- 1 -              Rev 1987/2019-4

Broj: Rev 1987/2019-4

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

P R E S U D A

              Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, Željka Glušića člana vijeća i suca izvjestitelja, Željka Šarića člana vijeća, Željka Pajalića člana vijeća i mr. sc. Igora Periše člana vijeća, u pravnoj stvari I-tužitelja V. R., OIB ... i II-tužiteljice V. R., OIB ..., oboje iz J., koje oboje zastupa punomoćnik P. O., odvjetnik u R., protiv tuženice V. S., OIB ..., iz R., koju zastupa punomoćnik mr. sc. N. V., odvjetnik u R., radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o reviziji tuženice protiv presude Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Gž-2670/2017-6 od 16. siječnja 2019., kojom je djelomično potvrđena i djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Opatiji poslovni broj P-5122/2015-48 od 1. rujna 2017., u sjednici održanoj 28. travnja 2020.,

p r e s u d i o   j e :

              Revizija tuženice odbija se kao neosnovana.

Obrazloženje

              Prvostupanjskom presudom odbijen je tužbeni zahtjev u cijelosti radi utvrđenja da su tužitelji (svaki u 1/2 dijela) vlasnici nekretnina odnosno dijelova nekretnina pobliže opisanih u izreci uz trpljenje upisa prava vlasništva kao i dužnosti priznanja.

              Drugostupanjskom presudom potvrđena je prvostupanjska presuda u pretežitom dijelu dok je ta presuda preinačena samo glede nekretnine k.č.br. 584/15 od 5 m2 i dijela k.č.br. 584/14 u površini 11 m2 (koji dio je u nalazu geodetskog vještaka B. D. iz siječnja 2017. obojen crvenom bojom) a sve upisano u zk.ul.br. 678 k.o. J. uz trpljenje tuženici upisa prava vlasništva na tužitelje, u kojem dijelu je tužbeni zahtjev prihvaćen uz naknadu troškova postupka u iznosu 5.308,24 kn.

              Protiv navedenog dijela drugostupanjske presude u kojem je preinačena prvostupanjska presuda i tužbeni zahtjev prihvaćen, reviziju je podnijela tuženica pozivom na odredbu čl. 382. st. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 38/13, 43/13 i 89/14 - dalje: ZPP) kojom je uređen institut tzv. „izvanredne revizije“ time da u reviziji postavlja dva pravna pitanja koja glase:

              - Je li Županijski sud u Rijeci donoseći presudu broj 16 Gž-2670/2017-6 od 16. siječnja 2019. počinio bitnu povredu odredaba Zakona o parničnom postupku iz čl. 354. st. 2. toč. 11. donoseći izreku presude koja je proturječna sa sadržajem cijelog tužbenog zahtjeva na način da je uvažio samo dio tužbenog zahtjeva u odnosu na realni dio nekretnine, dok tužbeni zahtjev u odnosu na pravo suvlasništva u idealnom dijelu iste nekretnine niti je uvažio, niti je odbio te da li je to u skladu sa svih deset aspekata prava na pravično suđenje iz čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske?

              - Je li drugostupanjski Županijski sud u Rijeci postupao pristrano i arbitrarno suprotno čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske te pogrešno primijenio materijalno pravo na način da je utvrdio neku zamjenu trokuta zemljišta iako nikakve zamjene nije bilo čime je oštetio tuženicu oduzevši joj pravo vlasništva na zemljištu što ga je dosudio bez naknade tužiteljima koji ga nisu kupili niti su bili kvalificirani posjednici toga zemljišta jer je njihov posjed bio nepošten obzirom da je njihova pravna prednica M. J. prekaristički posjedovala zemljište do opoziva, dok traje njezin život što sud nije poštivao?

              Tuženica je predložila da se reviziju prihvati i ukine ili preinači u pobijanom dijelu drugostupanjsku presudu.

              Odgovor na reviziju nije podnesen.

              Revizija nije osnovana.

              Suglasno odredbi čl. 392. st. 1. ZPP revizijski sud je bio ovlašten ispitati pobijanu presudu samo u onom dijelu u kojem se ona pobija revizijom i samo u granicama razloga određeno navedenih u reviziji.

              Predmet razmatranja revizijskog stupnja postupka je pobijani dio drugostupanjske presude u kojem je preinačena prvostupanjska presuda i tužbeni zahtjev prihvaćen.

              Taj dio drugostupanjske presude je donesen na temelju odredbe čl. 373.a st. 1. ZPP prema kojem propisu će drugostupanjski sud presudom odbiti žalbu i potvrditi prvostupanjsku presudu, odnosno presudom će preinačiti prvostupanjsku presudu ako prema stanju spisa nađe da je bitne činjenice moguće utvrditi i na temelju isprava i izvedenih dokaza koji se nalaze u spisu, neovisno o tome je li prvostupanjski sud prigodom donošenja svoje odluke uzeo u obzir i te isprave odnosno izvedene dokaze.

              Kada je drugostupanjska presuda donesena na temelju ovlaštenja iz odredbe čl. 373.a ZPP tada stranka može podnijeti reviziju na temelju čl. 382. st. 1. toč. 3. ZPP (dakle tzv. redovnu reviziju) a ne reviziju iz čl. 382. st. 2. ZPP koja je u primjeni ZPP/13 uređena kao supsidijarna revizija (arg. iz st. 2. tog članka "u slučajevima u kojima je ne mogu podnijeti prema odredbi st. 1. ovog članka").

              Dakle, sa pitanjima iz podnesene revizije je trebalo postupiti kao sa procesnopravnim i materijalnopravnim prigovorima iz čl. 385. ZPP u kojoj odredbi su propisani razlozi zbog kojih se može podnijeti revizija iz čl. 382. st. 1. ZPP (dakle tzv. redovna revizija).

              U odnosu na prigovor da se ne može tužbenim zahtjevom istovremeno tražiti idealni i realni dio nekretnine te da je s tim u vezi u pobijanoj presudi počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP budući da je u toj presudi odlučeno samo o dijelu tužbenog zahtjeva koji se odnosi na realni dio nekretnine, dok o idealnom dijelu nije ni odlučivano treba odgovoriti slijedeće:

              Točno je da se ne može tražiti pravo suvlasništva ako se prijepor odnosi na realni dio nekretnine što je i predmetom pobijanog dijela drugostupanjske presude, ali u toj presudi nije istovremeno odlučeno i o pravu suvlasništva i o pravu vlasništva na realnom dijelu nekretnine, već samo o ovom potonjem zahtjevu, što se u podnesenoj reviziji i ne osporava.

              Dakle, kada bi se i moglo govoriti o tome da u drugostupanjskoj presudi nije istovremeno odlučeno o dijelu zahtjeva koji se odnosi na pravo suvlasništva na nekretnini k.č. 584/14, time nije mogla biti ostvarena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP na koju se poziva podnositeljica revizije, već bi to mogla biti samo osnova za isticanje prijedloga za donošenje dopunske drugostupanjske presude i to u roku od 15 dana, koje pretpostavke u ovom predmetu nisu ispunjene.

              Naime, predmet u revizijskom stupnju postupka, kako je već rečeno, je dio zahtjeva koji je u drugostupanjskoj presudi preinačavanjem prvostupanjske presude prihvaćen, a riječ je o utvrđenju postojanja prava vlasništva na k. č. 584/15 livadi, u površini od 5 m2, i realnom dijelu k.č. 584/14 u površini od 11 m2, jasno određenom i ucrtanom geodetskim vještačenjem te označenim u izreci drugostupanjske presude.

              Zbog toga izloženi prigovor nije mogao biti prihvaćen.

              U odnosu na drugi prigovor koji se odnosi na tvrdnju o  samovoljnom i arbitrarnom postupanju drugostupanjskog suda kada je zaključio da između stranaka postoji pravni posao zamjene uz dosjelost kao temelju za stjecanje prava vlasništva prijepora, treba odgovoriti da pobijana drugostupanjska presuda sadrži dostatne i jasne razloge o načinu, opsegu i razlozima zamjene dijelova zemljišta, što sve prihvaća i revizijski sud.

              Konačno, riječ je o činjeničnom segmentu procesne  građe o kojem je drugostupanjski sud na temelju ovlaštenja iz čl. 373.a ZPP donio zaključak da takav sporazum, dogovor, pravni posao zamjene je nastao i bio ispunjen, a suglasno odredbi čl. 385. st. 1. ZPP revizija se kao izvanredni i ograničeni pravni lijek ne može podnijeti zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.

              Na osnovu svega izloženog valjalo je na temelju čl. 393. ZPP reviziju tuženice odbiti kao neosnovanu jer nisu osnovani razlozi zbog kojih je revizija podnesena.

Zagreb, 28. travnja 2020.