Poslovni broj 10 Pn-68/2019-40  

 

 

  

                 REPUBLIKA HRVATSKA

         OPĆINSKI SUD U SESVETAMA

     STALNA SLUŽBA U DUGOM SELU

           10 370 Dugo Selo, Zagrebačka 22

                                          Poslovni broj 10 Pn-68/2019- 40

 

 

 

 

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

 

Općinski sud u Sesvetama, Stalna služba u Dugom Selu, po sucu toga suda Ranki Memišević kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja M. Đ. iz D. S., OIB: ..., zastupanog po punomoćniku D. K., odvjetniku iz D. S., protiv tuženika G. D. S., D. S., OIB: ... zastupanog  po punomoćniku A. Č., odvjetniku iz D. S., radi naknade štete, nakon provedene usmene glavne i javne rasprave,  održane i zaključene 11. listopada 2019., u nazočnosti punomoćnika stranaka, temeljem čl. 335. st. 4. Zakona o parničnom (''Narodne novine'', broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07 - Odluka USRH, 84/08. i 123/08., 57/11., 148/11., 25/13, 43/13 i 89/14 dalje u tekstu ZPP), dana 3. travnja 2020. godine, objavio je i

 

p r e s u d i o   j e :

 

                           

I. Nalaže se tuženiku, G. D. S., D. S.,  OIB: ... platiti tužitelju M. Đ. iz D. S., OIB: ..., iznos od  10.288,72 kn  sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 5. svibnja 2016. pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

 

II.  Tuženik je dužan tužitelju naknaditi trošak parničnog postupka u iznosu od 19.060,30 kn  sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 3. travnja 2020. pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

 

 

 

O b r a z l o ž e n j e

 

Tužitelj M. Đ. (dalje: tužitelj) podnio je dana 24.12.2014. tužbu uređenu i dopunjenu podneskom od 25.3.2015., u kojoj navodi da je tuženik G. D. S. (dalje tuženik) ušao u posjed njegove čestice ... u dubini od oko 4 m s južne strane što je vidljivo u skici mjerenja koju prilaže. Na dijelu te čestice koja se nalazi južno od linije ulice provedeno je asfaltiranje i postavljane su plinske i vodovodne instalacije bez njegove suglasnosti i odobrenja. Na upit tuženik mu se 17.9.2007. očitovao da je g. Đ. B. kao suvlasnik predmetne čestice dao tuženiku usmenu i pismenu dozvolu da isto učini. Smatra da je takva dozvola njegova suvlasnika bespredmetna jer ju ne može dati bez suglasnosti drugog suvlasnika. Također ističe da svaki od suvlasnika može prema trećima štititi svoja vlasnička prava kao samovlasnik. Stoga ovom tužbom traži naknadu štete koju je postupkom tužitelja pretrpio, te predlaže da tuženik sporni dio čestice od njega otkupi po tržišnoj cijeni ako smatra da je isti potreban javnoj prometnici, a ako ne, da isti vrati u prvobitno stanje. Vrijednost zemljišta na tom području je najmanje 750 kn/m2 a kako se radi o cca 84 m2 s te osnove potražuje iznos od 63.000,00 kn. Stoga predlaže da se tuženiku naloži da otkupi dio čk br..., oranica S. od ... m2 upisane u zk.ul. ... k.o. D.. S. I., pojas uz ulicu D. T., u širini ..., a koji je neovlašteno uzurpirao, te da mu s osnove kupoprodajne cijene isplati iznos od 63.000,00 kn,  te potražuje parnični trošak sa zakonskom zateznom kamatom od donošenja prvostupanjske presude.

 

Prvobitnim tužbenim zahtjevom tužitelj je potraživao i  iznos od 450.000,00 kn s osnova obeštećenja za gubitak građevne površine na unutrašnjim dijelovima svojih kčbr... i kčbr... upisanih u zk uložak ... k.o. D. S. I., podredno da uspostavi prilazni put između tih dviju čestica, od kojeg tužbenog zahtjeva je odustao povlačenjem, podneskom od 15.09.2015. (list 63 spisa).

