- 1 -              Gž 7/2020-2

 

 

 

 

 

Broj: Gž 7/2020-2

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

P R E S U D A

 

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Jasenke Žabčić, predsjednice vijeća, Ivana Vučemila, člana vijeća i suca izvjestitelja, Viktorije Lovrić, članice vijeća, Marine Paulić, članice vijeća i Dragana Katića, člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Radničkog sindikata radnika Hrvatske iz Z., ..., OIB ..., zastupanog po punomoćniku H. Z., odvjetniku iz Z., protiv tuženika Radničkog vijeća G. H. p. d.d. iz R., ..., zastupanog po punomoćnici S. V., odvjetnici iz O. društva J. i V. iz Z., radi poništenja izbora za radničko vijeće, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Županijskog suda u Rijeci broj P-3/2019-31 od 5. ožujka 2020., u sjednici od 5. svibnja 2020.,

 

 

p r e s u d i o   j e :

 

1. Žalba tužitelja se odbija, kao neosnovana, i potvrđuje presuda Županijskog suda u Rijeci broj P-3/2019-31 od 5. ožujka 2020.

 

2. Odbija se zahtjev tuženika za nadoknadu troškova sastava odgovora na žalbu tužitelja, kao neosnovan.

 

 

Obrazloženje

 

Pobijanom presudom u točki 1. izreke odbijen je kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja u kojem je tražio da se ponište izbori za Radničko vijeće Grupe područja ...

i Povjereništva radnika za zaštitu na radu tuženika, provedeni 5. prosinca 2018., kao i zahtjev za naknadu troškova ovog postupka.

 

U točki 2. izreke tužitelj je obvezan nadoknaditi tuženiku trošak parničnog postupka u iznosu od 2.500,00 kn u roku od 8 dana.

 

Protiv navedene presude žalbu je podnio tužitelj zbog svih žalbenih razloga predviđenih u čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92,112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 57/11, 148/11 - proč. tekst, 25/13, 28/13, 89/14. i 70/19 - dalje: ZPP).

 

Predlaže da ovaj sud prihvati podnesenu žalbu i preinači prvostupanjsku presudu i tužbeni zahtjev prihvati u cijelosti, uz dosudu troškova postupka tužitelju, a podredno predlaže ukidanje prvostupanjske presude i vraćanje predmeta prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, pred drugo vijeće.

 

U odgovoru na žalbu tuženik osporava žalbene navode tužitelja. Tvrdi da javnost s glavne rasprave nije isključena, da tužiteljevim članovima nije onemogućeno da biraju i budu birani na konkretnim izborima, da su izabrani članovi s liste J. N., te da nisu kumulativno ispunjene pretpostavke iz odredbe čl. 162. st. 1. Zakona o radu u za poništenje naznačenih izbora. Predlaže odbiti žalbu tužitelja, a njemu dosuditi troškove sastava odgovora na tužiteljevu žalbu.

 

Žalba nije osnovana.

 

Predmet spora je zahtjev tužitelja za poništenje izbora za Radničko vijeće Grupe područja ... i Povjereništva radnika za zaštitu na radu tuženika, provedenih 5. prosinca 2018., a koji zahtjev tužitelj temelji na tvrdnji da je u izborima kod tuženika održanim 5. prosinca 2018. sudjelovala nelegitimna kandidatkinja tuženika I. S., predložena od J. N., bivše glavne tajnice i djelatnice tuženika, te na tvrdnji da je tuženik 13. studenoga 2018. donio nezakonitu odluku kojim je odbijen prijedlog tužiteljevog člana i zamjene za člana Izbornog odbora sa adrese tužitelja u Z., ..., potpisan po predsjedniku Izvršnog odbora tužitelja Ž. V., pri čemu je kao razlog odbijanja naveden "neregistrirani žig".

 

Ispitujući prvostupanjsku presudu, sukladno odredbi čl. 365. st. 2. ZPP-a, u granicama žalbenih navoda tužitelja, a pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a i na pravilnu primjenu materijalnog prava, osim na primjenu materijalnog prava u odluci o troškovima postupka, ocjena je ovog suda da pobijana presuda sadrži potpuno razumljivo i neproturječno obrazloženje s jasnim razlozima koji su u skladu s provedenim dokazima, a u skladu s kojima je i utvrđeno činjenično stanje, radi čega ovaj sud smatra da predmetna presuda nema nikakvih nedostataka zbog kojih se ista ne bi mogla ispitati. Pritom, sud prvog stupnja nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, kao ni one na koje ukazuje tužitelj u žalbi, te je materijalno pravo pravilno primijenjeno.

 

Žalbeni razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 10. ZPP-a, temelji na tvrdnji po kojoj je protivno zakonu isključena javnost s glavne rasprave. Suprotno tvrdnji žalitelja iz stanja u spisu predmeta ne postoji pisano rješenje s obrazloženjem razloga zbog kojih bi bila isključena javnost s glavne rasprave, jer se javnost s glavne rasprave, u smislu čl. 309. ZPP-a isključuje pisanim rješenjem uz obrazloženje i javnim objavljivanjem takve odluke, a jednako tako u spisu predmeta ne postoji niti protivljenje tužitelja eventualno takvom postupanju prvostupanjskog suda, niti je u tom smislu tužitelj, bilo na zapisnik suda (čl. 126. st. 4. ZPP-a), bilo na kojem ročištu za glavnu raspravu ili nekom podnesku isticao tu činjenicu. Osim toga na svim zapisnicima s ročišta postoji konstatacija da je rasprava javna. To što je na obrascu zapisnika od 24. siječnja i 20. veljače 2020. napisano da je rasprava nejavna nije odlučno jer je negacija u riječi "nejavna" (ne) prekrižena. Stoga sve kada bi i postojao eventualni propust suda u navedenom smislu on nije utjecao na donošenje pravilne i zakonite odluke u ovoj pravnoj stvari. Nije stoga počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 10. ZPP-a.

 

U postupku pred prvostupanjskim sudom utvrđeno je:

 

- da su u aktivnom Registru udruga kao osobe ovlaštene za zastupanje RSRH upisane Ž. V., I. M. i J. N., s tim da u tom Registru nisu naznačena ograničenja njihovih ovlasti ako djeluju prema trećim osobama,

 

- da su Ž. V. i I. M. odlukom SO RSRH od 27. lipnja 2017. opozvani sa svih sindikalnih funkcija u RSRH, s time da oni tu odluku smatraju nezakonitom i u protivnosti sa Statutom tužitelja,

 

- da su na istoj sjednici Sabora RSRH imenovani M. J., kao nova predsjednica Izvršnog odbora, D. M. novi potpredsjednik Izvršnog odbora i J. N. glavna tajnica RSRH, koja je i prema aktivnom izvatku iz Registra udruga uz Ž. V. i I. M. upisana kao osoba ovlaštena za zastupanje,

 

- da u Registru udruga postoji napomena da se pred Ministarstvom rada i mirovinskog sustava vode upravni postupci po prijavama RSRH za upis promjene osoba ovlaštenih za zastupanje u Registar udruga, ali da su ti postupci su prekinuti do pravomoćne odluke nadležnog suda povodom podnesenih tužbi,

 

- da je nepravomoćnom presudom Općinskog suda u Novom Zagrebu poslovni broj P-170/18 od 31. siječnja 2019. po tužbi tužitelja RSRH protiv tuženika M. J., D. M. i J. N. odbijen tužbeni zahtjev tužitelja, u odnosu na tuženice M. J. i J. N., na utvrđenje da one nisu aktivno legitimirane da u ime tužitelja poduzimaju pravne radnje koje se odnose na upis promjena u Registar udruga, te da se tuženicima zabrani poduzimanje pravnih radnji u ime tužitelja, a koje se odnose na upis promjena u Registar udruga,

 

- da RSRH, prema podacima H. p. d.d., ima svoje članove zaposlene kod tog poslodavca, pa zaključuje da su Ž. V. i I. M., s obzirom na navedene podatke u Registru udruga, ovlašteni na podnošenje tužbe na strani tog sindikata u smislu odredbe čl. 162. st. 1. Zakona o radu (''Narodne novine'' broj 93/14, 127/17 - dalje: ZR).

