- 1 -              III Kr 28/2020-3

 

 

 

 

 

 

Broj: III Kr 28/2020-3

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

P R E S U D A

 

              Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Vrhovnog suda Žarka Dundovića kao predsjednika vijeća, te Vesne Vrbetić i Dražena Tripala kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Ive Lovrin kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv os. I. S. i dr., zbog kaznenog djela iz čl. 326. st. 1. i 2. Kaznenog zakona (,,Narodne novine“ broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15. i 101/17. – dalje u tekstu: KZ/11.), odlučujući o zahtjevima os. I. S. i os. J. S. za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude koju čine presuda Općinskog suda u Pazinu od 14. veljače 2019. broj K-407/2019. i presuda Županijskog suda u Zagrebu od 14. svibnja 2019. broj Kž-385/2019-11, u sjednici održanoj 24. travnja 2020.,

 

 

p r e s u d i o   j e :

 

Odbijaju se zahtjevi za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude os. I. S. i os. J. S. kao neosnovani.

 

 

Obrazloženje

 

Pravomoćnom presudom koju čine presuda Općinskog suda u Pazinu od 14. veljače 2019. broj K-407/2019. i presuda Županijskog suda u Zagrebu od 14. svibnja 2019. broj Kž-385/2019-11, osuđeni su I. S. i J. S. zbog kaznenog djela protuzakonitog ulaženja, kretanja i boravka u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici Europske unije ili potpisnici Šengenskog sporazuma iz čl. 326. st. 1. KZ/11. na kaznu zatvora u trajanju od po dvije godine svaki.

 

Protiv te presude zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude podnio je os. I. S. osobno s prijedlogom da se pravomoćna presuda ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

 

Osuđenica J. S. podnijela je zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude po branitelju N. R., odvjetniku iz P., s prijedlogom da se pravomoćna presuda preinači i osuđenica oslobodi od optužbe ili podredno ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

 

Na temelju čl. 518. st. 4. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17. i 126/19. – dalje u tekstu: ZKP/08.) zahtjevi za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude su sa spisom dostavljeni Glavnom državnom odvjetniku Republike Hrvatske koji je u odgovoru na zahtjeve u dopisu od 14. siječnja 2020. izrazio mišljenje da zahtjevi nisu osnovani, a odgovor Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske dostavljen je os. I. S., os. J. S. i njezinom branitelju odvjetniku N. R..

 

Zahtjevi nisu osnovani.

 

Osuđenik I. S. podnosi zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude na temelju čl. 517. st. 1. toč. 1. ZKP/08. navodeći da je ostvarena povreda kaznenog zakona jer su postojale okolnosti koje isključuju krivnju, prvenstveno jer se prvostupanjska presuda temelji na nezakonitim dokazima. Obrazlaže da su nezakoniti dokazi službene zabilješke o obavljenim obavijesnim razgovorima.

 

Na taj način os. I. S. ističe da je u postupku pred prvostupanjskim sudom ostvarena bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz čl. 468. st. 2. ZKP/08. što je osnov iz čl. 517. st. 1. toč. 2. ZKP/08. za podnošenje ovog izvanrednog pravnog lijeka.

 

Međutim, os. I. S. nije tu povredu isticao u žalbi podnesenoj na prvostupanjsku presudu pa ju ne može isticati niti u zahtjevu za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude, kako to proizlazi iz čl. 517. st. 2. ZKP/08.

 

Podredno se osuđeniku skreće pažnja na obrazloženje prvostupanjske presude iz kojeg proizlazi da su u dokaznom postupku iz Izvješća o zaticanju korišteni samo podaci o datumu zaticanja stranih državljana i podaci o imenima djelatnika policije koji su sastavili to izvješće, dok su iz službene zabilješke korišteni podaci o imenima tih stranih državljana, dakle, ne radi se o korištenju saznanja dobivenih na temelju obavijesnih razgovora.

 

Pitanje krivnje je činjenično pitanje, a to je i traženje preocjene provedenih dokaza i obrane osuđenika što se navodi u ostalom dijelu podnesenog zahtjeva za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude os. I. S., što nije osnov iz čl. 517. ZKP/08. iz kojeg se može podnijeti ovaj izvanredni pravni lijek, jer bi u protivnom to omogućavalo žalbu na treći stupanj protivno Zakonu o kaznenom postupku.

 

Osuđenica J. S. u zahtjevu za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude navodi da ga podnosi iz svih dopuštenih razloga iz čl. 517. ZKP/08.

 

Obrazlaže da je u pravomoćnoj presudi počinjena bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz čl. 468. st. 1. toč. 9. i 10. ZKP/08. međutim, ne obrazlaže na koji način bi optužba bila prekoračena niti na koji način je presudom povrijeđena odredba čl. 13. ZKP/08. jer povodom pravnog lijeka izjavljenog samo u korist okrivljenice presuda nije izmijenjena na njezinu štetu. Osim toga, osuđenica u žalbi na prvostupanjsku presudu nije isticala taj žalbeni osnov pa na to nije ovlaštena niti u ovom izvanrednom pravnom lijeku.

 

Osuđenica u podnesenom zahtjevu ističe i bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz čl. 468. st. 1. toč. 11. ZKP/08. koju je isticala i u žalbi, ali u oba pravna lijeka na način da parafrazira sadržaj te zakonske odredbe.

 

Obrazlažući taj osnov osuđenica ističe da nije utvrđena imovinska korist koju su optuženici ostvarili počinjenjem djela što je činjenično pitanje. Za ostvarenje ovog kaznenog djela potrebno je da je počinjeno iz koristoljublja što je i utvrđeno u provedenom postupku kao „točno neutvrđena novčana nagrada“, dok točan iznos te nagrade nije utvrđen kako je to dostatno obrazloženo u prvostupanjskoj i drugostupanjskoj presudi. Stoga nije ostvarena bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz čl. 468. st. 1. toč. 11. ZKP/08. u žalbenom postupku.

 

U daljnjem dijelu zahtjeva osuđenica ističe da nisu utvrđeni odnosno dokazani bitni elementi kaznenog dijela i da je stoga činjenično stanje pogrešno i nepotpuno utvrđeno što nije osnov za podnošenje ovog izvanrednog pravnog lijeka kako je to već naprijed rečeno.

 

S obzirom da se u okviru ovog izvanrednog pravnog lijeka ne može ispitivati niti odluka o kazni u smislu ocjene okolnosti koje utječu na odabir vrste i visine kazne zahtjev nije osnovan niti u tom dijelu jer sud nije prekoračio ovlast koju ima u odnosu na odluku o kazni (čl. 517. st. 1. toč. 1. u vezi čl. 469. toč. 5. ZKP/08.).

 

Slijedom svega navedenog donošenjem pravomoćne presude protiv koje je podnesen zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude nije došlo do povrede zakona niti do kršenja temeljnih ljudskih prava i sloboda zajamčenih Ustavom i međunarodnim pravom.

 

S obzirom na sve navedeno zahtjevi za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude nisu osnovani pa je na temelju čl. 519. u vezi čl. 512. ZKP/08. odlučeno kao u izreci.

 

Zagreb, 24. travnja 2020.