- 1 -              Poslovni broj: Usž-4524/18-3

 

 

 

Poslovni broj: Usž-4524/18-3

 

 

 

 

 

U  I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Marine Kosović Marković, predsjednice vijeća, mr.sc. Inge Vezmar Barlek i Senke Orlić-Zaninović, članica vijeća, te sudske savjetnice Ive Lujak, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja K. D. iz P., zastupanog po opunomoćeniku B. R., odvjetnici u P., protiv tuženika Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja Republike Hrvatske, Uprave za inspekcijske poslove, Područne jedinice u Pazinu – Odjel Istarske županije, P., uz sudjelovanje zainteresirane osobe Ž. M. iz P., radi uklanjanja izvedenih radova, odlučujući o žalbi zainteresirane osobe protiv presude Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: UsI-1468/17-15 od 29. svibnja 2018., na sjednici vijeća održanoj 8. svibnja 2020.

 

p r e s u d i o  j e

 

I.              Odbija se žalba u odnosu na točku I izreke presude Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: UsI-1468/17-15 od 29. svibnja 2018. te se potvrđuje točka I izreke presude.

II.              Poništava se točka II izreke presude Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: UsI-1468/17-15 od 29. svibnja 2018.

 

Obrazloženje

 

              Osporenom presudom Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: UsI-1468/17-15 od 29. svibnja 2018., poništeno je rješenje tuženika, KLASA: UP/I-362-02/17-02/1318, URBROJ: 531-07-1-3-1-17-1, od 6. listopada 2017. (točka I izreke) i obustavljen inspekcijski postupak tuženika KLASA: UP/I-362-02/17-02/1318 (točka II izreke). Ovo iz razloga jer je u sporu utvrđeno da je predmetnim rješenjem tuženika neosnovano naloženo uklanjanje izvedenog otvora kojim je prozor pretvoren u vrata, izveden u vanjskom nosivom zidu zapadnog pročelja višestambene zgrade smještene na k.č. 4460 i k.č. 4461/12, obje k.o. P., odnosno stana na 1. katu predmetne zgrade u vlasništvu tužitelja, jer je u trenutku donošenja tog rješenja sporni otvor bio ozakonjen pravomoćnim rješenjem o izvedenom stanju I. županije, Grada P., Upravnog odjela za prostorno uređenje i gradnju, KLASA: UP/I-361-05/13-07/2380, URBROJ: 2167/01-10/02-14-7, od 4. prosinca 2014.

              Protiv osporene odluke prvostupanjskog suda žalbu je podnijela zainteresirana osoba (dalje: žalitelj) iz svih razloga propisanih člankom 66. stavkom 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj: 20/10., 143/12., 152/14., 94/16. - odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 29/17., dalje: ZUS), u bitnom navodeći kako su mu, kao zainteresiranoj stranci u postupku, dostavljeni tužba s prilozima i odgovor na tužbu, ali ne i očitovanje više građevinske inspektorice od 27. studenoga 2017. s prilozima, o kojem je saznao tek uvidom u spis nakon raspravnog ročišta održanog 25. svibnja 2018. što smatra narušavanjem procesne ravnopravnosti stranaka u smislu jednakosti oružja kao jednog od temeljnih načela pravičnog suđenja, odnosno povredom članka 6. stavka 1. Europske konvencije o ljudskim pravima – pravo na pravično suđenje, ali i povredom u smislu odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske, broj: U-III-3880/2006 od 7. srpnja 2009., dio koje navodi u žalbi. Nadalje navodi kako je pokrenuo inspekcijski postupak ne samo protiv tužitelja, već i protiv C. A. te R. L. S. Rješenjem tuženika od 6. listopada 2017. postupak je okončan samo u odnosu na tužitelja pa nije jasno iz kojih je razloga inspekcija razdvojila postupak u odnosu na ostale prijavljene. Smatra kako nema sumnje da je predmetni otvor izveden od strane tužitelja nakon DOF5/2011 pa je stoga postupak legalizacije nezakonit. U nastavku žalbe iznosi opširne navode koji se tiču izgradnje terase i postavljanja željezne ograde što smatra uzurpacijom njegovih suvlasničkih prava i narušavanjem privatnosti. Navodi kako se ovaj spor ne vodi samo zbog otvora koji je tužitelj pretvorio u vrata, koji je navodno legaliziran, već zbog grubog narušavanja njegovih prava i pravnih interesa kao suvlasnika zemljišta na kojem se gradi ili je izgrađena bespravna gradnja. Smatra bespravnu gradnju od strane investitora A./R. i tužitelja pravnom cjelinom o kojoj sud ili nadležno javnopravno tijelo nije odlučilo pa su stoga ispunjeni uvjeti za prekid ovog postupka do donošenja odluke Općinskog suda u Puli, Stalne službe u Poreču po tužbi radi zaštite od uznemiravanja prava vlasništva u predmetu poslovni broj: P-913/18 ili donošenja rješenja Upravnog odjela za prostorno uređenje i gradnju Grada P. u predmetu koji se vodi pod KLASA: UP/I-361-05/17-07/12. Shodno tome, obrazloženje osporene presude o prekidu smatra neprihvatljivim, paušalnim, arbitrarnim i pravno neargumentiranim, čime je također povrijeđeno pravo žalitelja na pravično suđenje. Nastavno citira članak 3. stavak 2. ZUS-a, te članak 10. stavak 1., članak 12. i članak 30. Zakona o građevinskoj inspekciji („Narodne novine“, broj: 153/13., dalje: Zakon o građevinskoj inspekciji) te iznosi navode o zahtjevu C. A. za donošenje rješenja o izvedenom stanju. Zaključuje kako je građevinska inspekcija bila obvezna rješenjem narediti investitorima/uzurpatorima zajedničkog zemljišta: C. A./R. L. S. i tužitelju  uklanjanje bespravne gradnje i obustavu daljnjeg građenja jer su gradili bez izvršne građevinske dozvole i bez glavnog projekta odnosno drugog akta, i bez suglasnosti ostalih suvlasnika, čime su grubo povrijeđene odredbe Zakona o građevinskoj inspekciji, Zakona o gradnji, Zakona o prostornom uređenju, Zakona o obveznim odnosima i Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, kao i temeljne odredbe Ustava Republike Hrvatske o nepovredivosti prava vlasništva, dok je Upravni sud u Rijeci nepravilno primijenio odredbe Zakona o općem upravnom postupku i Zakona o upravnim sporovima slijedom čega predlaže poništiti osporenu presudu prvostupanjskog suda.

