- 1 -              Rev-x 836/2018-2

 

 

 

 

 

Broj: Rev-x 836/2018-2

 

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

 

R J E Š E N J E

 

              Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Viktorije Lovrić predsjednice vijeća, Jasenke Žabčić, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, te Marine Paulić, Dragana Katića i Darka Milkovića, članova vijeća, u pravnoj stvari tužitelja M. R. iz M., kojeg zastupa punomoćnik A. B., odvjetnik u M., protiv tuženika I. D. iz P., kojeg zastupa punomoćnik G. R., odvjetnik u P., zbog smetanja posjeda, odlučujući o reviziji tuženika protiv rješenja Županijskog suda u Sisku broj Gž-673/2017-2 od 18. travnja 2018., kojim je preinačeno rješenje Općinskog suda u Dubrovniku, Stalna služba u Metkoviću broj Psp-72/16 od 5. svibnja 2017, u sjednici održanoj 22. travnja 2020.,

 

r i j e š i o   j e:

 

Ukida se rješenje Županijskog suda u Sisku broj Gž-673/2017-2 od 18. travnja 2018., kojim je preinačeno rješenje Općinskog suda u Dubrovniku, Stalna služba u Metkoviću broj Psp-72/16 od 5. svibnja 2017. i predmet se vraća drugostupanjskom sudu na ponovni postupak.

 

Obrazloženje

 

Prvostupanjskim rješenjem odbijen je tužbeni zahtjev koji glasi:

 

„Utvrđuje se da je tuženik neovlašteno smetao tužitelja u posljednjem mirnom posjedu služnosti prolaza do nekretnina u njegovom  posjedu zvanih G., lokalitet B., označenih kao dijelovi čest. zem. 1139 i 1340 k.o. M. i to prilaznog puta širine 2,8 m lociranog na dijelovima čest. zem. 1139 i 1340 obje k.o. M., sa desne strane gledano od glavnog puta, po položajnom nacrtu vještaka D. P. od 07. rujna 2011. godine označeno slovima A,P,O,N,M,L,K,K1, L,K1,g,f,e,d,c,b,a,bz,A, a na način da je neutvrđenog dana, a svakako u vremenu od 15. lipnja do 20. srpnja 2007. godine, za što je tužitelj  saznao 20. srpnja 2007. godine, izgradio betonski zid – ogradu visine 60 cm, širine 25 cm sa betonskim stupovima visine 70 cm paralelno uz glavni asfaltni put i niz među čes. zem. 1140 k.o. M., te po prilaznom putu položio pet armiranobetonskih gredica, dužine cca 4 m, a širine cca 15 cm, pa mu se nalaže uspostava posjedovnog stanja koje je bilo prije smetanja posjeda služnosti prolaza, tako da ukloni izgrađenu betonsku ogradu koja je na skici vještaka D. P. označena slovima P,A,bz,a, te mu se zabranjuje svako daljnje takvo ili slično smetanje i uznemiravanje tužitelja pod prijetnjom novčane kazne u iznosu od 30.000,00 kuna, sve u roku od 24 sata.“.

 

Drugostupanjskim rješenjem preinačeno je prvostupanjsko rješenje, odbijeni tužbeni zahtjev je prihvaćen te je naloženo tuženiku da tužitelju naknadi troškove postupka u iznosima od 6.100,00 i 1.150,00 kn.

 

Protiv drugostupanjskog rješenja tuženik je podnio reviziju iz čl. 382. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13 i 89/14 - dalje: ZPP). Predlaže da ovaj prihvati reviziju i ukine drugostupanjsko rješenje, podredno da ga preinači i odbije tužbeni zahtjev.

 

              Na reviziju nije odgovoreno.

 

Revizija je osnovana.

 

U slučajevima u kojima stranke ne mogu podnijeti reviziju prema odredbi čl. 382. st. 1. ZPP, mogu je podnijeti protiv drugostupanjske presude ako odluka u sporu ovisi o rješenju nekog materijalnopravnog ili postupovnopravnog pitanja važnog za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni (čl. 382. st. 2. ZPP).

 

Protiv rješenja donesenih u parnicama zbog smetanja posjeda dopuštena je samo revizija iz čl. 382. st. 2. ZPP ako su ispunjeni uvjeti iz čl. 400. toga Zakona ( čl. 443. st. 4. ZPP).

 

U reviziji iz čl. 382. st. 2. ZPP stranka treba određeno naznačiti pravno pitanje zbog kojeg ju je podnijela uz određeno navođenje propisa i drugih važećih izvora prava koji se na njega odnose te izložiti razloge zbog kojih smatra da je ono važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni (čl. 382. st. 3. ZPP).

 

Smatrajući ih važnim za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni tuženik naznačuje više pitanja, od kojih u bitnom i pitanje:

 

Može li sud o osnovanosti zahtjeva u parnici zbog smetanja posjeda odlučiti na temelju prava na posjed (konkretno sporazuma od 27. veljače 1986.) ili na temelju činjenice posljednjeg stanja posjeda.

 

Obrazlažući važnost tog pitanja ukazuje na više odluka drugostupanjskih sudova i odluku ovog suda broj Rev-249/14-2 u kojima je u bitnom izraženo shvaćanje da se u parnicama zbog smetanja posjeda raspravna građa ograničava  na postojanje posjeda i nastalo smetanje.

 

Po ocjeni ovog suda naznačeno pitanje važno je za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.

 

Prvostupanjski sud je odbio tužbeni zahtjev pošavši od utvrđenja da tužitelj nije dokazao da se nalazio u istinitom posjedu prava služnosti i da je spornim putem prolazio uz znanje tuženika, jer da se o tome sa sigurnošću nije moglo zaključiti, pa ni iz iskaza svjedoka P. M., J. T. i D. R.

 

Drugostupanjski sud je, ne dajući posebno obrazloženje o tome zbog čega, suprotno utvrđenju prvostupanjskog suda, iz iskaza ovih svjedoka zaključuje o postojanju i kvaliteti posjeda, zbog same činjenice postojanja sporazuma iz 1986., koji tužitelju daje pravo na posjed, zaključuje o postojanju posjeda koji opravdava sudsku zaštitu.

 

Prema odredbi čl. 22. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 100/04, 107/07, 146/08, 38/09, 143/09, 143/12 i 152/14) sud pruža zaštitu posjeda u posebnom, hitnom postupku, prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvu društvenom, javnom ili sličnom interesu.

 

Odredbom čl. 441. ZPP, sukladno naprijed navedenoj materijalnopravnoj odredbi propisano je da će se raspravljanje o tužbi zbog smetanja posjeda ograničiti samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja. Isključeno je raspravljanje o pravu na posjeda, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu štete.

 

Budući da je drugostupanjski sud o osnovanosti zaključka, bez jasnih i dostatnih razloga o utvrđenju o postojanju posljednjeg stanja posjeda, o osnovanosti tužbenog zahtjeva odlučio polazeći od utvrđenja o postojanju prava na posjed koje bi proizlazilo iz sporazuma iz 1986., pogrešno primijenio odredbu čl. 441. ZPP, a što je utjecalo na donošenje pravilne i zakonite odluke u ovoj pravnoj stvari, počinjena je bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u vezi čl. 441. ZPP. Ujedno je i materijalno pravo pogrešno primijenjeno.

 

Slijedom iznesenog valjalo je na temelju odredbe čl. 394. st. 1. u vezi čl. 400. st. 3. ZPP ukinuti drugostupanjsko rješenje i predmet vratiti drugostupanjskom sudu na ponovni postupak.

 

Zagreb, 22. travnja 2020.