K-23/2019-29

 

 

 

 

 

 

Poslovni broj: K-23/2019-29

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V AT S K E

 

P R E S U D A

 

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sutkinje Višnje Strinić kao predsjednice vijeća, te S. B. i N. Ć. kao članova vijeća, uz sudjelovanje Vesne Šarolić kao zapisničarke, u kaznenom postupku protiv okrivljenika A. M., a zbog kaznenog djela iz članka 227. stavak 4. u svezi sa stavkom 1. Kaznenog zakona („Narodne novine”, broj 125/11., 144/12. i 56/15.), nakon javne rasprave održane i zaključene 18. veljače 2020. u nazočnosti okrivljenika A. M. a, branitelja okrivljenika H. K., odvjetnika u Odvjetničkom društvu P. i p. iz S. te zamjenice Županijskog državnog odvjetnika u Splitu J. S., a objavljene dana 21. veljače 2020. u nazočnosti okrivljenika A. M. a, branitelja okrivljenika odvjetnika H. K. i zamjenice Županijskog državnog odvjetnika u Splitu J. S.,

 

p r e s u d i o    j e:

 

 

Na temelju članka 455. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku (“Narodne novine”, broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11.-pročišćeni tekst, 91/12., 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17. i 126/19., dalje: ZKP/08)

 

OKRIVLJENI: A M , OIB: ..., sin M. i J. rođene B., rođen .... u M., s prebivalištem u M.,..., državljanin R. H., komercijalist sa završenom srednjom stručnom spremom, zaposlen u mesnoj industriji ..., s mjesečnim primanjima od oko 5.000,00 kuna, bez imovine, neoženjen, bez djece, vojsku nije služio, drugi kazneni postupak se ne vodi

 

k r i v     j e

 

što je dana 26. svibnja 2015. oko 16,05 sati u S., na kolniku ... nasuprot kućnog broja 15 i ..., upravljajući osobnim vozilom marke „VW Passat“ registarske oznake i broja ..., južnom kolničkom, lijevom, odnosno unutarnjom prometnom trakom .... od smjera zapada u smjeru istoka, postupio protivno odredbama članka 38. stavak 1. i 2. i članka 51. stavak 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama nn („Narodne novine”, broj 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14. i 64/15.) time što nije obratio dužnu pažnju na pješaka koji je stupao na kolnik, niti je upravljao vozilom s osobitim oprezom i vozio takvom brzinom da, u slučaju potrebe, može pravodobno zaustaviti vozilo ispred pješačkog prijelaza te nije brzinu kretanja vozila prilagodio osobinama i stanju ceste, vidljivosti, preglednosti i atmosferskim prilikama, s obzirom da je padala kiša i da je jedno vozilo bilo zaustavljeno u desnoj, vanjskoj prometnoj traci ispred pješačkog prijelaza kako bi propustilo pješaka, lakomisleno smatrajući da uslijed takve vožnje neće doći do nesreće i da neće zahvatiti pješaka koji je prelazio kolnik preko obilježenog pješačkog prijelaza njemu s desne na lijevu stranu, što se dogodilo kada je vožnjom na opisani način prednjim desnim dijelom osobnog vozila zahvatio i na kolnik oborio pješakinju Z. B. koja je prelazila kolnik ... s desne na lijevu stranu, odnosno od smjera juga u smjeru sjevera preko obilježenog pješačkog prijelaza, pri čemu je ista zadobila prijelom goljenice u području lijevog koljena, krvni podljev lijevog oka, ranu razderotinu čela lijevo i prijelom palčane kosti desne podlaktice na tipičnom mjestu, koje ozljede su teške naravi i od čijih posljedica je došlo do začepljenja ogranaka plućne arterije brojnim krvnim ugrušcima što je nastalo kao izravna komplikacija zadobivenih tjelesnih ozljeda, a od kojih ozljeda je Z. B.preminula dana ... godine,

 

dakle, kao sudionik u cestovnom prometu iz nehaja kršenjem propisa o sigurnosti prometa izazvao opasnost za život i tijelo ljudi, pa je zbog toga prouzročio smrt jedne osobe,

 

čime je počinio jedno kazneno djelo protiv sigurnosti prometa-izazivanjem prometne nesreće u cestovnom prometu-djelo opisano u članku 227. stavak 6. u svezi sa stavkom 1. i 2. Kaznenog zakona („Narodne novine“, broj 125/11., 144/12. i 56/15.), a kažnjivo po članku 227. stavak 6. KZ/11.

 

Stoga se okrivljeni A. M. na temelju članka 227. stavak 6. KZ/11

 

osuđuje:

 

na kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine.

 

Potom se na temelju članka 56. KZ/11 prema okrivljenom izriče

 

uvjetna osuda

 

te se istovremeno utvrđuje da se kazna zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine neće izvršiti ukoliko okrivljenik u roku od 4 (četiri) godine od pravomoćnosti presude ne počini novo kazneno djelo.

 

Na temelju članka 148. stavak 1. u svezi sa člankom 145. stavak 1. i 2. točka 1. i 6. ZKP/08 okrivljeni A. M. dužan je platiti troškove kaznenog postupka u iznosu od 8.611,00 kn (osamtisućašeststotinajedanaestkuna), od čega iznos od 5.600,00 kn predstavlja troškove vještačenja, iznos od 796,00 kn putni trošak i nužne izdatke svjedoka, iznos od 215,00 kn predstavlja materijalne troškove izrade skice mjesta nastanka prometne nesreće i izradu pokretnog medija s fotografijama, dok se iznos od 2.000,00 kn odnosi na paušalnu svotu.

 

Obrazloženje

 

Općinsko državno odvjetništvo u Splitu je dana 8. siječnja 2016. kod Općinskog suda u Splitu podiglo optužnicu broj KMP-DO-181/2015 od 30. prosinca 2015. protiv okrivljenog A. M. a, zbog kaznenog djela izazivanja prometne nesreće u cestovnom prometu iz članka 227. stavak 4. u svezi stavka 1. Kaznenog zakona/11.

 

Po pravomoćnosti rješenja broj Kmp-95/2016 od 2. kolovoza 2019. kojim se Općinski sud u Splitu oglasio stvarno nenadležnim, spis je dostavljen ovom sudu na nadležno postupanje.

 

Prilikom prvog ispitivanja u Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu 2. listopada 2015. (listovi 43-45 spisa) okrivljenik je naveo da nije mentalno sposoban iznositi obranu, da se ne sjeća predmetnog događaja, ali da mu je žao i da ništa nije bilo namjerno, kao i da on ima posljedice i da ne može spavati te da mu je doktorica preporučila Normabele.

 

Prilikom očitovanja prema optužbi okrivljeni A. M. je na raspravi održanoj 18. studenog 2019. (list 97 spisa) izjavio da se ne smatra krivim za kazneno djelo koje mu se optužnicom stavlja na teret te da će svoju obranu iznijeti na kraju dokaznog postupka.

 

Obzirom na ovakvo okrivljenikovo očitovanje prema optužbi pristupilo se izvođenju dokaza.

 

Tijekom dokaznog postupka saslušan je stalni sudski vještak za cestovni promet, procjenu motornih vozila i strojeva dipl. ing. I. F., stalni sudski vještak za sudsku medicinu dr. A. A., te svjedoci L. P., M. V. i D. B.

