zatezne kamate od
presuđenja pa do isplate temeljem odredbe 30. st. 2. Ovršnog zakona ( "Narodne novine" br.
112/12., 25/13.,93/14., 55/16., 73/17.).

6 Pr-812/18-21

Slijedom svega navedenog odlučeno je kao u izreci presude.

U Splitu, 15. svibnja 2020.

S U T K I NJ A

mr.sc. Ivana Erceg Ćurić v. r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba županijskom sudu.
Žalba se podnosi putem ovog suda, u tri primjerka, u roku od 8 dana od dana dostave
presude.

DNA:

-pun. tužitelja -O.

-spis