 

U odgovoru na tužbu tuženik ističe prigovor zastare za potraživanje naknade štete sukladno čl. 230 ZOO. Ističe da je između tužitelja i suvlasnika predmetne nekretnine s jedne strane  i D. p. d.o.o. s druge strane sklopljen Ugovor o osnivanju prava služnosti na zk čestici ... k.o. D. S. I., dana ... Iz ugovora da proizlazi da je tužitelj kao suvlasnik nekretnine dao pravo služnosti na svojoj nekretnini kao poslužnoj i to na dijelu čestice ... k.o. D. S. I. u površini prava služnosti od ... m, a radi polaganja i imanja plinskih vodova sukladno Kopiji katastarskog plana s ucrtanom trasom plinovoda. Iz predmetnog ugovora, čl.1 vidljivo je kako je riječ o već izgrađenoj plinskoj PHD mreži, a čl.3 ugovorena je i naknada za osnivanje služnosti. Nadalje, ta prometnica, kako je tužitelj naziva je nerazvrstana cesta u smislu čl.98 Zakona o cestama i to zk čestica br.... ulica T. U. površine ... m2 koja je upisana kao javno dobro u općoj uporabi kao neotuđivo vlasništvo G. D. S. Upis je proveden na temelju Potvrde G. D. S., Upravnog odjela za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, komunalno i stambeno gospodarstvo kl: ... urbroj: ... pod poslovnim br..., u skladu s člankom 131 Zakona o cestama. Posebno ističe da čestica nije formirana 2015. već 1981. kao javno dobro u općoj uporabi a u ovom obliku i površini postoji od ..., također kao javno dobro u općoj uporabi. Predlaže tužbeni zahtjev odbiti kao neosnovan.

 

Na ročištu 15.9.2015. tužitelj predanim podneskom specificira tužbeni zahtjev tako da isti glasi: "Nalaže se tuženiku da tužitelju isplati naknadu u visini tržišne vrijednosti dijela čk br... oranica S. površine ... m2, upisano u zk uložak ... k.o. D. S. I., pojas uz ulicu D. T. u širini ... m, a koji je neovlašteno uzurpirao." Navodi da će točne dimenzije i površinu uzurpiranog dijela čestice kao i visinu naknade precizirati po provođenju odgovarajućeg geodetskog i građevinskog vještačenja. Ističe da nije jasno kakve veze ima ugovor o služnosti sklopljen s D. p. sa vlasništvom na spomenutoj nekretnini. Tim ugovorom nije preneseno vlasništvo niti je dozvoljeno da se na nekretnini asfaltira ikakav put ili nogostup. Također i da je irelevantno otkada tuženik koristi sporni dio nekretnine jer on ne može steći vlasništvo dosjelošću jer nije pošteni posjednik. Tuženiku je poznato da je dio ceste izgrađen na čestici tužitelja, a to je vidljivo i iz katastra i zemljišnih knjiga. Vlasništvo nekretnine da se stječe uknjižbom u zemljišnim knjigama na temelju valjanog pravnog posla.

 

Tijekom postupka tuženik ponavlja da tužitelj nema pravo na naknadu štete jer ista nije predviđena Zakonom o cestama niti kojim drugim zakonom. Dopisi između stranaka datiraju iz vremena prije stupanja na snagu Zakona o cestama a koji Zakon onemogućuje tuženika na davanje naknade jer su nekretnine koje su u naravi nerazvrstane ceste ex lege postale javno dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu jedinice lokalne samouprave a sukladno čl. 131 Zakona o cestama. Prilaže potvrdu od 1.4.2015. iz koje se vidi da se radi o nerazvrstanoj cesti do stupanja na snagu Zakona o cestama.

 

Očitujući se na izmijenjeni tužbeni zahtjev tužitelja od 15.9.2015. tuženik podneskom od  15.10.2015. navodi da je u slučajevima kada oduzimanju zemljišta nije prethodio postupak eksproprijacije, izvlaštenja ili neki drugi zakonom propisani postupak, tužitelj je trebao vlasničkom tužbom tražiti povrat dijela predmetne nekretnine a što mu je zakonom propisana mogućnost. Ukoliko povrat nije moguć tada dospijeva naknada za oduzetu nekretninu koja ima značaj ostvarenje novčane tražbine s osnova vlasničkih prava. Kako se u konkretnom slučaju radi o nerazvrstanoj cesti tužitelj nije u mogućnosti tražiti povrat tog dijela nekretnine u posjed. Znači da trenutkom izgradnje radi nemogućnosti povrata tužitelju dospijeva zahtjev za naknadu za oduzeto zemljište jer tada počinje teći rok za naknadu štete. Tužitelj kao vlasnik zemljišta već tada saznaje i za štetu i za štetnika te mu teče zastarni rok. Ponavlja da su plinske vodovodne cijevi, instalacije postavljene uz tužiteljevu suglasnost. Također ponavlja da sukladno Zakonu o cestama kada se radi o upisu nerazvrstanih cesta izgrađenih do stupanja na snagu Zakona o cestama upisi se vrše bez obzira na postojeće upise vlasništva i/ili drugih stvarnih prava treće osobe i pri tome se ne primjenjuju odredbe zakona kojima se uređuje prostorno uređenje i gradnja, parcelacija građevinskog zemljišta, evidentiranje građevina u katastru i upisu u zemljišne knjige, niti odredbe drugi zakona i propisa koji su protivne čl.131 i 132 ZC-a i čl. 133. st.1 i 2 ZC-a, a predmet upisa je uvijek izvedeno stanje ceste odnosno stvarno stanje.

 

Tužitelj se na isto očitovao na ročištu 8.12.2015., podneskom u kojem navodi da je tuženik mogao sukladno zakonu odcijepiti dio tužiteljeve čestice zbog predmetne ceste i na njoj steći vlasništvo što nije učinio jer bi za to bio dužan platiti tužitelju naknadu. Zakon o cestama nigdje ne propisuje da vlasnici nekretnina koje postaju ceste neće biti obeštećeni a takva odredba bi bila protuustavna. Navedeni zakon to ne regulira stoga ne može niti biti zastare jer se radi o vlasničkom zahtjevu a ne naknadi štete sve s obzirom da naknada za oduzeto zemljište nije naknada štete nego naknada osnovnom vlasničkog prava. Ističe i da bi tražio naknadu da je tuženik sporni dio čestice prepisao na sebe što nije, te rokovi zastare ne mogu teći od izgradnje ceste već eventualno od trenutka upisa vlasništva. Pregovori o naknadi tužitelja i tuženika teku od 2007. te tuženik to pravo tužitelju do sada nije sporio.

 

Tijekom postupka tužitelj u podnesku od 24.3.2016.navodi da je tuženik u međuvremenu izvršio premjeru zemljišta te označio sporni dio po geometrima kako bi upisao svoje vlasništvo. Predlaže da se od tuženika zatraži dokaz da je sporna površina prenesena u njihovo vlasništvo. Također ističe da se navedenim upisom neće upisati samo površina asfaltiranog kolnika i ruba ceste, nego i zelena površina same čestice koja do sada nije bila cesta ali je kao takva planom predviđena i po zakonu mora biti obuhvaćena radi minimalne širine iste.

 

Podneskom od 30.5.2016. tužitelj navodi da je tuženik izvršio preparcelaciju s promjenom oblika i površine sporne kč.br... Tako je odcijepio južni dio čestice u površini od ... m2 te taj dio pripojio svojoj kč.br... u ul. T. U. od ... m2 upisana u zk uložak ... k.o. D. S. I. Stoga predlaže da sud izađe na lice mjesta i utvrdi da je tuženik ne samo odcijepio dio čestice u vlasništvu tužitelja na kojem je postojao asfaltni zastor nego i dodatni dio čestice tužitelja i na taj način stekao vlasništvo i nad površinom koju do sada nikad nije posjedovao.

 

Na ročištu 8.2.2019. tuženik prigovara aktivnoj legitimaciji tužitelja s obzirom da je suvlasnik sporne čestice a u postupku se radi o poslovima izvanredne uprave za što je potrebna suglasnost svih suvlasnika. Tužitelj smatra da je aktivno legitimiran jer se tužbeni zahtjev odnosi na oduzeto vlasništvo. Na istom ročištu članke čine nespornim da tužitelju nije isplaćena nikakva naknada za dio zemljišta na kojem se kao vlasnik temeljem Zakona o cestama uknjižio tuženik. Čine nespornim da je sada predmetna nerazvrstana cesta u istom obliku asfaltirana kakva je bilo u početku 90-tih godina. Punomoćnik tuženika ističe da je tužba podnesena prije stupanja na snagu Zakona o cestama a sada potražuje naknadu nakon što je tuženik uknjižio vlasništvo predmetne nerazvrstane ceste pa tako i dio čestice tužitelja.

