- 1 -              III Kr 30/2020-3

Broj: III Kr 30/2020-3

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

P R E S U D A

              Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ranka Marijana, kao predsjednika vijeća, te Ileane Vinja i Melite Božičević-Grbić, kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice – specijalistice Maje Ivanović-Stilinović, kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv osuđenog Z. B. zbog kaznenog djela iz čl. 228. st. 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15. i 101/17. – dalje u tekstu: KZ/11.), odlučujući o zahtjevu osuđenika za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude koju čine presuda Općinskog suda u Bjelovaru od 13. svibnja 2019. broj K-179/2018-16 i presuda Županijskog suda u Karlovcu od 9. rujna 2019. broj Kž-245/2019-3, u sjednici održanoj 30. travnja 2020.,

p r e s u d i o   j e :

              Odbija se zahtjev osuđenog Z. B. za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude kao neosnovan.

Obrazloženje

              Pravomoćnom presudom koju čine presuda Općinskog suda u Bjelovaru od 13. svibnja 2019. broj K-179/2018-16, potvrđena presudom Županijskog suda u Karlovcu od 9. rujna 2019. broj Kž-245/2019-3 osuđen je Z. B. zbog kaznenog djela krađe iz čl. 228. st. 1. KZ/11. na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine i osam mjeseci.

              Osuđenik je po svojoj braniteljici J. K., odvjetnici iz S., podnio zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude iz razloga navedenih "u čl. 515., 517. st. 1. toč. 1. u vezi čl. 469. toč. 2. ZKP", s prijedlogom da se pravomoćna presuda ukine i vrati na ponovno suđenje, odnosno da se preinači i osuđenik oslobodi od optužbe.

              Temeljem čl. 518. st. 4. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17. i 126/19. – dalje u tekstu: ZKP/08.), zamjenik Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske Dubravko Palijaš odgovorio je na zahtjev osuđenika s prijedlogom da se isti kao neosnovan odbije. Odgovor državnog odvjetnika dostavljen je na znanje osuđeniku i njegovoj braniteljici.

              Zahtjev nije osnovan.

              U zahtjevu se ističe da tijekom postupka nije provedeno vještačenje osuđenika kako bi se moglo utvrditi je li on, kao alkoholizirana osoba koja je prethodno konzumirala tablete zbog psihičkih tegoba, objektivno bio sposoban počiniti predmetno kazneno djelo na način kako je osuđen. Budući da u postupku nije utvrđen stupanj njegove ubrojivosti, to je sporna i njegova svijest, odnosno namjera na počinjenje kaznenog djela. Također, propušteno je alkoholiziranost osuđenika cijeniti kao olakotnu okolnost pri odmjeravanju kazne. Stoga, po mišljenju podnositelja zahtjeva, postoji dvojba oko činjenica koje tvore bitna obilježja kaznenog djela pa je sud trebao primijeniti načelo in dubio pro reo te okrivljenika osloboditi optužbe.

              Iako se u uvodu zahtjeva ističu dozvoljene zakonske osnove za pobijanje pravomoćne presude, iz obrazloženja tog zahtjeva jasno slijedi da se njime, u stvari, pobija pravilnost i potpunost utvrđenog činjeničnog stanja što, prema taksativno navedenim razlozima u čl. 517. st. 1. ZKP/08., ne može biti predmetom podnošenja ovog izvanrednog pravnog lijeka. U protivnom, dozvolilo bi se preispitivanje činjeničnog stanja u trećem stupnju mimo zakonom dopuštenih uvjeta.

              Navedeno se ne odnosi samo na dokazanost kaznenog djela kao takvog, već i na utvrđivanje činjenica relevantnih za odmjeravanje kazne, koje podnositelj zahtjeva također bezuspješno problematizira sugerirajući izricanje blaže kazne.

              Kako je zahtjev podnesen iz razloga zbog kojih se po zakonu ne može podnijeti, trebalo ga je odbiti i temeljem čl. 519. u vezi čl. 512. ZKP/08., odlučiti kao u izreci ove presude.

Zagreb, 30. travnja 2020.

Predsjednik vijeća:

                                                                                                                Ranko Marijan, v.r.