Baza je ažurirana 10.11.2025. zaključno sa NN 107/25 EU 2024/2679

Pristupanje sadržaju

              - 1 -              Revt 649/2017-2

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

 

 

 

 

 

Broj: Revt 649/2017-2

 

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

R J E Š E N J E

 

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Katarine Buljan članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Gordane Jalšovečki članice vijeća, Slavka Pavkovića člana vijeća i Damira Kontreca člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja I. d.o.o., Z., OIB: ..., zastupanog po punomoćnicima odvjetnicima u Odvjetničkom društvu B., Š., D. i S. d.o.o. u Z., protiv tuženika H. a. d.o.o., Z., OIB: ..., radi isplate, odlučujući o reviziji tužitelja protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske broj Pž-1862/2015-5 od 26. rujna 2017., kojom je potvrđena presuda Trgovačkog suda u Zagrebu, Stalna služba u Karlovcu broj P-4901/12 od 8. prosinca 2014., u sjednici održanoj 21. travnja 2020.,

 

 

r i j e š i o   j e:

 

Ukida se presuda i rješenje o troškovima postupka Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske broj Pž-1862/2015-5 od 26. rujna 2017. i predmet vraća tom sudu na ponovno suđenje.

 

 

Obrazloženje

 

Presudom i rješenjem Trgovačkog suda u Zagrebu, Stalna služba u Karlovcu broj P-4901/12 od 8. prosinca 2014. odbijen je tužbeni zahtjev kojim je traženo da se tuženiku naloži isplatiti tužitelju iznos 2.105.652,90 kn s pripadajućim zateznim kamatama od 1. prosinca 2012. do isplate, te je ujedno tužitelju naloženo isplatiti tuženiku na ime troškova postupka iznos 456,00 kn, kao i utvrđeno da je tužba povučena u dijelu zahtjeva u iznosu 750.259,93 kn.

 

Presudom i rješenjem Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske broj Pž-1862/2015-5 od 26. rujna 2017. potvrđeni su prvostupanjska presuda i rješenje u odluci o troškovima postupka.

 

Protiv drugostupanjske presude tužitelj je podnio reviziju pobijajući je iz razloga bitne povrede odredaba parničnog postupka te pogrešne primjene materijalnog prava predloživši njezino preinačenje prihvaćanjem tužbenog zahtjeva uz naknadu mu troškova postupka, podredno njezino ukidanje i vraćanje predmeta na ponovno odlučivanje.

 

Na reviziju nije odgovoreno.

 

Revizija je osnovana.

 

Postupajući prema odredbi čl. 392.a st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19 – dalje: ZPP) Vrhovni sud Republike Hrvatske je u povodu revizije tužitelja ispitao pobijanu presudu samo u onom dijelu u kojem se ona pobija revizijom i samo u granicama razloga određeno navedenih u reviziji.

 

Osporavajući pravilnost pobijane presude tužitelj u reviziji prigovara da je drugostupanjski sud odlučujući o njegovoj žalbi propustio odgovoriti na istaknute odlučne žalbene navode kako glede počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka pred prvostupanjskim sudom, tako i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, a zbog toga i pogrešno primijenjenog materijalnog prava od strane prvostupanjskog suda, a zbog kojeg propusta prvostupanjskog suda, da nije bilo mjesta obrazlagati drugostupanjsku presudu uz ovlaštenje iz odredbe čl. 375. st. 5. ZPP-a, a čime da je drugostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a, kao i onu iz čl. 354. st. 1. u vezi s odredbom čl. 375. st. 5. ZPP-a.

 

Prema odredbi čl. 368. st. 1. ZPP-a drugostupanjski sud će presudom odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu kada ustanovi da ne postoje razlozi zbog kojih se presuda pobija, a ni razlozi na koje pazi po službenoj dužnosti.

 

Prema odredbi čl. 375. st. 1. ZPP-a u obrazloženju presude odnosno rješenja drugostupanjski sud treba ocijeniti žalbene navode koji su od odlučnog značaja i označiti razloge koje je uzeo u obzir po službenoj dužnosti.

