- 1 -              II Kž 170/2020-4

 

 

 

 

 

Broj: II Kž 170/2020-4

 

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

R J E Š E N J E

 

Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Žarka Dundovića kao predsjednika vijeća te Dražena Tripala i Ratka Šćekića kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Damire Delost kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optuženog B. Đ. zbog kaznenog djela iz članka 120. stavka 2. u vezi sa stavkom 1. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj 53/91., 39/92., 91/92., 31/93. - pročišćeni tekst, 35/93. - ispravak, 108/95., 16/96. - pročišćeni tekst i 28/96. - dalje: OKZRH), odlučujući o žalbi optuženika podnesenoj protiv rješenja Županijskog suda u Splitu od 10. travnja 2020. broj Kv-Rz-4/2020 o produljenju istražnog zatvora u tijeku postupka nakon podignute optužnice, u sjednici održanoj 8. svibnja 2020.,

 

 

r i j e š i o   j e:

 

Odbija se žalba optuženog B. Đ. kao neosnovana.

 

 

Obrazloženje

 

Prvostupanjskim rješenjem Županijskog suda u Splitu, u tijeku postupka nakon podignute optužnice protiv optuženog B. Đ. zbog kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnoga stanovništva iz članka 120. stavka 2. u vezi sa stavkom 1. OKZRH, na temelju članka 127. stavka 4. u vezi s člankom 131. stavkom 3. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17. i 126/19. - dalje: ZKP/08.), produljen je istražni zatvor protiv optuženika iz osnove u članku 123. stavku 1. točki 1. ZKP/08.

 

Protiv tog rješenja žalbu je podnio optuženi B. Đ. po branitelju, odvjetniku Ž. O., s prijedlogom Vrhovnom sudu Republike Hrvatske da prihvati žalbu i ukine istražni zatvor optuženiku, podredno „žalbu uvažiti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno postupanje i odlučivanje“.

 

Žalba nije osnovana.

 

Protivno žalbenim navodima, prvostupanjski sud je za svoju odluku dao određene i dostatne razloge o odlučnim činjenicama i to, kako one koji se odnose na postojanje osnovane sumnje i posebne pretpostavke za daljnju primjenu mjere istražnog zatvora protiv optuženika, tako i one koji se odnose na nemogućnost zamjene istražnog zatvora blažim mjerama.

 

Naime, osnovana sumnja, kao opća pretpostavka za daljnju primjenu mjere istražnog zatvora iz članka 123. stavka 1. ZKP/08., protiv optuženog B. Đ. proizlazi iz podignute optužnice i prikupljenih dokaza na kojima se ona temelji, a zbog kojih je i potvrđena, kako pravilno navodi i obrazlaže prvostupanjski sud.

 

Optuženik u žalbi osporava postojanje opasnosti od bijega navodeći da živi u Srbiji te da posjeduje nekretninu u svojem vlasništvu u C. G. pa da bi u slučaju ukidanja istražnog zatvora jedina egzistencijalno prihvatljiva mogućnost za njega bila boravak u dvije navedene države, pri čemu ni u jednoj od njih ne postoji opasnost od bijega jer da je u S. na snazi pravomoćno rješenje Višeg suda u Beogradu, Odjeljenja za ratne zločine od 25. kolovoza 2015. Kpi II O 2/2015-Kv, Po 2, br. 61/2015, a iz C. G. da je uhićen i izručen po tjeralici. Osim toga, navodi da tijekom suđenja može boraviti kod brata i nevjeste u R. H., iz kojeg razloga da bi se svrha istražnog zatvora mogla ostvariti i kroz primjenu mjera opreza, a da težina kaznenog djela ne može biti isključivi razlog za produljenje trajanja istražnog zatvora.

 

Međutim, protivno takvim žalbenim tvrdnjama, prvostupanjski sud je zaključak o postojanju posebne pretpostavke za daljnju primjenu mjere istražnog zatvora iz članka 123. stavka 1. točke 1. ZKP/08. pravilno utemeljio na činjenici da je protiv optuženika još u tijeku istrage rješenjem istražnog suca Županijskog suda u Splitu od 27. listopada 1995. broj Kio-139/95 određen pritvor i naređeno raspisivanje tuzemne, a potom i međunarodne tjeralice te da je on tek 18. srpnja 2015. uhićen u C. G., odakle je izručen R. H. 8. ožujka 2016. Kada se navedeno dovede u vezu s činjenicom da je optuženik državljanin Srbije koji s Republikom Hrvatskom nema konkretne obiteljske, imovinske ili poslovne povezanosti, a u ovom se kaznenom postupku tereti za počinjenje kaznenog djela za koje je propisana i kazna dugotrajnog zatvora, očito je da sve te okolnosti u svojoj ukupnosti i značaju predstavljaju one osobite okolnosti koje upućuju na realnu i razborito predvidivu opasnost od njegovog bijega u cilju izbjegavanja kaznenog progona te opravdavaju daljnju primjenu mjere istražnog zatvora iz osnove u članku 123. stavku 1. točki 1. ZKP/08.

 

Stoga je, protivno žalbenim prigovorima, prvostupanjski sud pravilno utvrdio da je nužno daljnje produljenje mjere istražnog zatvora protiv optuženog B. Đ. iz osnove u članku 123. stavku 1. točki 1. ZKP/08. i da se ista svrha, s obzirom na kvalitetu i značaj svih odlučnih okolnosti, za sada ne bi mogla ostvariti niti jednom od blažih mjera predviđenih odredbama ZKP/08.

 

Također neosnovano optuženik smatra da je produljenjem trajanja istražnog zatvora protiv njega, s obzirom na do sada provedeno vrijeme u istražnom zatvoru i ekstradicijskom pritvoru, koje se uračunava samo u izrečenu kaznu zatvora, te s obzirom na kaznu izrečenu drugostupanjskim rješenjem ukinutom prvostupanjskom presudom, povrijeđeno načelo razmjernosti. Naime, prilikom ocjenjivanja eventualne povrede tog načela, u skladu s odredbom članka 122. stavka 2. ZKP/08., sud vodi računa o razmjeru između težine počinjenog kaznenog djela, kazne koje se, prema podacima kojima raspolaže sud, može očekivati u postupku i potrebe određivanja i trajanja istražnog zatvora. Polazeći od iznijetog, kao i odredbe iz članka 133. ZKP/08. o najduljem trajanju istražnog zatvora, pravilan je zaključak prvostupanjskog suda da dosadašnjim boravkom optuženog B. Đ. u istražnom zatvoru načelo razmjernosti nije povrijeđeno.

 

Slijedom izloženog je, budući da pobijanim rješenjem nisu ostvarene povrede na koje drugostupanjski sud, u skladu s člankom 494. stavkom 4. ZKP/08., pazi po službenoj dužnosti, na temelju odredbe članka 494. stavka 3. točke 2. ZKP/08., odlučeno kao u izreci ovoga rješenja.

 

Zagreb, 8. svibnja 2020.

 

                            Predsjednik vijeća:

                            Žarko Dundović, v. r.