 

Nadalje, u dokazne svrhe pregledan je i pročitan zapisnik o očevidu Policijske uprave SD, Postaje PP S. broj: 511-12-36-KU-30/2015 od 26. svibnja 2015. sa situacijskim planom predmetne prometne nesreće (listovi 3-7 spisa), zapisnici o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu Policijske uprave SD, Postaje PP S. broj 1203446 i 1203447 od 26. svibnja 2015. (listovi 12-13 spisa), smrtni list Matičnog ureda S. K.: 223-04/15-005/3476, Ur. broj: 2181-06-02-15-1 od 18. svibnja 2015. na ime Z. B.(list 22 spisa), socijalna anamneza za okrivljenika sačinjena po Centru za socijalnu skrb Metković od 10. srpnja 2015. (listovi 33-34 spisa), potvrda K. B. C. S. , Klinike za kirurgiju, Zavoda za neurokirurgiju broj: 2181-147-17/Z.T.-15.1 od 16. srpnja 2015. (list 25 spisa), zapisnik o obdukciji sačinjen po mrtvozorniku dr. A. A. (listovi 26-29 spisa), medicinska dokumentacija K. B. C. S., Zavoda za kirurgiju na ime Z. B.(listovi 30-31 spisa), podnesak oštećenika-posredne žrtve I. B. podnesen po punomoćniku odvjetniku B. S. od 2. prosinca 2019. (list 103 spisa) te je pregledan optički medij s fotografijama mjesta događaja prometne nesreće (list 14 spisa).

 

Stranke nisu imale primjedbi na ove izvedene dokaze.

 

U dokaznom postupku je uz suglasnost stranaka i na temelju članka 431. stavak 1. točka 6. ZKP/08 pročitan zapisnik o ispitivanju svjedokinje M. B. sastavljen u Policijskoj upravi SD, Postaje PP 5. studenog 2015. (list 60 spisa). Zamjenica Županijskog državnog odvjetnika u Splitu nije imala primjedbi na iskaz svjedokinje M. B. dok je branitelj okrivljenog istaknuo kako je nakon što se razmotri iskaz svjedokinje M. B. te isti stavi u kontekst s utvrđenjima vještaka I. F. razvidno kako iskaz svjedokinje predstavlja subjektivni doživljaj objektivno provjerenih okolnosti po samom vještaku koji raspolaže stručnim znanjima i vještinama slijedom čega njezin subjektivni doživljaj objektivne stvarnosti ne bi nipošto smio biti cijenjen kao dokaz pravno relevantne činjenice bitne za ovaj postupak. Dodao je kako je u odnosu na ovaj iskaz bitno kazati kako sudovi u nekim drugim postupcima ne predstavljaju subjektivne iskaze vještačkim nalazima, pa slijedom toga nema razloga da sud pokloni vjeru ovom svjedoku niti u jednom dijelu.

 

Okrivljenik je iznoseći svoju obranu prigovorio dijelu iskaza svjedokinje M. B. navevši kako ne odgovara istini da bi se on sporne prigode kretao desnom trakom iza vozila kojim je ona upravljala budući je on vozio lijevom trakom.

 

Na kraju dokaznog postupka, a prije uzimanja obrane okrivljenika pregledana je i pročitana potvrda Ministarstva pravosuđa Uprave za kazneno pravo, Sektor za evidencije, pomilovanja i podršku žrtvama i svjedocima, Službe za evidencije i pomilovanja, Odjela za prekršajne evidencije o prekršajnoj kažnjavanosti okrivljenika (list 101 spisa) iz koje je razvidno da isti nije prekršajno kažnjavan te izvadak iz kaznene evidencije za okrivljenika (list 102 spisa) iz kojeg je razvidno da isti nije osuđivan.

 