              Tužitelj i tuženik, iako pozvani sukladno odredbi članka 71. stavku 3. ZUS-a, nisu dostavili odgovore na žalbu.

Žalba je djelomično osnovana.

Prema odredbi članka 66. stavka 1. ZUS-a, protiv presude upravnog suda stranke mogu podnijeti žalbu zbog bitne povrede pravila sudskog postupka, pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja u sporu i pogrešne primjene materijalnog prava.

Ispitujući osporavanu presudu u granicama razloga navedenih u žalbi u smislu odredbe članka 73. stavka 1. ZUS-a, ovaj Sud nalazi da se osporena presuda prvostupanjskog suda ne može ocijeniti nezakonitom niti po jednoj osnovi propisanoj citiranom zakonskom odredbom.

Prvostupanjski sud je tijekom upravnog spora uvidom u rješenje o izvedenom stanju I. županije, Grada P., Upravnog odjela za prostorno uređenje i gradnju, KLASA: UP/I-361-05/13-07/2380, URBROJ: 2167/01-10/02-14-7 od 4. prosinca 2014., pravomoćno od 31. prosinca 2014., sastavni dio kojeg je i arhitektonski snimak izvedenog stanja nezakonito izgrađene zgrade, pravilno utvrdio kako je u trenutku donošenja rješenja tuženika od 6. listopada 2017. sporni otvor bio ozakonjen zbog čega nije bilo mjesta primjeni članka 30. stavka 1. Zakona o građevinskoj inspekciji pa ovaj Sud nalazi osnovanom odluku prvostupanjskog suda o poništenju predmetnog rješenja tuženika.

Budući da je predmet ovog žalbenog postupka ispitivanje osporene prvostupanjske presude kojom je odlučeno o zakonitosti rješenja tuženika od 6. listopada 2017., to ovaj Sud navode žalitelja o eventualnim nezakonitim radovima drugih osoba ili tužitelja, u konkretnom slučaju ocjenjuje neosnovanima jer uklanjanje drugih izvedenih radova nije bilo predmetom rješenja tuženika pa posljedično tome niti predmetom ovog spora.

U odnosu na navode žalitelja o prekidu postupka, treba reći kako su člankom 45. ZUS-a navedeni slučajevi u kojima sud mora (stavak 1.) odnosno može (stavak 2.) prekinuti spor. Kako se prijedlog žalitelja ne može podvesti pod niti jednu odredbu članka 45. ZUS-a, ovaj Sud cijeni kako je prvostupanjski sud pravilno primijenio mjerodavno pravo uz dostatno navođenje razloga o tome u obrazloženju osporene presude.

              Uz navedeno treba reći kako iz sudskog spisa proizlazi da je prvostupanjski sud žalitelju uredno dostavio tužbu s prilozima i odgovor na tužbu tuženika, na koje se žalitelj očitovao podneskom od 15. veljače 2018. te je u tijeku postupka održano jedno ročište 25. svibnja 2018. na kojem je žalitelj osobno sudjelovao, te je po vlastitim navodima koristio i druga procesna prava stranke (uvid u spis), iz čega valja zaključiti kako je neosnovan žalbeni navod kako su povrijeđena prava o ravnopravnosti stranaka jer je žalitelju dana mogućnost izjašnjavanja o zahtjevima i navodima drugih stranaka te svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet upravnog spora.

Kraj takvog stanja stvari, a s obzirom da žalitelj u žalbi ne iznosi pravno relevantne prigovore koji bi utjecali na drukčije rješenje ove upravne stvari, ovaj Sud nije našao osnove za usvajanje žalbe pa je zbog navedenog valjalo, a na temelju odredbe članka 74. stavka 1. ZUS-a, odlučiti kao u točki I. izreke.

U odnosu na točku II. izreke osporene presude prvostupanjskog suda treba reći kako prvostupanjski sud odluku o obustavi inspekcijskog postupka temelji na odredbi članka 58. stavka 1. ZUS-a, koja ne daje osnovu za donošenje takve odluke. Naime, odluka o obustavi upravnog postupka mogla bi se temeljiti jedino na mjerodavnoj odredbi ZUP-a, radi čega je počinjena bitna povreda pravila sudskog postupka. Pored navedenog, ovdje se radi o upravnom postupku koji se vodio po službenoj dužnosti. Prvostupanjski sud u ovom sporu poništio je odluku tuženika bez vraćanja predmeta tuženiku na ponovni postupak pa je poništenjem predmetnog rješenja ova upravna stvar u upravnom sporu konačno riješena te stoga nema mjesta obustavi upravnog postupka.

Zbog iznesenog, valjalo je, na temelju članka 74. stavka 2. ZUS-a, odlučiti kao pod točkom II. izreke.

 

U Zagrebu, 8. svibnja 2020.

 

                                                                                                                      Predsjednica vijeća

                                                                                                  Marina Kosović Marković, v.r.