Baza je ažurirana 15.04.2025.
zaključno sa NN 66/25
EU 2024/2679
1
Poslovni broj: 5 Gž-207/2020-2
Republika Hrvatska
Županijski sud u Zadru
Zadar, Ulica plemića Borelli 9 Poslovni broj: 5 Gž-207/2020-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
Županijski sud u Zadru, po sucu toga suda Marinu Grbiću, u izvanparničnom predmetu predlagatelja V. P., OIB: …, iz S., zastupan po punomoćniku D. M., odvjetniku u S., radi utvrđenja istovjetnosti osobe, odlučujući o žalbi predlagatelja protiv rješenja Općinskog suda u Splitu od 13. siječnja 2020. poslovni broj R1-499/2017, dana 1. travnja 2020.,
r i j e š i o j e
Uvažava se žalba predlagatelja V. P. te se ukida se rješenje Općinskog suda u Splitu od 13. siječnja 2020. poslovni broj R1-499/2017 i predmet vraća istom sudu na nastavak postupka.
Obrazloženje
Uvodno označenim rješenjem sud se oglasio apsolutno nenadležnim, ukinuo sve provedene radnje i odbacio prijedlog, s obrazloženjem da je dana 25. srpnja 2017. zaprimljen je prijedlog predlagatelja radi utvrđivanja istovjetnosti osobe, da nije u sudskoj nadležnosti odlučivati o istovjetnosti osobe, jer to spada u isključivu nadležnost upravnog tijela, sukladno odredbama Zakona o državnim maticama („Narodne novine“ broj 96/93 i 76/13) i Zakona o osobnom imenu („Narodne novine“ broj 118/12), da prema odredbi čl. 16. st. 1. i 2. Zakona o parničnom postupku («Narodne novine», broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19 - dalje ZPP) sud do pravomoćnosti odluke, po službenoj dužnosti, pazi ide li rješavanje sporova u sudsku nadležnost, a kada sud u tijeku postupka, do pravomoćnosti odluke, utvrdi da za rješavanje spora nije nadležan sud nego kakav drugi domaći organ oglasit će se nenadležnim, ukinut će provedene radnje i odbaciti tužbu (ili prijedlog). Kako je predlagatelj u ovom postupku postavio prijedlog kao glavni zahtjev tražeći utvrđenje o istovjetnosti osobe, a što ne spada u sudsku nadležnost, valjalo je odlučiti kao u izreci.
Protiv gornjeg rješenja žali se predlagatelj zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava, uz prijedlog da se rješenje ukine.
Žalba je osnovana.
Po ocjeni ovog suda pobijano rješenje je opterećeno bitnom povredom odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. točka 2. u svezi čl. 381. ZPP-a na koju se ukazuje u žalbi i na koju ovaj pazi i po službenoj dužnosti, temeljem čl. 365. st. 2. ZPP-a.
Naime, s pravom se u žalbi navodi da se u konkretnom slučaju ne radi o upravnoj stvari u smislu citiranih zakona pa otuda i drugostupanjsko konačno i pravomoćno rješenje Ministarstva uprave, Sektora za građanska stanja i modernizaciju upravnog postupanja, Službe za matice Klasa:UP/II-223-01/19-01/26, Urbroj:515-07-01/2-19-2 od 22. studenog 2019.
Nadalje, treba reći da iz spisa predmeta proizlazi da je u ovršnoj ispravi - pravomoćnoj i ovršnoj presudi istog pravostupanjskog suda od 29. studenog 2016. poslovni broj P-11210/15 - tužitelj, ovdje predlagatelj, označen kao „V.“, kako se naziva u svakodnevnom životu, umjesto „V.“, kako je službeno označen u Matici rođenih, što je inače vrlo čest slučaj u D., pa je Fina vratila takvu osnovu za plaćanje (list spisa 10).
Po pravnom motrištu ovog suda takva procesna situacija rješava se unutar parničnog postupka iz kojeg slijedi ovršna isprava neovisno o očitoj omašci tužitelja jer osoba tužitelja i njegov OIB bjelodano nisu sporni, a sukladno pravnom shvaćanju Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj: Su-IV-4/18-19 od 17. prosinca 2018. koje glasi „da nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz 354. st. 1. u vezi s čl. 342. st. 1. ZPP-a, ako je sud primjenom čl. 342. st. 1. ZPP-a, u situaciji kada tijekom postupka uopće nije bio sporan stvarni identitet stranke, ispravio oznaku imena ili prezimena stranke (ili OIB-a), iako je ta okolnost posljedica pogreške same stranke".
Navedeno je potrebno promatrati i kroz prizmu konvencijskog prava tako da se otkloni svaki pretjerani formalizam kako bi stranke u sudskim postupcima ostvarile svoja očekivana legitimna, a ovdje čak dosuđena prava.
Stoga je sud prvog stupnja, kada je prijedlog odbacio, počinio navedenu apsolutno bitnu procenu povredu jer je podnesak trebao proslijediti na postupanje funkcionalno nadležnom parničnom sudu istog suda u predmetu P-11210/15 (falsa nominatio non nocet).
Kraj navedenog stanja stvari valjalo je uvažiti žalbu i odlučiti kao u izreci ove odluke, temeljem čl. 380. točka 3. ZPP-a.
U Zadru, 1. travnja 2020.
S U D A C
Marin Grbić
Pogledajte npr. Zakon o radu
Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.