 

Tuženik s obzirom na navod tužitelja da se njegov tužbeni zahtjev odnosi na zelenu površinu uz asfaltiranu cestu upućuje na odredbu čl. 100 Zakona o cestama (NN 84/2011, 18/2013, 22/2013, 54/2013, 148/2013, 92/2014) koja kaže da nerazvrstanu cestu čini, između ostalog, cestovna građevina, time da se pod cestovnom građevinom smatraju i druge površine na pripadajućem zemljištu (zelene površine, ugibališta i dr.) Dakle, zelena površina je dio nerazvrstane ceste bez obzira što se radilo o zelenoj površini jer ne predstavlja cestu samo ono što je pod asfaltom. Ponovo ističe da je cesta postojala i prije donošenja novog Zakona o cestama.

 

Podneskom od 21.2.2019. tužitelj precizira tužbeni zahtjev obzirom da je rješenjem Općinskog građanskog suda u Zagrebu, stalna služba u Dugom Selu, ZK odjel ... umanjena površina čestice čk.br... upisano u zk.uložak ... k.o. D. S. I. sa ... m2 na ... m2, te je površina od ... m2 pripisana čk.br. ... (očito omaškom napisano ...) javni put odnosno ulica T. U. u vlasništvu tuženika tako da od traži da se naloži tuženiku da mu isplati iznos od 25.000,00 kn  sa zakonskom zateznom kamatom od 4.5.2016. (od kada je tuženik upisan kao vlasnik u zemljišnim knjigama) do isplate. Navedeni iznos predstavlja naknadu za gubitak prava vlasništva obzirom da je tuženik nakon što je ovaj postupak započeo upisao površinu od ... m2 u svoje vlasništvo, a predmetna površina nije površina koja je pod asfaltnom zastarom, dakle, površina koju je do sada koristio već se radi o površini koja je u naravi zelena površina i oduvijek je bila u sastavu čestice tužitelja i njegovom posjedu pri čemu tuženik ni danas nije stvarno stupio u posjed upisanog vlasništva. Nakon provedenog vještačenja i očevida sa vještakom geodetom potražuje od tuženika iznos od 10.288,72 kn a s obzirom na od vještaka utvrđenu površinu od ... m2 i cijenu m2 građevinskog zemljišta u iznosu od 197,86 kn.

 

         U  postupku sud je proveo slijedeće dokaze: izvršio uvid u rješenje od 1.4.1986. (list 8), rješenje od 21.5.1986. (list 9), kopiju prostornog plana (list 10),dopis D. d-o-o od 28.05.2014. ( list 14), zahtjev tužitelja s prilozima od 30.07.2007.(list 15-20), prijavni list kl:932-06/92-01/24 od 29.08.1992. (list 32-36), Ugovor o osnivanju prava služnosti od 06.11.2014. ( list 37-43), ZK izvadak (list 46), odgovor tuženika tužitelju od 17.09.2017. ( list 69), potvrdu od 01.04.2015.(list 72), dopis tuženika od 10.02.2011. (list 77), zahtjev za obeštećenje od 14.01.2011.i 06.10.2010. (list 79 i 80), prijavni list od 26.04.2016.( list 86-88), potvrdu od 22.02.2016. ( list 89-91), rješenje ... ( list 92 i 109), obavijest od 02.02.2016. (list 95), rješenje ... od 20.11.2014. (list 100), proveden je očevid i geodetsko vještačenje po  I. Č., dipl.ing geod., stalnom sudskom vještaku za geodeziju ( list 132-147), izvršen je uvid u dopis P. u., I. D. S. od 21.05.2019. (list 154), očitovanje vještaka (list 139), saslušan je svjedok S. K. (list 128) i tužitelj kao stranka ( list 128).

 

Nije saslušan zz tuženika jer se tuženik tog prava odrekao navodeći da isti nema saznanja o predmetu spora.

 

         Druge dokaze sud nije provodio jer bi to bilo protivno načelu ekonomičnosti postupka, sukladno čl. 10. ZPP –a.

 

       Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza  zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sud je uvjerenja da je tužbeni zahtjev tužitelja osnovan.

             

Predmet tužbenog zahtjeva je naknada za oduzeto vlasništvo koju tužitelj potražuje s osnova djela njegove čestice kčbr.... od ... m2 koju je tužitelj pripojio kčbr..., Ulica T. U., i upisao na svoje vlasništvo ...,  a koja se odnosi na zelenu površinu uz asfaltirani dio ceste.

 

Imajući u vidu navode tužbe i odgovora na tužbu, među strankama je nesporna   pasivna legitimacija tuženika. Nesporno je da tužitelju nije nikad isplaćena naknada za dio zemljišta na kojem se kao vlasnik temeljem Zakona o cestama uknjižio tuženik po rješenju ... od 04.05.2016. Nesporno je da nikad nije proveden postupak izvlaštenja, te da tužitelj nije dobio naknadu za dio kčbr... koji mu je oduzet za potrebe predmetne nerazvrstane ceste.

 

       Sporno je da li je za potraživanje tužitelja nastupila zastara, sporna je aktivna legitimacija tužitelja, te osnova i visina tužbenog zahtjeva.

 

Uvidom u zk izvadak od 13.05.2016. (list 46) za predmetnu nekretninu utvrđeno je da je tužitelj  suvlasnik u ½ djela kčbr.... oranica S. od ... m2 upisano u zk.ul.br... ( pripis iz prvotnog zk.ul... temeljem rješenja ...  - list 100 spisa)), k.o. D. S. I.

 

  Uvidom u potvrdu od 01.04.2015.(list 72 i 89) utvrđeno je da je kčbr..., U. T. U., površine ... m2 upisana u zk.ul..., k.o. D. s. I., kao javno dobro za opću upotrebu, nerazvrstana cesta upisana u Registar nerazvrstanih cesta na području G. D. S., kl... od ..., te da je navedena nerazvrstana cesta izgrađena do stupanja Zakona o cestama (NN 84/11).

 

Uvidom u zahtjeve tužitelja upućene tuženiku od 30.07.2007. i 06.10.2010. utvrđeno je da je tužitelj od tuženika potraživao naknadu štete za dio zemljišta kčbr...  koje mu je uzeto za potrebe predmetne nerazvrstane ceste. Uvidom u odgovor tuženika od 10.02.2011. proizlazi da je tužitelj potraživao naknadu za dio kčbr... koji se odnosi na površinu potrebnu za proširenje postojeće ceste, te tuženik navodi da ne mogu sporazumno riješiti taj imovinsko-pravni zahtjev radi zabilježbe privremene mjere zabrane otuđenja na predmetnoj čestici.

 

Uvidom u  prijavni list od 26.04.2016.( list 86-88), potvrdu od 22.02.2016. ( list 89-91), rješenje ... ( list 92 i 109) utvrđeno je da je došlo do promjene površine čestice tužitelja te da je čkbr.... oranica S. od ... m2, upisana u zk.ul.br..., k.o. D. S. I. vlasništvo Đ. M. iz D. S., i Đ. M. iz D. S., (očita omaška u pisanju jer se radi o Đ. B.) sada na novo upisana s površinom od ...m2 te je umanjena površina čkbr.... za površinu od ... m2, koja površina je spojena s kčbr..., U. T. U. od ... m2. Dakle tuženik je uknjižio svoje vlasništvo  i na djelu čestice tužitelja s danom ....g. čime je površinu svoje kčbr....  U. T. U. proširio za ... m2  na ime djela pripojene čestice tužitelja. Isto je provedeno temeljem odredbi važećeg Zakona o cestama.

 

Iz iskaza  svjedoka S. K. proizlazi da je navedena nerazvrstana cesta asfaltirana ... godine kada je g. K. bio gradolnačelnik a do tada je bila makadamska. Od ... cesta je asfaltirana u obliku kakvom je i na dan očevida 28.03.2019.

 

Iz iskaza tužitelja također proizlazi da je predmetna nerazvrstana cesta prvo bila makadamska a ne zna točno kada je asfaltirana. Potraživao je naknadu za oduzeto zemljište od tuženika ali je odbijan  radi postojeće hipoteke na čestici. Sada potražuje naknadu za dio zelene površine uz postojeću cestu na koji dio se tuženik naknadno uknjižio. Predmetni dio čestice da se i nije koristio kao dio ceste već ga je on koristio, kosio je travu.

 

Sud je mišljenja da je tužitelj aktivno legitimiran na podnošenje tužbe u ovom predmetu. Nesporno je da je on suvlasnik ... djela kčbr... od koje je tuženik dio odcijepio i pripojio postojećoj s kčbr..., U. T. U., s danom ....g.. Tuženik se ... uknjižio na dio čestice tužitelja koji predstavlja zelenu površinu uz postojeću asfaltiranu nerazvrstanu cestu. Nesporno je među strankama da nije proveden postupak izvlaštenja, te da tuženik nije primio nikakvu naknadu za predmetno zemljište.

 

Stoga tužitelj ima pravo postaviti zahtjev obvezno-pravne prirode odnosno ima pravo potraživati neisplaćenu naknadu za zemljište koje mu je oduzeto za potrebe nerazvrstane ceste u vlasništvu jedinice lokalne samouprave konkretno tuženika G. D. S. temeljem čl.33 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ( NN 91/96, 68/96, 137/99, 22/00, 73/00, 141/01, 79/06,141/06, 146/08, 38/09, 153/09 i 143/12- dalje ZVDSP), čl.37.st.6 i čl. 46.st.2 ZVDSP.

 

Tuženik je prigovorio zastari potraživanja tužitelja. Prigovor zastare je neosnovan.

 

Zakonom o cestama NN 84/11,22/13, 54/13, 148/13, 92/14 dalje ZC) čl.2.st.1.toč. 6. propisano je da su nerazvrstane ceste javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem području se nalazi. Čl.100 ZC propisano je da nerazvrstanu cestu čine među ostalim: cestovna građevina, nogostup, biciklističke staze te sve prometne i druge površine na pripadajućem zemljištu (zelena površina, ugibališta, parkirališta i dr.); građevna čestica, odnosno cestovno zemljište u površini koju čine površina zemljišta na kojoj prema projektu treba izgraditi ili je izgrađena cestovna građevina, zemljišni pojas s obiju strane ceste potreban za nesmetano održavanje ceste širine prema projektu ceste.

 

Čl.131 ZC propisano je da se ceste koje se na dan stupanja na snagu   ovog zakona koriste za promet vozila po bilo kojoj osnovi i pristupačne su većem broju korisnika postaju nerazvrstane ceste, te je tim i čl.132P i 133 ZC propisan upis istih u zemljišne knjige.  Ipak valja reći da je stjecanje prava vlasništva javnopravnih subjekata (najprije Republike Hrvatske a potom od 2011. i jedinica lokalne samouprave) na nekretninama koje su u naravi ceste i  gubitak prava vlasništva privatnopravnih subjekata pa tako i tužitelja kao fizičke osobe, na nekretninama na kojima se te ceste nalaze (pa tako i konkretna cesta), nastupili prije stupanja na snagu ZC.

 

Nesporno je da je predmetna cesta asfaltirana ... a i prije toga je postojala kao makadamska cesta i koristila se za promet vozila. Upravo iz Zahtjeva tužitelja od ... upućenog tuženiku proizlazi da je on već ... od tužitelja potraživao naknadu za oduzeti dio kčbe... te da mu tužitelj to pravo načelno nije osporavao već je navodio da predhodno treba riješiti neka pitanja vezana za česticu tužitelja.

 

Nesporno je da je tužitelj sukladno čl.133 ZC evidentirao u katastru i upisao u zemljišne knjige nerazvrstanu cestu kčbr... odnosno izvršio parcelaciju, promjenu površine i oblika na čestici, time što se uknjižio i na dio čestice tužitelja kčbr... u dijelu zelene površine uz asfaltirani dio ceste.

 

Tužitelj ovom tužbom potražuje naknadu za zelenu površinu uz asfaltirani dio ceste na koju se tuženik uknjižio ... Dakle tužitelj od tada ne može potraživati predaju u posjed tog djela svog do tada neizgrađenog građevinskog zemljišta ali ima pravo na traženje naknade u visini tržišne vrijednosti nekretnine sukladno Zakonu o izvlaštenju. Prema mišljenju ovog suda svaka javna vlast prema svojim građanima treba postupati savjesno i pošteno odnosno tuženik je mogao provesti dopunsko izvlaštenje predmetne nekretnine sukladno čl.105 ZC te isplatiti tužitelju naknadu u visini tržišne vrijednosti nekretnine tužitelja odnosno djela njegove nekretnine koji je pripisao svojoj. Ovo i stoga što se sukladno načelu zaštite prava vlasništva iz čl.50 Ustava Republike Hrvatske (NN 85/10 -pročišćeni tekst) pravo vlasništva u interesu RH (a građenje, rekonstrukcija i održavanje nerazvrstanih cesta od interesa je za RH sukladno čl.105. st. 1 ZC) može oduzet samo uz naknadu tržišne vrijednosti.