 

Prema odredbi stavka 5. tog članka, a koja je bila na snazi u vrijeme donošenja drugostupanjske presude, ako se presudom žalba odbija, u obrazloženju presude drugostupanjski sud neće posebno obrazlagati presudu u slučaju da prihvaća činjenično stanje utvrđeno prvostupanjskom presudom, kao i primijenjeno materijalno pravo.

 

Tužitelj je u žalbi prigovarajući pravilnosti prvostupanjske presude ukazivao na bitnu povredu odredaba parničnog postupka, uz ostalo prigovorio da prvostupanjska presuda nema razloga o odlučnim činjenicama, a vezano za postignuti dogovor stranaka o pružanju tužiteljevih usluga stručnog nadzora nad izgradnjom graničnog prijelaza M. po proteku ugovorenih rokova, a koji nadzor da je umjesto ugovorenih sedam mjeseci potrajao 30 mjeseci. Ovo posebno što su oni bili razvili međusobnu poslovnu praksu prema kojoj nakon isteka ugovorenih rokova tužitelja pripada pravo na dodatnu naknadu, a da primjenu te prakse oni naknadno nisu isključili.

 

Drugostupanjski sud je pobijanom presudom odlučujući o žalbenom prigovoru bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a istu pokušao lakonski otkloniti navodeći: "Nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku jer pobijana odluka nema nedostataka zbog kojih se ne može ispitati. Nije nerazumljiva, ne proturječi sama sebi i iznesenim razlozima, a razlozi nisu nejasni ili proturječni, dok odlučnim činjenicama ne postoji proturječnost između onog što se u razlozima pobijane odluke navodi o sadržaju isprava i samih tih isprava koje prileže spisu." Jasno je da takvim obrazloženjem drugostupanjski sud nije dao jasne i razumljive razloge kojima bi odgovorio na žalbene navode tužitelja zbog čega je ocijenio da su bitne činjenice, odlučne za ovaj spor doista pravilno utvrđene u prvostupanjskoj presudi, a kod žalbenih razloga kojima se pravilnost takvog utvrđenja odlučnih činjenica za ovaj spor ozbiljno dovodi u pitanje.

 

U smislu prethodno citirane odredbe čl. 375. st. 5. ZPP-a, a koja je bila na snazi u vrijeme podnošenja drugostupanjske presude, taj sud je mogao, kada je ocijenio da su za to ostvarene zakonske pretpostavke pozvati se na razloge iz obrazloženja prvostupanjske presude umjesto davanja svojih razloga. No ta se mogućnost odnosila samo na situaciju kada je drugostupanjski sud prihvatio činjenično stanje utvrđeno od prvostupanjskog suda kao i primijenjeno materijalno pravo. Drugim riječima takvo zakonsko rješenje iz bivšeg čl. 375. st. 5. ZPP-a nije oslobađalo dužnosti drugostupanjski sud da se povodom istaknutih žalbenih razloga postojanja bitne povrede odredaba parničnog postupka u svojoj odluci na njih primjereno očituje u smislu njihove stvarne ocjene te davanja u tom pravcu valjanih i obrazloženih razloga u obrazloženju drugostupanjske presude, sve u smislu odredbe čl. 375. st. 1. ZPP-a.

 

Kako je drugostupanjski sud u pobijanoj presudi u smislu prednje izloženog propustio primjereno i sadržajno očitovati se o istaknutim žalbenim navodima bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a navodno počinjenih u prvostupanjskoj presudi, to se za sada ne može ni ispitati pravilnost pobijane presude, jer u njoj nema razloga o odlučnim žalbenim navodima, što znači da je ista opterećena bitnom povredom odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a, baš kao i bitnom povredom odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u vezi s odredbom čl. 375. st. 1. i st. 5. ZPP-a. Stoga je istu trebalo ukinuti i predmet vratiti drugostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje, sve na temelju odredbe čl. 394. st. 1. ZPP-a, pri čemu će taj sud ponovno odlučujući o žalbi tužitelja otkloniti procesne nedostatke na koje je ukazano ovim ukidnim rješenjem te donijeti novu odluku povodom žalbe tužitelja.

 

Zagreb, 21. travnja 2020.

 

Predsjednik vijeća:

dr. sc. Jadranko Jug, v.r.

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu