- 1 -              I Kž-Us 99/2019-7

 

 

 

 

 

Broj: I Kž-Us 99/2019-7

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

 

              Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Žarka Dundovića kao predsjednika vijeća te dr. sc. Zdenka Konjića i Damira Kosa kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice - specijalistice Martine Setnik kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv opt. D. D. i dr., zbog kaznenog djela iz čl. 347. st. 1. Kaznenog zakona („Narodne novine“, broj 110/97., 27/98., 50/00., 129/00., 51/01., 111/03., 190/03. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 105/04., 84/05., 71/06., 110/07. i 152/08. - dalje u tekstu: KZ/97.) i dr., odlučujući o žalbama optuženog I. D., optuženog M. B., optuženog D. K., optužene J. K.-G., optuženog D. D., optuženog D. P., optužene N. B. Ć., optužene S. D. K., optužene D. J., optuženog D. G., optužene D. V. B., optužene S. S., optužene N. Š., optužene M. P., optužene Ž. F., optužene D. P. i optužene A. K. M., podnesenima protiv rješenja Županijskog suda u Zagrebu broj K-Us-48/2015-512 od 19. ožujka 2019., u sjednici vijeća održanoj 4. svibnja 2020.,

 

r i j e š i o   j e:

 

Žalbe optuženog I. D., optuženog M. B., optuženog D. K., optužene J. K.-G., optuženog D. D., optuženog D. P., optužene N. B. Ć., optužene S. D. K., optužene D. J., optuženog D. G., optužene D. V. B., optužene S. S., optužene N. Š., optužene M. P., optužene Ž. F., optužene D. P. i optužene A. K. M. odbijaju se kao neosnovane.

 

Obrazloženje

 

              Prvostupanjskim rješenjem Županijskog suda u Zagrebu, pod točkom I. odbijen je prijedlog optuženog D. D., optužene S. S., optuženog M. S., optužene A. K. M., optužene D. P., optužene S. D.-K., optužene N. Š., optuženog D. G., optuženog M. B., optuženog D. K., optužene N. B. Ć., optužene M. T., optuženog A. M., optužene D. V.-B., optužene M. G., optužene V. L., optuženog C. A., optuženog D. Č., optužene Ž. B., optuženog I. D. i optuženog J. L., da se iz spisa predmeta kao nezakoniti dokazi izdvoje snimke telefonskih razgovora i tekstualnih poruka optuženog D. D. pribavljenih nalozima suca istrage broj Kir-Us-362/12 od 05.09.2012., 10.09.2012., 11.09.2012., 28.09.2012., 05.10.2012. i 05.11.2012, kao neosnovan.

 

Pod točkom II. odbijen je prijedlog optužene D. J., da se iz spisa predmeta kao nezakoniti dokazi izdvoje svi dokazi pribavljeni nalozima suca istrage broj Kir-Us-362/12 od 05.09.2012., 10.09.2012., 11.09.2012., 28.09.2012., 05.10.2012. i 05.11.2012 te osobne bilješke D. B., kao neosnovan.

 

Točkom III. odbijen je prijedlog optužene A. K. M. i optužene D. P., da se iz spisa predmeta kao nezakoniti dokazi izdvoje i nalozi suca istrage Županijskog suda u Zagrebu broj Kir-Us-362/12 od 11.09.2012., 28.09.2012., 05.10.2012. i 05.11.2012., DVD mediji na kojima se nalaze snimke telefonskih razgovora i tekstualnih poruka D. B. i A. K. M., te D. B. i D. P. kao neosnovan.

 

Pod točkom IV. odbijen je prijedlog optužene S. D. K., da se iz spisa predmeta izdvoje kao nezakoniti dokazi snimka  razgovora između D. B. i S. D. K. od 10.10.2012., ispis pregleda propisanih lijekova, elektronička pošta između D. B. i D. Ć., zapisnici o pretrazi pokretnih stvari kao i DVD medij s podacima o pretrazi pokretnih stvari D. Ć., kao neosnovan.

 

Točkom V. odbijen je prijedlog optužene N. Š. da se iz spisa predmeta kao nezakoniti dokazi izdvoje i osobne bilješke djelatnika te stručnih suradnika trgovačkog društva „F.“ d.d., kao neosnovan.

 

Pod točkom VI. odbijen je prijedlog optuženog D. G. i optuženog M. B., da se iz spisa predmeta kao nezakoniti dokazi izdvoje snimke razgovora D. G. i E. J., kao neosnovan.

 

Točkom VII. odbijen je prijedlog optuženog M. B., da se iz spisa predmeta kao nezakoniti dokazi izdvoje video zapisi o ispitivanju E. J. od 27.11.2012. i 06.08.2013., kao neosnovan.

 

Pod točkom IX. (ispravno: VIII) odbijen je prijedlog optužene M. P. te optužene Ž. F. da se iz spisa predmeta kao nezakoniti dokazi izdvoje svi dokazi pribavljeni nalozima suca istrage broj Kir-Us-362/12 od 05.09.2012., 10.09.2012., 11.09.2012., 28.09.2012., 05.10.2012. i 05.11.2012, zapisnici o ispitivanju svjedoka V. B.-P., K. T., K. R., L. T., M. I., M. K., I. P., D. S., V. Ž., T. Đ., I. S., S. S., M. D., I. J., I. C., M. H., N. G., R. K., I. K. F., S. R., M. Đ., A. Š., B. K., M. T. B., K. A. S., I. V., B. E., O. M., I. Š., W. B. i M. Č., odluke, ispisi, isprave, kao neosnovan.

 

Točkom X. (ispravno: IX.) odbijen je prijedlog optuženog D. P., optužene N. B. Ć., optužene N. K., optužene M. T., optuženog A. M., optužene D. V.-B., optužene V. L., optuženog C. A., optuženog D. Č., optužene Ž. B., optuženog I. D., i optuženog J. L., da se iz spisa predmeta kao nezakoniti dokazi izdvoje DVD mediji te snimke svih telefonskih razgovora i tekstualnih poruka pobliže označenih u točki IV. optužnice K-Us-269/12 od 27. prosinca 2013., nalozi suca istrage Županijskog suda u Zagrebu broj Kir-Us-362/12 te svih ostalih dokaza koji su proizašli iz prethodno navedenih dokaza, kao neosnovan.

 

Pod točkom XI. (ispravno: X.) odbijen je prijedlog optužene J. K.-G., da se iz spisa predmeta kao nezakonit dokaz izdvoje snimke telefonskih razgovora M. K. i J. K.-G. te osobno pisane bilješke S. V., kao neosnovan.

 

Točkom XII. (ispravno: XI.) odbijen je prijedlog optužene D. V.-B., da se iz spisa predmeta izdvoje i osobne bilješke P. B. koje se odnose na D. V.-B., kao neosnovan.

 

Protiv tog rješenja žalbu je podnio optuženi D. D. po branitelju A. N. zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava s prijedlogom da se pobijano rješenje „preinači u smislu navoda žalbe“.

 

Žalbu je protiv prvostupanjskog rješenja podnijela optužena S. S. po braniteljici D. J., bez navođenja zakonske osnove, no sadržajno zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, s prijedlogom da se pobijano rješenje ukine i predmet „vrati“ na ponovno odlučivanje.

 

Protiv istog rješenja žali se i optužena D. P. po braniteljici odvjetnici M. U. zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka te pogrešno utvrđenog činjeničnog s prijedlogom da se pobijano rješenje ukine i predmet uputi prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

 

Žalbu je podnijela optužena A. K. M. po branitelju odvjetniku M. U. zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka te pogrešno utvrđenog činjeničnog s prijedlogom da se pobijano rješenje ukine i predmet uputi prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

 

Protiv rješenja žalbu je podnijela i optužena D. J. po braniteljici odvjetnici M. M., zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, povrede kaznenog zakona te pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog s prijedlogom da se pobijano rješenje preinači prihvaćanjem prijedloga za izdvajanje nezakonitih dokaza, podredno da se ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

 

Žalbu protiv prvostupanjskog rješenja podijela je optužena S. D. K. o braniteljici odvjetnici V. Š. bez navođenja zakonske osnove, s prijedlogom da se pobijano rješenje preinači na način da se iz spisa izdvoje predloženi dokazi kao nezakoniti, a podredno da se rješenje ukine i predmet vrati na ponovni postupak i odlučivanje.

 

Žali se i optužena N. Š. po branitelju odvjetniku S. C. „iz svih zakonskih razloga“ s prijedlogom da se pobijano rješenje „preinači u smislu žalbenih razloga“, podredno da se isto ukine i vrati na ponovno raspravljanje i odlučivanje.

 

Protiv prvostupanjskog rješenja žalbu je podnio optuženi D. G. po branitelju odvjetniku K. K. zbog bitne povrede odredbi kaznenog postupka s prijedlogom da se pobijano rješenje preinači te „ udovolji prijedlogu za izdvajanje nezakonitih dokaza“.

 

Žalbu je podnio optuženi M. B. po branitelju odvjetniku I. B. zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka te pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja s prijedlogom da se pobijano rješenje preinači na način da se iz spisa izdvoje predloženi dokazi kao nezakoniti, a podredno da se rješenje ukine i predmet vrati na ponovno odlučivanje.

 

Žali se optuženi D. K. po branitelju odvjetniku H. H. zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka te pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja s prijedlogom da se pobijano rješenje ukine i predmet vrati na ponovni postupak i odluku.

 

Protiv rješenja žalbu su podnijele M. P. i Ž. F. po branitelju odvjetniku Ž. L., bez navođenja zakonske osnove, s prijedlogom da se pobijano rješenje preinači na način da se usvoji prijedlog za izdvajanje nezakonitih dokaza, podredno da se rješenje ukine.

 

Žalbu je podnio i optuženi D. P. po braniteljici odvjetnici V. V. zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka i pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja s prijedlogom da se pobijano rješenje preinači na način da se iz spisa izdvoje predloženi dokazi kao nezakoniti, a podredno da se rješenje ukine i predmet vrati na ponovno odlučivanje.

 

Protiv rješenja žalbu je podnijela i optušena N. B. Ć. po branitelju odvjetniku V. P. zbog  bitne povrede odredaba kaznenog postupka, povrede kaznenog zakona te pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja s prijedlogom da se pobijano rješenje preinači na način da se iz spisa izdvoje predloženi dokazi kao nezakoniti.

 

Žali se optužena J. K.-G. po branitelju odvjetniku S. J. „zbog svih propisanih žalbenih razloga“ s prijedlogom da se pobijano rješenje preinači prihvaćanjem prijedloga za izdvajanje nezakonitih dokaza, podredno da se ukine i predmet vrati na ponovno odlučivanje.

 

Žalbu protiv prvostupanjskog rješenja je podnijela optužena D. V. B. po branitelju odvjetniku V. Lj. zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka s prijedlogom da se isto preinači na način da se iz spisa izdvoje predložene bilješke.

 

Žalbu je podnio i optuženi I. D. po branitelju odvjetniku V. I. zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja s prijedlogom da se pobijano rješenje ukine i predmet vrati Županijskom sudu u Zagrebu na ponovno odlučivanje.

 

Spis je sukladno odredbi čl. 474. st. 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“, broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12., 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17. i 126/19. - dalje: ZKP/08.) dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.

 

Žalbe nisu osnovane.

 

Prvenstveno, optuženi I. D., optužena D. V. B., optuženi D. P., optuženi D. K., optuženi M. B., optuženi D. G., optužena S. D. K., optužena D. J., optužena A. K. M., optužena D. P., optužena S. S. i optuženi D. D. u svojim žalbama ističu kako je prvostupanjski sud u pobijanom rješenju počinio bitne povrede odredaba kaznenog postupka navodeći kako sud u prvostupanjskom rešenju nije iznio razloge o odlučnim činjenicama, a da su oni razlozi koje je iznio nerazumljivi i proturječni, uslijed čega da se pobijano rješenje ne može ispitati.

 

Optuženi I. D., optuženi D. P., optuženi D. G., optužena S. D. K., optužena A. K. M., optužena D. P. i optuženi D. D. se pri tome posebno referiraju na manjkavosti u pogledu iznesenih razloga kojima prvostupanjski sud utvrđuje da su nalozi suca istrage u predmetu Županijskog suda u Zagrebu broj Kir-Us-362/12., zakoniti. Optužena D. J. samo reproducira zakonski tekst bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz čl. 468. st. 1. toč. 11. ZKP/08. ne navodeći pobliže u čemu bi se konkretno ta povreda sastojala, dok optužena S. S. u žalbi tvrdi kako prvostupanjski sud nije iznio dostatne razloge zbog kojih drži da su neosnovani prijedlozi ove optuženice za izdvajanje nezakonitih dokaza zbog povrede čl. 8. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

 

Suprotno žalbenim tvrdnjama navedenih optuženika, prvostupanjsko rješenje sadrži jasne, dostatne i razumljive razloge koje u cijelosti prihvaća i ovaj drugostupanjski sud. Druga je stvar što žalitelji subjektivno drže da ti razlozi nisu valjani pa ih ne prihvaćaju, a što se odnosi na žalbenu osnovu pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, a ne označenu bitnu povredu.

 

Optuženi D. K. bitnu povredu odredaba kaznenog postupka nalazi u činjenici da je prvostupanjski sud tek djelomično riješio o njegovom prijedlogu za izdvajanje nezakonitih dokaza, a o čemu je odlučeno u točki I. pobijanog rješenja, dok nije riješio o prijedlogu da se iz spisa predmeta kao nezakoniti dokaz izdvoje osobne bilješke E. J.

 

Međutim, protivno stavu ovog optuženika, prvostupanjski je sud u točki V. pobijanog rješenja odlučio o prijedlogu o izdvajanju kao nezakonitih dokaza osobnih bilješki koje je ovaj optuženik predložio izdvojiti, a iz podneska ovog optuženika (uvodni govor - list 57210 spisa) je razvidno kako se prijedlog odnosi upravo na bilješke E. J. Stoga nije upito da je riješeno o prijedlogu optuženika, pa bitna povreda na koju se ovaj optuženik poziva nije ostvarena.

 

Optuženi M. B. navodi kako je prvostupanjski sud u obrazloženju pobijanog rješenja iznio razloge koji su proturječni izreci obzirom da je prvostupanjski sud u točki VI. pobijanog rješenja naveo kako odbija kao neosnovan prijedlog optuženog D. G. i optuženog M. B. da se iz spisa predmeta kao nezakoniti dokazi izdvoje snimke razgovora D. G. i E. J., dok je u obrazloženju u odnosu na tu točku izreke obrazložio da je odlučio kao da se radilo samo o prijedlogu optuženog D. G.

 

Iako je u pravu ovaj optuženik da je u izreci pobijanog rješenja navedeno da je odbijen prijedlog obojice navedenih optuženika, a da je, očitom omaškom, u obrazloženju navedeno kao da se radilo o prijedlogu samo jednog optuženika, i to optuženog D. G., ne radi se o takvoj proturječnosti zbog koje se pobijano rješenje ne bi moglo ispitati. Razlozi koje je u pogledu ovog prijedloga iznio prvostupanjski sud očito se jednako odnose na oba predlagatelja, pa nije u pravu ovaj optuženik kada tvrdi da je u pobijanom rješenju počinjena bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz čl. 468. st. 1. toč. 11. ZKP/08.

 

Stoga žalbe optuženika zbog bitnih povreda odredaba kaznenog postupka nisu osnovane.

 

Iako se optuženi D. D. i optužena N. B. Ć. u žalbama pozivaju na žalbenu osnovu pogrešne primjene kaznenog zakona, oboje optuženika ove tvrdnje argumentiraju ukazujući na pogrešno utvrđeno činjenično stanje, o čemu će biti govora u nastavku ovog rješenja.

 

Pobijajući utvrđeno činjenično stanje, žalitelji dovode u pitanje zaključak prvostupanjskog suda da se ne radi o nezakonitim dokazima, polazeći prvenstveno od stava da su nalozi suca istrage u spisu Županijskog suda u Zagrebu broj Kir-Us-362/12 od 05. rujna 2012., 10. rujna 2012., 11. rujna 2012., 28. rujna 2012., 05. listopada 2012. i 05. listopada 2012. nezakoniti, pa da bi slijedom toga bili i nezakoniti svi oni dokazi do kojih se došlo temeljem navedenih naloga suca istrage. Tvrde kao su citirani nalozi suca istrage paušalni i neobrazloženi, kako u istima nije u dovoljnoj mjeri obrazložena niti osnova sumnje da bi osobe u odnosu na koje su određene posebne dokazne radnje počinile kaznena djela, a niti zbog čega sudac istrage drži da je primjena posebnih dokaznih radnji bila nužna i opravdana.

 

Protivno žalbenim navodima optuženika, prvostupanjski sud je pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje, te je na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja ispravno zaključio, a što prihvaća i ovaj drugostupanjski sud, da su nalozi suca istrage u predmetu Županijskog suda u Zagrebu broj Kir-Us-362/12 doneseni u zakonitom postupku, njima je određeno provođenje posebnih dokaznih radnji koje su, potom, i provedene. Naime, i po ocjeni ovog drugostupanjskog suda, svi nalozi suca istrage kojima je određeno provođenje posebnih dokaznih radnji zadovoljavaju standarde postavljene za dopuštenost miješanja države u temeljna prava i slobode pojedinca, te je s obzirom na sadržaj njihovog obrazloženja razvidno da su doneseni nakon razmatranja i analize zahtjeva državnog odvjetnika.

 

Pritom, kako to ispravno zaključuje prvostupanjski sud, suprotno žalbenim navodima optužene J. K. G., optužene N. Š., optužene N. B. Ć. i optužene S. S., pribavljanjem dokaza temeljem naloga nije došlo do povrede članka 8. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne novine“ - Međunarodni ugovori, broj 18/97., 6/99., 14/02., 13/03., 9/05., 1/06. i 2/10. - dalje u tekstu: Konvencija) kojim se štiti pravo na osobni i obiteljski život. Naime, iz obrazloženja naloga proizlaze informacije vezane uz osobe nad kojima se mjere provode, relevantne okolnosti koje opravdavaju potrebu za primjenom posebnih dokaznih radnji, nalozi utvrđuju sadržaj i opseg posebnih dokaznih radnji kao i vremenska ograničenja, a što su sve nužni preduvjeti legitimnog miješanja u prava pojedinca radi ostvarivanja legitimnog cilja, i to sprječavanja zločina.

 

Osim toga, ispravno je prvostupanjski sud utvrdio da bilješke i elektronička pošta nisu nezakoniti dokazi s obzirom na to da se radi o predmetima koji su privremeno oduzeti po policijskim službenicima uz potvrde o privremenom oduzimanju predmeta te izuzeti po policijskim službenicima uz zapisnik o pretrazi pokretnih stvari i DVD-a.

 

Jednako tako, suprotno žalbama optužene D. P. i optužene A. K. M., ispravno je prvostupanjski sud zaključio kako se usprkos nepostojanju naloga suca istrage u odnosu na ove optuženice i na snimke razgovora čije se izdvajanje predlaže, ne radi  o nezakonitim dokazima jer se radi o tzv. slučajnom nalazu. Naime, nedvojbeno je da su nalozima suca istrage određene posebne dokazne radnje u odnosu na D. B., te su provođenjem tih radnji zabilježeni podaci i obavijesti koji su upućivali na osnove sumnje za kazneno djelo iz čl. 334. ZKP/08. i počinitelje, konkretno optuženu D. P. i optuženu A. K. M. Stoga se prvostupanjski sud u tom pogledu ispravno pozvao na primjenu čl. 335. st. 6. ZKP/08. kojim se utvrđuje da se tako pribavljeni dokazi mogu upotrijebiti u kaznenom postupku, pri čemu je neophodno da su zakonite mjere iz kojih su ti dokazi proizašli, a što u konkretnom slučaju nije dovedeno u pitanje žalbama ovih optuženica.

 

Optužena M. P., optužena Ž. F. te optužena N. B. Ć. svojim žalbama upiru kako je prvostupanjski sud pogrešno zaključio da iskazi saslušanih svjedoka čije se izdvajanje predlagalo, a o čemu je odlučeno u točki IX. pobijanog rješenja, nisu nezakoniti dokazi. Tvrde kako je izvođenjem tih dokaza u fazi prethodnog postupka povrijeđeno tzv. „konfrontacijsko pravo“, obzirom da ni osumnjičenici niti njihovi branitelji nisu bili obaviješteni o ispitivanju navedenih osoba u svojstvu svjedoka.

 

Suprotno, međutim, žalbenim tvrdnjama ovih optuženica u pravu je prvostupanjski sud kada je utvrdio da se radi o dokazima koji se mogu upotrijebiti u kaznenom postupku. Naime, niti jedna odredba ZKP/08. ne propisuje obvezu državnog odvjetnika da u okviru tzv. državnoodvjetničke istrage obavještava osumnjičenika ili njegovog branitelja o dokaznim radnjama koje na vlastitu inicijativu provodi i o dokazima koje na taj način pribavlja. Provođenje tih dokaznih radnji usmjereno je ka utvrđivanju postojanja osnovane sumnje da je počinjeno određeno kazneno djelo, a kako bi državni odvjetnik odlučio o donošenju rješenja o provođenju istrage, a potom i donošenju odluke hoće li se podignuti optužnica ili će se kazneni postupak obustaviti. Slijedom navedenoga, iako je pravo ispitivanja svjedoka temeljno pravo obrane, kontradiktornost se ostvaruje i u stadiju rasprave pred sudom. Stoga okolnošću što državni odvjetnik u stadiju prethodnog postupka nije obavijestio optuženike i njihove branitelje o ispitivanju svjedoka u stadiju prethodnog postupka, nije dovelo do nezakonitosti zapisnika o ispitivanju svjedoka u prethodnom postupku.

 

Prema svemu izloženom, budući da žalbe optuženika nisu osnovane, a niti ispitivanjem pobijanog rješenja, sukladno čl. 494. st. 4. ZKP/08., nije utvrđeno da bi bile ostvarene povrede na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, to je na temelju čl. 494. st. 3. toč. 2. ZKP/08. odlučeno kao u izreci.

 

Zagreb, 4. svibnja 2020.