 

Kako je tužitelj preinačenim tužbenim zahtjevom od  30.05.2016. zatražio upravo naknadu za predmetno oduzeto zemljište, a tuženik se upustio u raspravljanje po preinačenom zahtjevu, sud je mišljenja da nije protekao rok od 5 godina u kojem je tužitelj mogao tražiti naknadu. 

 

Na okolnost visine naknade odnosno utvrđenja površine kčbr... tužitelja koja je pripojena kčbr... tuženika provedeno je geodetsko vještačenje po  I. Č., dipl.ing geod., stalnom sudskom vještaku za geodeziju (list 132-147). Prema navedenom nalazu i mišljenju površina kčbr... tužitelja koja je pripojena kčbr... tuženika iznosi ... m2. Vještak je u svom nalazu obrazložio da se površina dijela kčbr..., k.o. D. S. I.  koja je geodetskim elaboratom izvedenog stanja nerazvrstane ceste (oznaka elaborata ...) pripojena kčbr..., iskazana u prijavnom listu i površina izračunata u ovom nalazu razlikuju se zbog toga što su navedenim elaboratom utvrđene lomne točke međa, a ne samo na međi sa kčbr...

 

Na navedeni nalaz tužitelj nije imao prigovora, dok se tuženik na isti u danom roku nije očitovao iako je isti zaprimio 16.04.2019.

 

Na očevidu stranke su se suglasile da se tržišna vrijednost m2 zemljišta utvrdi temeljem podataka nadležne P. u. o cijeni m2 građevinskog zemljišta na području gdje se predmetna cestica tužitelja nalazi. S istim se složio tuženik i pisanim podneskom od 2.9.2019. Valja reći da je sukladno čl.11 Zakona o izvlaštenju (NN 74/14) propisano da za izvlaštenu nekretninu vlasniku pripada naknada u visini tržišne vrijednosti nekretnine, a vrijednost nekretnine se izražava kao tržišna vrijednost nekretnine u novcu na temelju obrazloženog nalaza i mišljenja ovlaštenog vještaka ili procjenitelja. Kako su se stranke suglasile da se procjena izvrši prema podacima nadležne P. u. radi ekonomičnosti postupka s istim se složio i sud.

 

Prema podacima nadležne P. u., ispostave D. s. (list 154) utvrđeno je da cijena m2 građevinskog zemljišta na navedenoj lokaciji iznosi ... kn, na što stranke nisu imale prigovora.

 

Pisanim podneskom od 02.09.2019. tuženik je napomenuo da nalaz vještaka ne sadrži podatak gdje je na skicama mjesta prijepora ili skicama premjeranja označen zemljišni pojas potreban za nesmetano održavanje ceste prema projektu ceste odnosno da li je vještak prije očevida pribavio podatke o projektu, kako bi utvrdio koliko je cesta široka sa svim elementima prema ZC, a tiče se predmetne nerazvrstane ceste.  Predlaže da se vještak očituje na navedenu okolnost nakon čega će se očitovati prigovara li nalazu.

 

U pisanom očitovanju vještak se očitovao da pri izradi nalaza nije imala uvid u projekt ceste, niti saznanja da isti postoji. Naknadno je od tuženika zatražila na uvid projekt ceste kako bi se mogla očitovati o površini zemljišnog pojasa potrebnog za nesmeteno održavanje ceste širine prema projektu ceste, ali isti joj nije dostavljen na njeno traženje. Istakla je da ako projekt ceste postoji, tada je za ishođenje uporabne dozvole trebalo biti riješeno pitanje dijela kčbr.... k.o. D. S. I., tj. taj se dio trebao odcijepiti od kčbr... i pripojiti kčbr... geodetskim elaboratom. Vještakinja nije u arhivi geodetskih elaborata pronašla takav geodetski elaborat. Pronađeni su samo radni nalozi koji su priloženi nalazu i mišljenju, a na kojima je vidljivo da dio kčbr... k.o. D. S. I. koji je pripojen kčbr..., a koji u naravi sada predstavlja zelenu površinu uz asfaltiranu cestu, nije prije izrade geodetskog elaborata izvedenog stanja nerazvrstane ceste – T. U. pripajan kčbr...

 

Sud je nalazu vještaka poklonio vjeru kao stručnom, argumentiranom i obrazloženom a nakon pisanog očitovanja vještaka na prigovor tuženika, niti tuženik nije ustrajao na prigovoru.

 

Dakle navedenim nalazom je utvrđeno da je tužitelju oduzet dio čestice kčbr... u površini od ... m2. Kako je nesporno da tužitelju nikakva naknada za oduzeto građevinsko zemljišta nije plaćena, a temeljem čl.33, čl.37.st.6 i čl. 46.st.2 ZVDSP pripada mu pravo na naknadu, valjalo mu je istu i dosuditi.

 

Tužitelj  potražuje naknadu u iznosu 10.288,72kn (što predstavlja 52 m2 x 197,86 kn), koji iznos mu je kao osnovan i dosuđen ( izreka pod I).

 

Tužitelju je dosuđena zakonska zatezna kamata kako ju je zatražio od dana ... do isplate, jer je evidentno da se tuženik s danom ... uknjižio kao vlasnik predmetnog djela čestice tužitelja, te je od tada njegova tražbina evidentno dospjela.

 

Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP-a, jer je tuženik u cijelosti izgubio spor. Tužitelju su priznati troškovi zastupanja po punomoćniku u skladu s vrijednosti predmeta spora u vrijeme poduzimanja pojedine parnične radnje i sukladno važećoj Tarifi (dalje: Tarifa, »Narodne novine«, br. 142/12, 103/14, 118/14 i 107/15.) kojom je tbr.48.st.3. propisano da kada sud odlučuje o nagradi troškova zastupanja na teret protivne strane primjenjuje tarifu i vrijednost boda koja je na snazi u vrijeme donošenja odluke o trošku.  U ovoj parnici VPS je iznosio 513.000,00kn od podnošenja tužbe do 01.6.2015., od 02.06.2015. do 20.02.2019  iznosio je 98.000,00kn, te od 21.02.2019. do 10.10.2019. -25.000,00,kn, te konačno 10.288,72kn. Tako su tužitelju priznati slijedeći troškovi : sastav tužbe po Tbr. 8/1 – u iznosu od 5.000,00 kn, zastupanja na ročištu 08.02.2019., 28.03.2019., 03.09.2019. i 11.10. 2019. svako po Tbr.9/1 u  iznosu od 1.000,00kn, sastav podneska od 24.03.2016., 30.05.2016., 09.11.2016., 21.02.2019., svaki po Tbr. 8/1 u iznosu od 1.000,00 kn, sastav podneska od 12.01.2016. po Tbr.8/3 po 250,00kn, zastupanja na ročištu 15.09.2015. po Tbr 9/2 u iznosu 500,00kn, ukupno 13.750,00kn + 3.437,50kn  PDV 25 % odnosno ukupno 17.187,50 kn. Priznat mu je trošak geodetskog vještačenja u cijelosti od 1.500,00kn i trošak za izlazak suda od 372,80kn, sveukupno 19.060,30 kn (stavak II izreke). 

 

Nije mu priznat trošak zastupanja na ročištu 18.12.2015. jer tog dana ročište i nije održano a na onom održanom 08.12.2015. nije bio nazočan punomoćnik tužitelja. Nije mu priznat sastav podneska od 14.07.2016. jer istim dostavlja  rješenje o odobravanju korištenja pravne pomoći što nije dužan snositi tuženik. Nije mu priznat sastav podneska od 13.12.2016., 17.05.2018., 07.01.2019. jer u istim ponavlja već iznesene navode. Trošak sastava podneska od 17.04.2019. mu nije priznat jer se sukladno TBr.8/1 mogu priznati samo 4 obrazložena podneska u prvostupanjskom postupku. Trošak sudskih pristojbi na tužbu i presudu mu nije priznat jer ih nije niti uplatio s obzirom da je dostavio rješenje o odobravanju korištenja pravne pomoći u vidu oslobađanja plaćanja pristojbi (list 104).

 

  Slijedom navedenog valjalo je odlučiti kao u izreci.

             

U Dugom Selu, dana 3. travnja 2020.

 

                                                                                                                                   SUDAC:

 

                                                                                                                       Ranka Memišević, v. r.  

 

 

 

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude može se izjaviti žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, pismeno u 3 istovjetna primjerka, u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka ove presude.

Za točnost otpravka ovlašteni službenik:,

 

 

 

 

 

Rj:

I. Dna: 1.  D. K., odvjetnik

             2. A. Č., odvjetnik 

 

II. Vidi up. P., spis iznesi

III. Kal 20 dana.

 

Dugo Selo, 3. travnja 2020.

                            SUDAC: