- 1 -              I Kž 218/2020-4

 

 

 

 

 

Broj: I Kž 218/2020-4

 

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

R J E Š E N J E

 

Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Vrhovnog suda Vesne Vrbetić kao predsjednice vijeća te Žarka Dundovića i Dražena Tripala kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Damire Delost kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv opt. M. V., zbog počinjenja u stanju neubrojivosti protupravnog djela iz čl. 110. u vezi s čl. 34. st. 1. i čl. 24. st. 1. i 2. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15. – ispravak, 101/17. i 118/18. - dalje: KZ/11.), odlučujući o žalbi optuženika podnesenoj protiv presude Županijskog suda u Vukovaru od 9. siječnja 2020. broj K-38/2019-9, u sjednici održanoj 24. travnja 2020.,

 

 

r i j e š i o   j e:

 

I.              U povodu žalbe opt. M. V., a po službenoj dužnosti, ukida se pobijana presuda te se predmet upućuje prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.

 

II.              Uslijed odluke pod točkom I., žalba opt. M. V. je bespredmetna.

 

 

Obrazloženje

 

Pobijanom presudom utvrđeno je da je opt. M. V. u stanju neubrojivosti počinio protupravno djelo ubojstva u pokušaju iz čl. 110. u vezi s čl. 34. st. 1. i čl. 24. st. 1. i 2. KZ/11. te mu je na temelju čl. 554. st. 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11. - pročišćeni tekst, 91/12. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17. i 126/19. - dalje: ZKP/08.) određen prisilni smještaj u psihijatrijsku ustanovu u trajanju od šest mjeseci.

 

Na temelju čl. 148. st. 6. ZKP/08. određeno je da troškovi kaznenog postupka padaju na teret Državnog proračuna Republike Hrvatske.

 

Protiv te presude žalbu je podnio optuženik po branitelju, odvjetniku S. Š., zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka i povrede kaznenog zakona, s prijedlogom Vrhovnom sudu Republike Hrvatske da prihvati žalbu, ukine pobijanu presudu te predmet uputi prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.

 

Županijsko državno odvjetništvo u Vukovaru podnijelo je odgovor na žalbu u kojem je predložilo da se žalba optuženika odbije kao neosnovana.

 

Spis je, u skladu s odredbom čl. 474. st. 1. ZKP/08., prije dostave sucu izvjestitelju, dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.

 

Žalba optuženika je bespredmetna.

 

Ispitujući u povodu žalbe optuženika prvostupanjsku presudu po službenoj dužnosti, na temelju čl. 476. st. 1. toč. 1. ZKP/08., Vrhovni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, je utvrdio da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz čl. 468. st. 1. toč. 11. ZKP/08. jer je izreka prvostupanjske presude nerazumljiva, a razlozi o odlučnim činjenicama su potpuno nejasni pa se pobijana presuda ne može ispitati.

 

Naime, odluka neubrojive osobe da poduzme određenu protupravnu radnju posljedica je njezinih duševnih smetnji zbog kojih nije mogla pravilno rasuđivati jer volja za poduzimanje određene radnje nije proizašla iz misaonog procesa kojim bi ta osoba mogla razlučiti je li neko postupanje u skladu s pravnom normom ili nije, kao što to može zdrava osoba. Upravo zbog toga isključena je sposobnost neubrojive osobe za krivnju. Međutim, neovisno o tome što je optuženik tempore criminis bio u stanju neubrojivosti, ta činjenica, sama po sebi ne isključuje postojanje njegove namjere na lišenje života jer i kod neubrojivih osoba postoji proces donošenja odluka o poduzimanju određene radnje. Takvi počinitelji, iako nemaju sposobnost shvaćanja značenja svojeg postupanja (intelektualni element ubrojivosti), odnosno mogućnost vladanja voljom, ipak imaju aktualnu svijest o djelu (intelektualni element namjere) i imaju volju da poduzmu protupravnu radnju, koja doduše nije rezultat slobodnog opredjeljenja kao kod psihički zdrave osobne, već je posljedica njihovih duševnih smetnji.

 

Stoga, a kako neubrojivost ne isključuje postojanje namjere, kada je iz činjeničnog opisa pobijane presude izostala namjera optuženika da oštećenicu ubije, a u obrazloženju prvostupanjski sud pogrešno navodi da je kod optuženika izostala namjera za počinjenje kaznenog djela zbog čega ne može biti kazneno odgovoran za naprijed navedeno kazneno djelo, očito je da je izreka prvostupanjske presude nerazumljiva, a razlozi o odlučnim činjenicama nejasni u toj mjeri da se, u smislu odredbe čl. 468. st. 1. toč. 11. ZKP/08., pobijana presuda ne može ispitati.

 

Iz naprijed je navedenih razloga pobijanu presudu po službenoj dužnosti trebalo ukinuti i predmet uputiti na ponovno suđenje i odluku.

 

U ponovljenom će postupku prvostupanjski sud otkloniti navedenu postupovnu povredu na način da će, dakako, ako utvrdi da je optuženik u stanju neubrojivosti počinio predmetno protupravno djelo, to u izreci jasno utvrditi kako bi bilo potpuno nedvojbeno zašto optuženik poduzima opisane radnje i o kojem se protupravnom djelu radi (iz predmetne izreke se, naime, ne vidi radi li se o ciljanom pokušaju ubojstva ili se smrt kao posljedica samo prihvaća, odnosno radi li se samo o pokušaju, ciljanom ili uz pristajanje teškog tjelesnog ozljeđivanja, ili tek nanošenja lake tjelesne ozljede), te će u odnosu na te i sve ostale odlučne činjenice u obrazloženju navesti pravilne i razumljive razloge.

 

Iz svih navedenih razloga, na temelju čl. 483. st. 1. u vezi s čl. 549. st. 1. ZKP/08., riješeno je kao u izreci.

 

Zagreb, 24. travnja 2020.

 

                            Predsjednica vijeća:

                            Vesna Vrbetić, v.r.