Na samom kraju dokaznog postupka okrivljenik je iznio svoju obranu navevši da se ne  smatra krivim u odnosu na kazneno djelo koje mu se stavlja na teret predmetnom optužnicom, ali da mu je žao što je kritične prigode poginula pješakinja Z. B. Drži da je on kao vozač poduzeo sve ono što je bilo u skladu s njegovim mogućnostima i vozačkim sposobnostima, a sve sukladno njegovoj mladoj životnoj dobi. Napomenuo je kako mu je vozilo marke Fiat Doblo, koje se kretalo dijagonalno i desno u odnosu na njegov smjer kretanja, zaklanjalo pogled tako da nije ni vidio pješakinju koja je pretrčavala cestu držeći kišobran u ruci. Pokušavao je izbjeći udar u pješakinju pa je svojim vozilom zakrenuo ulijevo, ali obzirom da se pješakinja nastavila kretati po obilježenom pješačkom prijelazu da je došlo do udara njegovog vozila u pješakinju uslijed čega je ista pala na kolnik. Žao mu je što nije uspio izbjeći udar u pješakinju, a nakon udara da je odmah izišao iz vozila. Vozačica vozila marke Fiat Doblo da ga je verbalno napala. Bio je u šoku, ali zna da su on i njegovi prijatelji koji su se prethodno nalazili s njim u vozilu pješakinji branili da se podigne s poda, a obzirom da ih je bilo strah da ne bude još gore ukoliko je ista ozlijeđena. Pozvana je policija i hitna pomoć. Pješakinja da se ipak pridigla s kolnika. Nedugo nakon toga da su došli djelatnici policije i hitne pomoći  te su pješakinju odvezli u bolnicu. On da ju je sutradan posjetio u bolnici te da je bio u kontaktu s njenim suprugom i ponudio mu je pomoć bilo koje vrste, pa ga je tako on zamolio da mu pokuša pronaći osobu koja bi se brinula o njegovoj supruzi i pomagala joj, a obzirom da je i on bio u starijoj životnoj dobi. Njegova obitelj i on da su tako pronašli osobu koja je skrbila o Z. B. sve dok ista nije nakon nekoliko dana preminula. Njega je ovaj inkriminirani događaj veoma pogodio, ima problema s nesanicom, i svaku večer ide spavati u mislima na sporni događaj. Ne može spavati ne samo zbog smrtne posljedice već i zato što mu se u ovom postupku stavlja na teret počinjenje kaznenog djela s neizravnom namjerom, a ovaj postupak se vodi već petu godinu.

 

Okrivljenik je još kazao kako je vozački ispit položio sa sedamnaest i pol godina, a počeo je voziti kada je navršio osamnaest godina i drži da je dobro naučio voziti i vozio je često nakon što je položio vozački ispit. Od kada je položio vozački ispit pa do danas vozi vozilo kojim je upravljao i sporne prigode. Istaknuo je kako je on poduzeo sve da sporne prigode izbjegne sraz odnosno udar svog vozila u pješakinju.

 

Posebno je naglasio kako nije sporne prigode očekivao da će se vozilo Fiat Doblo koje se kretalo dijagonalno u desnoj traci, zaustaviti pred obilježenim pješačkim prijelazom kako bi propustilo pješaka, a to iz razloga jer mu je to vozilo zaklanjalo pogled na onaj dio prometnice koji se nalazi ispred toga vozila, a budući je vozio lijevom trakom i dijagonalno u odnosu na Fiat Doblo to nije ni mogao vidjeti  svjetla kočnica na istom.

 

Drži da je njegova vožnja po njegovoj procjeni bila identična vožnji drugih sudionika u prometu te prigode odnosno nije bila ni bitno brža ni sporija u odnosu na vožnju ostalih sudionika. 

 

Inače, dnevno vozilom da prijeđe 80 km, odnosno mjesečno gotovo tri tisuće kilometara, ali nije se mogao izjasniti koliko je kilometara dnevno ili mjesečno ili godišnje u vrijeme prevalio u vrijeme spornog događaja.

 

Nakon ovako provedenog postupka, ovo vijeće drži kako je na nedvojben način utvrđeno kako je okrivljeni A. M. počinio kazneno djelo iz članka 227. stavak 6. u svezi sa stavkom 1. i 2. KZ/11, a kako je to činjenično i pravno opisano i označeno u izreci ove presude. Vijeće nije prihvatilo pravnu kvalifikaciju kaznenog djela koja je predmetnom optužnicom okrivljeniku bila stavljena na teret, odnosno vijeće je stava kako je okrivljenik počinio kazneno djela izazivanja prometne nesreće u cestovnom prometu iz nehaja, a ne s neizravnom namjerom pa je u tom smislu korigiralo činjenični opis, pravni opis i pravnu kvalifikaciju.

 

Ovakav zaključak suda proizlazi iz prometno-tehničkog i sudsko-medicinskog vještačenja koja vještačenja kao stručna i dobro obrazložena prihvaća ovaj sud, kao i zapisnika o očevidu, medicinske dokumentacije za oštećenu-žrtvu te iskaza svjedoka M. B., L. P., M. V. i D. B. koje kao uvjerljive prihvaća ovaj sud.

 

Najprije treba ukazati na one činjenice koje tijekom postupka nisu bile sporne.

 

Tako tijekom postupka nije bilo sporno da se 26. svibnja 2015. oko 16,05 sati u Splitu, na kolniku … nasuprot kućnog broja 15 i … ulice dogodila prometne nesreće.

 

Nije bilo sporno ni da je sporne prigode okrivljenik upravljao osobnim vozilom marke Volkswagen Passat registarske oznake i broja … krećući se južnom kočničkom, a lijevom prometnom trakom … od smjera zapada u smjeru istoka.

 

Također, nije bilo sporno ni da je kritične prigode pješakinja Z. B. prelazila kolnik … od smjera sjevera u smjeru juga preko obilježenog pješačkog prijelaza.

 

Nadalje, tijekom postupka nije bilo sporno ni to da je sporne prigode okrivljenik prednjim desnim dijelom osobnog vozila zahvatio i na kolnik oborio pješakinju Z. B.

 

Nije bilo sporno ni da je odnosne prigode Z. B. zadobila teške tjelesne ozljede.

 

Međutim, s obzirom na obranu okrivljenika u kojoj isti poriče počinjenje utuženog kaznenog djela pokušavajući krivnju za nastanak ove prometne nesreće prebaciti na pješakinju Z. B., bilo je sporno da li je okrivljenik sporne prigode prekršio odredbe Zakona sigurnosti prometa na cestama te da li postoji uzročno-posljedična veza između okrivljenikovog ponašanja-načina vožnje i posljedice-ove prometne nesreće sa smrtnim ishodom.

 

Obranu okrivljenika s rasprave u kojoj isti negira počinjenje kaznenog djela sud nije prihvatio kao vjerodostojnu držeći da je ista usmjerena ka izbjegavanju njegove kaznene odgovornosti te da je suprotna drugim izvedenim dokazima.

 

Prema prometno-tehničkom vještačenju stalnog sudskog vještaka dipl. ing. I. F. (listovi 65-74 spisa) kod kojeg je imenovani vještak ostao i na raspravi, a koje kao stručno i kvalitetno obrazloženo i prihvaća ovaj sud, mjesto prometne nesreće je u S., …, a u vrijeme prometne nesreće kolnik je bio mokar, hrapav asfaltirani te je bilo oblačno vrijeme i padala je kiša. Ograničenje brzine je 50 km/h. Vještak F. je utvrdio kako se nalet osobnog vozila marke Volkswagen Passat na pješaka dogodio na pješačkom prijelazu pri naletnoj brzini Passata od 23 km/h, dok je na poziciji reagiranja kočenjem brzina vozila Passata iznosila 46 km/h. Granična brzina izbjegavanja udara vozila na pješaka na pješačkom prijelazu je brzina od 39 km/h. Vještak F. je utvrdio i kako s aspekta dinamičke analize nesreće postoji mogućnost da je vozač Volkswagen Passata procijenio da će se pješak zaustaviti, no to je onda bio veliki rizik koji je završio s poznatim posljedicama te da je vozač Passata mogao zamijetiti pješaka s kišobranom na udaljenosti od 40 metara.

 

Kod ovakvog nalaza i mišljenja vještak F. je ostao i na raspravi od 13. siječnja 2020. (listovi 112-113 spisa) kada je naveo da je vozač mogao zamijetiti pješakinju u namjeri prelaska preko obilježenog pješačkog prijelaza na 40 metara jer se pješak nalazi iznad kolnika 15 cm plus apsolutna visina sa kišobranom koja je veća od prosječne visine srednje europskog vozila od kolnika do vrha krova. Vještak F. je na raspravi od 13. siječnja 2020. naveo kako je vozač mogao na istoj udaljenosti od 40 m zamijetiti i vozilo.

 

Uvidom u zapisnik o očevidu (listovi 3-7 spisa) utvrđeno je kako je u vrijeme nastanka predmetne prometne nesreće bio dan, vrijeme oblačno i padala je kiša, a kolnik dobar, hrapav i mokar. Na kolniku … nalazi se izgrađeni i prometnom signalizacijom obilježeni pješački prijelaz, a brzina kretanja kolnikom … je prometnim znakom ograničena na 50 km/h. Kolnik ... se proteže od smjera zapada u smjeru istoka i obrnuto, a s južne strane križa se s prilaznim kolnikom kbr. 15 … ulice tako da tvori T raskrižje. Ukupna širina kolnika ... iznosi 13,00 m, a širina južnog uzdignutog nogostupa iznosi 2,00 m, a sjevernog 2,40 m. Na udaljenost od 9,30 m od početne točke mjerenja (točka na južnom rubu kolnika ... udaljena od fiksne točke mjerenja u smjeru zapada 30,00 m) i 4.00 m sjeverno od južnog ruba kolnika ... pronađen je početak traga kočenja prednjeg desnog kotača osobnog automobila marke Volkswagen Passat koji se pruža u smjeru istoka i završava na 19,40 m od početne točke mjerenja i 5,00 m sjeverno od južno ruba kolnika .... Nadalje, na 9,30 m od početne točke mjerenja i 5,30 m sjeverno od južnog ruba kolnika ... nalazi se početak traga kočenja prednjeg lijevog kotača osobnog automobila marke Volkswagen Passat koji se pruža u smjeru istoka i završava na 19,40 m od početne točke mjerenja i 6,60 m sjeverno od južnog ruba kolnika .... Utvrđena su oštećenja na osobnom automobilu Volkswagen Passat registarske oznake i broja … pa je tako utvrđeno da je na istom oštećen prednji branik u desnom dijelu, prednji desni pokazivač smjera, prednji desni blatobran, prednje desno vjetrobransko staklo u donjem desnom dijelu.

 

Iz iskaza svjedoka L. P. proizlazi da je u trenutku predmetne prometne nesreće padala kiša te da je vozilo kojim je okrivljenik upravljao proklizalo, a da se pješakinja nalazila na polovini pješačkog prijelaza prije nego je došlo do udara u nju.

 

Svjedok M. V. je također naveo da je kritične prigode padala kiša te je dodao kako je pješakinja prelazila obilježeni pješački prijelaz s kišobranom u ruci, i da je okrivljenik počeo kočiti u čemu nije uspio kako bi izbjegao udar u istu već ju je prednjim dijelom zahvatio.

 

Ispitan ju svojstvu svjedoka D. B. je naveo kako je uočio pješakinju preko obilježenog pješačkog prijelaza, dok je u desnoj prometnoj traci bio zaustavljen osobni automobil kada je lijevom prometnom trakom naišlo vozilo okrivljenika koje je zahvatilo pješakinju i oborilo ju na pod.

 

Iz iskaza svjedokinje M. B. proizlazi kako je sporne prigode upravljala osobnim vozilom marke Fiat Doblo krećući se desnom prometnom trakom južne kolničke trake ... od smjera zapada prema istoku, a tijekom vožnje da je padala dosta jaka kiša. Dolaskom do raskrižja s … ulicom na nogostupu uz pješački prijelaz uočila je pješakinju koja je namjeravala prijeći cestu preko obilježenog pješačkog prijelaza pa se zaustavila kako bi istu propustila. U bočnom ogledalu je vidjela kako iza nje istom prometnom trakom nailazi osobno vozilo marke Passat te joj se učinilo da se isto kreće brzinom od nekih 80 km/h, ako ne i većom. Preplašila se i očekivala je udarac u stražnji dio svog vozila, ali kako je vozač naglo prešao u lijevu prometnu traku da se isti nije uspio zaustaviti te je na pješačkom prijelazu udario pješakinju koja je od siline udara odletjela u zrak i pala na poklopac motora njegovog vozila te na pod. Nakon udara vozač je izašao iz vozila u panici držeći se za glavu, a ona je uz pomoć prolaznika pristupila pružiti pomoć pješakinji.              

 

Prema sudsko-medicinskom vještačenju stalnog sudskog vještaka dr. A. A. (listovi 35-37 spisa) Z. B. je u predmetnoj prometnoj nesreći zadobila prijelom goljenice u području lijevog koljena koja ozljeda predstavlja tešku tjelesnu ozljedu nastalu udarcem branika osobnog automobila u vanjski dio lijevog koljena, krvni podljev lijevog oka i ranu razderotinu čela lijevo što predstavlja lake tjelesne ozljede nastale udarcem glave o vjetrobransko staklo, kao i prijelom palčane kosti desne podlaktice na tipičnom mjestu koja je nastala mehanizmom pada na tlo i predstavlja tešku tjelesnu ozljedu. Vještak A. je utvrdio kako je Z. B. umrla nasilnom smrću zbog začepljenja ogranaka plućne arterije brojnim krvnim ugrušcima što je nastalo kao izravna komplikacija zadobivenih tjelesnih ozljeda, a moment nastanka koji se nije mogao niti predvidjeti niti spriječiti, a stoji u izravnoj uzročno posljedičnoj vezi sa zadobivenim ozljedama u prometnoj nesreći. Vještak dr. A. je zaključio kako je smrtnom ishodu bitno pridonijelo i od ranije postojeće posebno stanje organizma oštećenice (životna dob, ateroskleroza, upala mokraćnog mjehura) iako se ne može iskazati u kojem postotku. Da je Z. B. zadobila naprijed navedene ozljede proizlazi i iz medicinske dokumentacije K. B. C. S., Zavoda za kirurgiju na ime Z. B. (listovi 30-31 spisa) te potvrde K. B. C. S., Klinike za kirurgiju, Zavoda za neurokirurgiju broj: 2181-147-17/Z.T.-15.1 od 16. srpnja 2015. (list 25 spisa).

 

Pri ovakvom nalazu i mišljenju ostao je stalni sudski vještak dr. A. A. na raspravi od 13. siječnja 2020. (list 114 spisa).

 

Uvidom u zapisnik o obdukciji mrtvog tijela Z. B. sačinjen po mrtvozorniku dr. A. A. (listovi 26-29 spisa) utvrđeno je kako je uzrok smrti Z. B. plućna embolija.

 

Da sporne prigode kod okrivljenog A. M. a i žrtve Z. B. nije utvrđena nikakva koncentracija alkohola (9,00 g/kg) proizlazi iz zapisnika o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu Policijske uprave splitsko-dalmatinske, P. P. P. S broj 1203446 (list 12 spisa za okrivljenog) i 1203447 od 26. svibnja 2015. (list 13 spisa za žrtvu).

 

Vijeće je stava kako kritične prigode okrivljenik brzinu nije prilagodio uvjetima i stanju na cesti obzirom da je padala kiša te se približavao obilježenom pješačkom prijelazu i  mogao je vidjeti da je pješakinja započela prelaziti cestu preko tog pješačkog prijelaza. Osim toga, okrivljenik je mogao na istoj udaljenosti od 40 m uočiti i vozilo koje se zaustavilo ispred obilježenog pješačkog prijelaza kako bi propustilo pješake koji i imaju prednost prijelaza u odnosu na vozila. Za istaknuti je da se predmetna prometna nesreća dogodila na dijelu prometnice, odnosno cesti koja je ravna, ide pravo i nema nikakvih skretanja.