 

U odnosu na izbornu proceduru utvrđuje:

 

- da je tuženik na sjednici održanoj 5. studenoga 2018. donio Odluku o raspisivanju redovitih izbora za Radničko vijeće i Povjereništvo radnika za zaštitu na radu,

 

- da je Izborni odbor predmetnog izbornog područja donio odluku o provođenju izbora za Radničko vijeće 14. studenoga 2018.

 

- da je tužitelj dostavio svoj prijedlog od 8. studenoga 2018. za redovite izbore za člana i zamjenika člana u Izbornom odboru RSRH ..., HSP-..., SRHP-... i ..., a dopisom od 15. studenoga 2018. i za člana i zamjenika člana biračkog odbora,

 

- da je na sjednici tuženika od 13. studenoga 2018., donesena odluka da se za članove Izbornog odbora i njihove zamjene imenuju D. B. i J. C. (RSRH ...), D. P. i G. P. (HSP) te D. P. i D. L. (SRHP), dok je odbijen prijedlog tužitelja za člana i zamjenika člana Izbornog odbora sa ..., a razlog odbijanja je neregistrirani žig,

 

- da je da je od strane RSRH, ... dostavljena lista kandidata za članove Radničkog vijeća od 15. studenoga 2018. s predloženih devet kandidata za članove Radničkog vijeća i devet kandidata za zamjenike članova Radničkog vijeća, uz nositelja liste I. S., potpisana po J. N. i ovjerena pečatom, te je na isti način dostavljena i lista kandidata za Povjereništvo radnika za zaštitu na radu 15. studenoga 2018., a uz obje liste priložene su izjave o pristanku na uvrštenje na listu kandidata za članove Radničkog vijeća.

 

- da je lista kandidata tužitelja za članove Radničkog vijeća i Povjereništva radnika za zaštitu na radu odbijena uz obrazloženje da ta lista nije ni imala predstavnika u Izbornom odboru,

 

- da je da je na sjednici Izbornog odbora od 6. prosinca 2018. utvrđeno da je glasovanje održano poštom do 24 sata, 5. prosinca 2018., da su izbori valjani jer je glasovalo 675 radnika od ukupno 1302 radnika upisanih u popis birača što čini više od 1/3 radnika s pravom glasa, da je za glasovanje bilo pripremljeno 1350 glasačkih listića, važećih listića je bilo 648, nevažećih 27, a neupotrijebljenih 45, te utvrđuje koje su liste kandidata-kandidati dobili koji broj glasova.

 

Prvostupanjski sud ocjenjuje neosnovanim navode tužitelja vezano za tvrdnje o nevaljanosti podnesene kandidacijske liste potpisane od strane J. N., cijeneći da je J. N., zajedno sa Ž. V. i I. M. upisana u registar udruga kao osoba ovlaštena za zastupanje bez upisanih ograničenja, zbog čega nije bilo zapreke da Izborni odbor prihvati kandidacijsku listu potpisanu po J. N., s nositeljicom liste I. S., koja lista je sastavljena u skladu s Odlukom Izbornog odbora o provođenu izbora za Radničko vijeće i Odlukom o provođenju izbora za Povjereništvo radnika za zaštitu na radu i čl. 8. Pravilnika o postupku izbora Radničkog vijeća ("Narodne novine" broj 3/16, 52/17 - dalje: Pravilnik).

 

Daljnji je zaključak prvostupanjskog suda da se tužitelj time što je u prijedlogu naznačio sjedište prema vlastitoj odluci i što je prijedlog ovjerio štambiljem legitimirao u tom izbornom postupku s podacima koji nisu vidljivi u aktivnom izvatku iz Registra udruga, a kako su od strane RSRH istovremeno bila dostavljena dva prijedloga, kako za članove Izbornog odbora, tako i nadalje dvije kandidacijske liste, tuženik i nastavno Izborni odbor morali su odlučiti o tome koju će kandidaturu za članove Izbornog odbora i kandidacijsku listu prihvatiti jer bi u slučaju prihvaćanja oba prijedloga i obje kandidacijske liste došlo do teške povrede obveze iz ZR-a o provođenju izbora za Radničko vijeće, koja bi utjecala na rezultate izbora s obzirom da bi ostali sindikati koji sudjeluju u izborima bili time stavljeni u neravnopravan položaj, dok bi u slučaju odbijanja obje liste RSRH bio stavljen u nepovoljniji položaj u odnosu na druge sudionike. Tuženik time, što je odbio prijedlog tužitelja za članove u Izbornom odboru, nije onemogućio Sindikat da sudjeluje u izborima, za koji su uostalom nastavno dostavljene (dvije) kandidacijske liste, a uz to je Izborni odbor, sukladno odredbi čl. 9. st. 2. Pravilnika, u obvezi brinuti se o pravilnom provođenju izbora, pa prihvaćanjem liste kandidata potpisane od strane J. N. nije teško povrijedio izbornu proceduru koja bi utjecala na rezultate izbora.

 

Slijedom navedenog, pozivom na odredbu čl. 162. st. 1. ZR-a tužbeni zahtjev tužitelja odbija kao neosnovan.

 

Tuženik svoje preostale žalbene navode u bitnom temelji na tvrdnjama da prvostupanjski sud nije uzeo u obzir odredbu čl. 25.A Statuta tužitelja kojom je određen redoslijed u zastupanja tužitelja, da je J. N., kao glavna tajnica tek treća osoba u redoslijedu zastupanja i da ona kao takva nije imala ovlasti predlagati kandidate za Radničko vijeće, da je dostavom sudu odluke od 10. rujna 2017., i podneska od 16. srpnja 2019. o dostavi prijave promjene podataka o promjeni sjedišta iz ... na adresu ..., nadležnom Ministarstvu (11. rujna 2017.), a da prvostupanjski sud ne daje razloge njihove pravne nevaljanosti. Tvrdi da odluke tužitelja djeluju erga omnes njihovim donošenjem, zbog čega je njihov upis u nadležne registre deklaratorne naravi, zbog čega pogrešnim smatra shvaćanje prvostupanjskog suda prema kojem su pravno relevantni u pravnom prometu tužitelja isključivo podaci koji se nalaze u Registru udruga. Nadalje navodi da prvostupanjski sud ne obrazlaže činjenicu da je J. N. smjenjena s mjesta glavne tajnice i da joj je kod tužitelja otkazan radni odnos, te je odjavljena s HZMIO 11. prosinca 2017., te da sud nije utvrdio jesu li osobe koje je ona kandidirala za članove tuženika uopće članovi tužitelja, već je tu činjenicu utvrdio iz iskaza svjedoka D. J., oslanjajući se na njegovo dugogodišnje radno iskustvo. Na kraju navodi da je prema prvostupanjskom sudu tužiteljeva lista kandidata odbijena iz razloga što je ovjerena nevažećim pečatom, iako Pravilnikom o postupku izbora radničkog vijeća za valjanost kandidacijske liste nije ni predviđeno ovjeravanje liste pečatom.

 

Navedenim tvrdnjama tužitelj neosnovano upućuje na pogrešnu ocjenu provedenih dokaza, iznoseći svoje viđenje provedenih dokaza, jer je prvostupanjski sud na temelju iskaza saslušanih svjedoka i zakonskih zastupnika stranaka, te uvidom u priloženu materijalnu dokumentaciju utvrdio sve odlučne činjenice, a za takvo utvrđenje dao je uvjerljive i dostatne razloge, a ocjena dokaza po prvostupanjskom sudu provedena je upravo onako kako to nalaže odredba čl. 8. ZPP-a. Stoga ocjena provedenih dokaza po tužitelju, koja je različita od ocjene dokaza po nižestupanjskom sudu, koja ni ovome sudu nije prihvatljiva, ne dovodi do bitne povrede odredbi parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP-a u svezi sa čl. 8. ZPP-a.

 

Pravilno je prvostupanjski sud u ovom slučaju utvrdio činjenično stanje i na tako utvrđeno činjenično stanje pravilno je primijenio materijalno pravo, za što je dao valjane razloge koje ovaj sud u cijelosti prihvaća.

 

Pogrešna primjena materijalnog prava postoji kada sud nije primijenio odredbu materijalnog prava koju je trebao primijeniti ili kad takvu odredbu nije pravilno primijenio (čl. 356. ZPP).

 

Prema odredbi čl. 162. st. 1. ZR-a propisano je da Radničko vijeće, Izborni odbor, poslodavac, sindikati koji imaju svoje članove zaposlene kod određenog poslodavca ili kandidat za Radničko vijeće, mogu u roku od 90 dana od dana objave konačnih rezultata izbora, kod nadležnog suda zahtijevati da u slučaju teške povrede obveze iz ovoga Zakona o provođenju izbora za Radničko vijeće, koja je utjecala na rezultate izbora poništi provedene izbore.

 

U odnosu na tvrdnju tužitelja da sud nije utvrdio jesu li osobe koje je kandidirala J. N. za članove tuženika uopće članovi tužitelja, ističe se da ni iz jednog provedenog dokaza ne proizlazi da osobe koje je kandidirala J. N. za članove tuženika nisu članovi tužitelja, a ta činjenica nije utvrđena samo iz iskaza svjedoka D. J., nego i iz iskaza zastupnika tužitelja Ž. V., iskaza svjedokinje I. S., J. N. i M. J., a ni tužitelj tijekom postupka nije tvrdio da bilo tko s navedene liste ne bi bio član tužitelja, niti sada, kada o tome govori, ukazuje na bilo koju osobu (poimenice) s navedene liste koja ne bi bila član tužitelja.

 

Neosnovane su i tvrdnje tužitelja da prvostupanjski sud nije uzeo u obzir odredbu čl. 25.A Statuta tužitelja kojom je određen redoslijed u zastupanja tužitelja i da je J. N., kao glavna tajnica, tek treća osoba u redoslijedu zastupanja pa da ona kao takva nije imala ovlasti predlagati kandidate za Radničko vijeće, jer je prvostupanjski sud pravilno cijenio sadržaj navedene odredbe Statuta tužitelja i da u nadležnom Registru nisu naznačena ograničenja njihovih ovlasti koja djeluju prema trećim osobama u smislu da bi Ž. V., kao predsjednik Izvršnog odbora bio prva ovlaštena osoba za zastupanje tužitelja, potom I. M., kao njegov potpredsjednik i tek treća po redu J. N., kao tajnica. Stoga je pravilan zaključak prvostupanjskog suda je lista J. N. imala ovlast predlagati kandidate za Radničko vijeće.

 

Glede navoda tužitelja o promjeni podataka o promjeni sjedišta i tvrdnje da odluke tužitelja djeluju erga omnes njihovim donošenjem, a da je upis u registar deklaratorne naravi i da je J. N. 15. srpnja 2017. smijenjena s mjesta glavne tajnice, da joj je otkazan radni odnos, te da je odjavljena s HZMIO 11. prosinca 2017., ističe se da su i prema pravnom shvaćanju ovoga suda pravno relevantni u pravnom prometu tužitelja isključivo podaci koji se nalaze u Registru udruga, imajući u vidu da su podaci u Registru udruga javni sukladno odredbi čl. 24. st. 1. Zakona o udrugama ("Narodne novine" broj 74/2014 - dalje: ZU) i čl. 20. st. 1. Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja Registra udruga ("Narodne novine" broj 4/2015.) koji je donesen na temelju odredbe čl. 22. st. 5. ZU-a. Tužitelj ističući navedene činjenice prešućuje jer su još 27. lipnja 2017., Ž. V. i I. M. razriješeni sa svih funkcija temeljem legitimnih odluka nadležnih tijela tužitelja, koje odluke su konstitutivne naravi za članove i dužnosnike Sindikata te su poništene sve odluke vezane uz isključenje i opoziv J. N., uključujući i odluku od 15. srpnja 2017. o njenom razrješenju. Uz to je Statutarna komisija tužitelja 18. srpnja 2017. po službenoj dužnosti utvrdila da su legalni članovi Izvršnog odbora tužitelja između ostalih M. J. kao predsjednica, D. M. kao potpredsjednik te J. N. kao glavna tajnica. Stoga je temeljem tih akata glavna tajnica J. N. glavna tajnica RSRH legitimni i legalni predstavnik tog sindikata koja je i upisana u aktualnom izvatku iz Registra udruga pri Ministarstvu rada i mirovinskog sustava i to sve do okončanja postupka radi upisa promjene osoba ovlaštenih za zastupanje RSRH u Registru udruga.

 

Suprotno tvrdnji tužitelja činjenično stanje pravilno je i potpuno utvrđeno i u odnosu na navode da je tužiteljeva lista kandidata odbijena iz razloga što je ovjerena nevažećim pečatom iako Pravilnikom o postupku izbora radničkog vijeća za valjanost kandidacijske liste nije ni predviđeno ovjeravanje liste pečatom, te se u svezi s tim prigovorom ističe da je tužitelj, prema utvrđenju prvostupanjskog suda, u svom prijedlogu članova Izbornog odbora naznačio sjedište u ..., dok je upisano sjedište Sindikata u ..., te je ovjerio naznačene prijedloge pečatom koji po svom izgledu ne odgovara izgledu pečata opisanim u čl. 4. Statuta RSRH (pečat je okruglog oblika promjera 40 mm, uz obod koji čini hrvatski pleter ispisan je puni naziv Sindikata, u središtu pečata je ispisan skraćeni naziv Sindikata, ispod kojeg se nalazi numeracija ispisana arapskom brojkom) jer u prvom redu nije omeđen hrvatskim pleterom. Takvim postupanjem tužitelje se legitimirao u tom izbornom postupku s podacima koji nisu vidljivi u aktivnom izvatku iz Registra udruga, pa s obzirom da su od strane RSRH istovremeno bila dostavljena dva prijedloga (kako za članove Izbornog odbora tako i nadalje dvije kandidacijske liste), tuženik i nastavno Izborni odbor trebali su odlučiti o tome koju će kandidaturu za članove Izbornog odbora i kandidacijsku listu prihvatiti. Zašto oba prijedloga i obje kandidacijske liste nije mogao prihvatiti, detaljno je obrazložio prvostupanjski sud, a i prema ovome sudu da je prihvatio obje liste došlo bi do teške povrede obveze iz ZR-a o provođenju izbora za Radničko vijeće koja bi utjecala na rezultate izbora jer bi ostali sindikati koji sudjeluju u izborima bili time stavljeni u neravnopravan položaj, dok bi u slučaju odbijanja obje liste RSRH bio stavljen u nepovoljniji položaj u odnosu na druge sudionike. Tuženik samim time što je odbio prijedlog tužitelja za članove u Izbornom odboru kao i kandidacijsku listu tužitelja potpisanu po Ž. V., ni po ovom sudu, nije onemogućio tužitelja da sudjeluje u izborima, a s obzirom da nije bilo razlike u izlaznosti birača u odnosu na prethodne izbore, a da tužitelj niti ne tvrdi da bi rezultati izbora bili drugačiji da je prihvaćen prijedlog članova i zamjenika za Izborni odbor kao i kandidacijska lista tužitelja potpisan po Ž. V., nije došlo ni do pogrešne primjene materijalnog prava.

 

Slijedom navedenog, i ovaj sud smatra da nisu kumulativno ispunjene pretpostavke iz odredbe čl. 162. st. 1. ZR-a za poništenje naznačenih izbora zbog čega je tužbeni zahtjev tužitelja pravilno odbijen kao neosnovan.

 

Stoga je valjalo, na temelju čl. 368. st. 1. ZPP-a, žalbu tužitelja odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu.

 

Tuženiku nisu dosuđeni troškovi sastava odgovora na žalbu tužitelja, jer je ta radnja ocijenjena nepotrebnom u smislu čl. 155. st. 1. ZPP-a.

 

Zagreb, 5. svibnja 2020.

 

                            Predsjednica vijeća:

              Jasenka Žabčić, v. r.