- 1 -              Revd 399/2020-2

Broj: Revd 399/2020-2

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

R J E Š E N J E

              Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Jasenke Žabčić predsjednice vijeća, te Viktorije Lovrić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Marine Paulić članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice D. P. P. iz Z., OIB: …, koju zastupa punomoćnik I. Č., odvjetnik u Odvjetničkom društvu P. & P. iz Z., protiv tuženika H. Z., OIB: …, radi naknade štete, odlučujući o prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Varaždinu, Stalna služba u Koprivnici poslovni broj Gž-1210/2019-2 od 21. listopada 2019. kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-1982/18-12 od 29. ožujka 2019., u sjednici održanoj 5. svibnja 2020.

r i j e š i o   j e:

Dopušta se revizija protiv presude Županijskog suda u Varaždinu, Stalna služba u Koprivnici poslovni broj Gž-1210/2019-2 od 21. listopada 2019. zbog pravnih pitanja koja glase:

1.              „Ima li oštećenik/tužitelj u sporu koji vodi radi naknade štete po osnovi osiguranja od automobilske odgovornosti pravo na naknadu imovinske štete s naslova izgubljene zarade kao razlike između prosječnog bruto iznosa plaće koju je primao prije štetnog događaja i naknade neto plaće koju je primao za vrijeme bolovanja ili mu pripada razlika između prosječne neto iznosa plaće koju je primao prije štetnog događaja i naknade neto plaće koju je primao za vrijeme bolovanja?

2.              U slučaju kada oštećenik/tužitelj u sporu koji se vodi radi naknade štete po osnovi osiguranja od automobilske odgovornosti ostvaruje naknadu imovinske štete s naslova izgubljene zarade kao razlike između prosječnog iznosa plaće koju je primao za vrijeme bolovanja, može li se visina naknade štete utvrditi na način da se u odnos stave s jedne strane prosječna plaća u bruto iznosu a s druge naknada plaće koju taj isti prima za vrijeme bolovanja u neto iznosu?“

Obrazloženje

Tuženik H. Z. je podneskom od 16, prosinca 2019. podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Varaždinu, Stalna služba u Koprivnici poslovni broj Gž-1210/2019-2 od 21. listopada 2019. kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-1982/18-12 od 29. ožujka 2019. z bog pravnih pitanja navedenih u izreci ovog rješenja.

Postupajući sukladno odredbi čl. 385., 385.a. i čl. 387. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 88/08 i 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, - dalje: ZPP) Vijeće Vrhovnog suda RH je ocijenio da su naznačena pitanja važna za odluku u sporu, a važna su za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni jer je riječ o pravnim pitanjima o kojima postoji različito pravno shvaćanje Vrhovnog suda RH kako slijedi:

-pravno shvaćanje zauzeto na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda RH od 15. prosinca 2008. koje glasi: „"U izgubljenu zaradu ne uračunava se dio zarade koji je ostvaren neplaćanjem poreza i doprinosa.",

-Rev-2240/1999: „Prema, naime, službenim podacima Z.m. d.o.o. - Kadrovske službe od 25. lipnja 1996. godine tužitelj se u studenom 1995.godine nalazio na bolovanju i primao naknadu plaće od 1.132,00 kn, a da nije bilo nezgode radio bi u to vrijeme kao rukovoditelj grupe radilišta u Njemačkoj gdje bi za taj mjesec primio plaću u neto iznosu od 4.860,00 DEM, čija je tadašnja protuvrijednost 18.062,00 kn. Kada se od toga iznosa odbije iznos naknade primljen za vrijeme bolovanja od 1.132,00 kn ostaje gubitak zarade u iznosu od 16.930,00 kn. Ti podaci prigovorima revidenta nisu dovedeni u sumnju.“,

-Rev-2105/2011: „Predmet ovoga spora je razlika između bruto plaće i bruto naknade za bolovanje, a sporno je da li je odmjeravanjem naknade štete u visini neto plaće uspostavljeno stanje koje je bilo prije nego što je bilo prije nego što je šteta nastala, odnosno je li to stvarni gubitak zarade.

Prema pravnom shvaćanju ovoga suda tužiteljica ima pravo na naknadu razlike u bruto iznosu, dakle u ovom slučaju u iznosu od 222.473,39 kuna, jer se tek isplatom navedenog punog iznosa ostvaruje njezino pravo na naknadu štete iz čl. 185. st. 1. ZOO.“ (napomena: razlika između bruto plaće i bruto naknade).

Stoga je valjao dopustiti reviziju i riješiti kao u izreci po čl. 387. st. 6. ZPP.

Zagreb, 5. svibnja 2020.