1              Poslovni broj: Gž Zk-138/2019-3

 

 

 

 

 

Poslovni broj: Gž Zk-138/2019-2

 

 

U  I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

R J E Š E NJ E

 

Županijski sud u Splitu po sutkinji mr. sc. Seniji Ledić, kao sucu pojedincu, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagatelja G. d.o.o. iz P., zastupanog po zakonskom zastupniku M. B. iz M., Z. - F. …., radi zabilježbe tražbine na nekretnini, odlučujući o žalbi predlagatelja protiv rješenja Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Imotskom poslovni broj Z-496/2016 od 1. prosinca 2016., dana 20. travnja 2020.,

 

 

r i j e š i o j e

 

Odbija se kao neosnovana žalba predlagatelja te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Imotskomu poslovni broj Z-496/2016 od 1. prosinca 2016.

 

 

Obrazloženje

 

Pobijanim je rješenjem odbijen prigovor predlagatelja protiv rješenja ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta prvostupanjskog suda poslovni broj Z-248/2016 od 24. ožujka 2015. te je to rješenje potvrđeno (točka I. izreke). Ujedno je određena zabilježba odbijenog prigovora (točka II. izreke), određeno je brisanje zabilježbe podnesenog prigovora na rješenje navedeno u točki I. (točka III. izreke), te je naložena provedba ovog rješenja u zemljišnoj knjizi (točka IV. izreke).

 

Protiv navedenog rješenja predlagatelj je podnio žalbu u kojoj nije izrijekom naveo zbog kojih zakonskih žalbenih razloga pobija rješenje, a iz žalbenih navoda proizlazi da rješenje pobija zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenoga činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Predloženo je da se rješenje preinači u smislu navoda u žalbi.

 

Žalba nije osnovana.

 

Ispitujući pobijano rješenje u granicama ovlaštenja iz članka 365. stavka 2. u vezi s člankom 381. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13 i 89/14, u daljnjem tekstu: ZPP) koji se primjenjuje temeljem odredbe članka 117. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 70/19) i u vezi s člankom 91. stavkom 1. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 73/00, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 126/10, 55/13, 60/13 i 108/17, dalje u tekstu: ZZK) koji se primjenjuje temeljem odredbe članka 241. stavka 1. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine", broj 63/19), ovaj drugostupanjski sud utvrđuje da prvostupanjski sud donošenjem pobijanog rješenja nije počinio bitne povrede odredaba postupka iz članka 354. stavka 2. točaka 2., 4., 8., 9., 11., 13. i 14. ZPP-a na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.

 

U ovom zemljišnoknjižnom predmetu predlagatelj je podnio prijedlog za upis zabilježbe tražbine na nekretnini označenoj kao čest. zem. 2824/155 upisanoj u zk. ul. 2384 k.o. I. G., a to na temelju rješenja Trgovačkog suda u Splitu broj XVI St-3/00 od 13. prosinca 2000.

 

Zemljišnoknjižni referent prvostupanjskog suda je odbio prijedlog za upis rješenjem broj Z-248/2016 od 24. ožujka 2016., a odlučujući o prigovoru predlagatelja, zemljišnoknjižni sudac prvostupanjskog suda je odbio prigovor prihvaćajući u cijelosti razloge ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta te dodatno smatrajući da zabilježba tražbine na nekretnini nije predviđena odredbama ZZK-a ili drugim zakonom.

 

Pravilno je prvostupanjski sud primijenio materijalno pravo kada je odbio prijedlog predlagatelja za upis zabilježbe tražbine na nekretnini označenoj kao čest. zem. 2824/155 upisanoj u zk. ul. 2384 k.o. I. G.

 

Zemljišnoknjižni postupak je strogo formalan postupak u kojem zemljišnoknjižni sud o osnovanosti prijedloga za upis odlučuje po stanju u zemljišnim knjigama, prijedlogu za upis i njegovim prilozima u času kad je zemljišnoknjižnom sudu stigao prijedlog za upis (članak 107. stavak 1. ZZK-a).

 

Zemljišnoknjižni sud o prijedlogu za upis odlučuje po pravilima izvanparničnog postupka bez rasprave, saslušanja stranaka i bez izvođenja nekih drugih dokaza. U zemljišnoknjižnom postupku sud nije ovlašten izvoditi dokaze radi utvrđenja određenih činjenica važnih za odlučivanje o prijedlogu za upis. Za sve što je zemljišnoknjižni sud dužan ispitati pri odlučivanju o upisu mjerodavno je ono što je sadržano u zemljišnoj knjizi,
prijedlogu i njegovim prilozima.

 

Prema odredbi članka 108. stavka 1. ZZK-a zemljišnoknjižni sud će, nakon što je pregledao prijedlog za upis i priloge, dopustiti upis ako:

- iz zemljišne knjige nije vidljivo da bi glede predmeta upisa postojala zapreka tom upisu,

- nema osnove za sumnju u to jesu li osobe protiv kojih se zahtijeva upis sposobne raspolagati predmetom na koji se upis odnosi, niti u to je li osoba koja je prijedlog podnijela na to ovlaštena,

- utemeljenost prijedloga proizlazi iz sadržaja podnesenih isprava, i

- isprave imaju potrebni oblik.

 

Prema odredbi članka 30. stavka 4. ZZK-a zabilježba je upis kojim se čine vidljivim mjerodavne okolnosti za koje je zakonom određeno da ih se može zabilježiti u zemljišnim knjigama. Zabilježbom se mogu osnivati određeni pravni učinci kad je to predviđeno zakonom.

 

Prema odredbi članka 39. ZZK-a zemljišnoknjižne zabilježbe mogu se učiniti u svrhu:

- da se vidljivim učine osobni odnosi, naročito ograničenja glede upravljanja imovinom
(npr. maloljetnost, skrbništvo, produženje roditeljskoga prava, otvaranje stečaja i dr.), kao i drugi
odnosi i činjenice određene zakonom, s tim učinkom da se nitko ne može pozivati na to da za njih nije znao niti morao znati;

- da se osnuju pravni učinci koje zabilježba proizvodi po odredbama ovoga ili drugih zakona (zabilježba prvenstvenoga reda, otpisa zemljišta, zajedničke hipoteke, otkaza hipotekarnih tražbina, spora, prisilne dražbe, zabrane otuđenja ili opterećenja, obveze zahtijevanja brisanja hipoteke, pridržaja prvenstvenoga reda, zabilježbe određene po pravilima o ovrsi i osiguranju i dr.).

 

U skladu s odredbom članka 70. stavka 1. ZZK-a zabilježbe se mogu odrediti kad je to predviđeno ovim ili drugim zakonom.

 

Odredbama ZZK-a, a ni nekim drugim zakonom nije predviđen upis zabilježbe tražbine na nekretnini, pa se u zemljišnu knjigu ne može upisati takva zabilježba. Stoga je prvostupanjski sud osnovano dobio prijedlog za upis.

 

Zbog navedenog je trebalo na temelju odredbe članka 128. stavka 3. ZZK-a odbiti kao neosnovanu žalbu predlagatelja i potvrditi pobijano rješenje zemljišnoknjižnog suca.

 

Split, 20. travnja 2020.