 

Okrivljenik je postupio suprotno članku 38. stavak 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine” broj: 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14. i 64/15.) kojim je propisano da je vozač dužan obratiti pažnju na pješake koji se nalaze na kolniku ili stupaju na kolnik.

 

Nadalje, okrivljenik je prekršio odredbu članka 38. stavak 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama kojom je propisano da kad prilazi obilježenome pješačkom prijelazu, vozač mora upravljati vozilom s osobitim oprezom i voziti takvom brzinom da, u slučaju potrebe, može pravodobno zaustaviti vozilo ispred pješačkog prijelaza.

 

Pored toga, okrivljenik je prekršio i odredbu članka 51. stavak 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama kojim je propisano da je vozač dužan brzinu kretanja prilagoditi osobinama i stanju ceste, vidljivosti i drugom, tako da vozilo može pravodobno zaustaviti pred svakom zaprekom koju u konkretnim uvjetima može predvidjeti odnosno da može pravodobno postupiti prema prometnom znaku.

 

Zbog vožnje poduzete na opisani način okrivljenik je prouzročio prometnu nesreću i izazvao konkretnu opasnost za život i tijelo pješakinje Z. B. Prema tome, okrivljenik je takvim postupanjem  ostvario sva bitna obilježja kaznenog djela za koje ga je sud proglasio krivim.

 

Kako je već rečeno, okrivljenik je sporne prigode upravljajući osobnim vozilom, krećući se kolnikom, na način opisan u izreci presude prekršio blanketne norme, odnosno naprijed navedene odredbe Zakona o sigurnosti prometa na cestama što predstavlja uzročno-posljedičnu vezu između okrivljenikovog ponašanja-načina vožnje i posljedice-ove prometne nesreće sa smrtnim ishodom.

 

Dakle, u postupanju okrivljenika postoji uzročno-posljedična veza s nastankom ove prometne nezgode i posljedicom iste – smrću oštećene-žrtve Z. B., a što predstavlja objektivni uvjet kažnjivosti okrivljenika.

 

U pogledu subjektivnog odnosa okrivljenika prema počinjenom kaznenom djelu izazivanja prometne nezgode, treba kazati da ovo vijeće drži da okrivljenik nije postupao s neizravnom namjerom kako mu je to optužnicom stavljeno na teret već iz nehaja svjestan da vožnjom na opisani način može ugroziti druge sudionike u prometu, ali lakomisleno smatrajući da se to neće dogoditi, a što se dogodilo kada je vožnjom na opisani način  prednjim desnim dijelom osobnog vozila zahvatio i na kolnik oborio pješakinju Z. B. koja je prelazila kolnik ... s desne na lijevu stranu, odnosno od smjera juga u smjeru sjevera preko obilježenog pješačkog prijelaza, pri čemu je ista zadobila prijelom goljenice u području lijevog koljena, krvni podljev lijevog oka, ranu razderotinu čela lijevo i prijelom palčane kosti desne podlaktice na tipičnom mjestu, koje ozljede su teške naravi i od čijih posljedica je došlo do začepljenja ogranaka plućne arterije brojnim krvnim ugrušcima što je nastalo kao izravna komplikacija zadobivenih tjelesnih ozljeda, a od kojih ozljeda je Z. B. preminula dana 11. lipnja 2015. godine (smrtni list Matičnog ureda S. Klasa: 223-04/15-005/3476, Ur. broj: 2181-06-02-15-1 od 18. svibnja 2015. na ime Z. B.-list 22 spisa).

 

Ubrojivost okrivljenika u vrijeme počinjenje predmetnog kaznenog djela nije bila sporna, niti u bilo kojem trenutku postupaka dovedena u pitanje pa stoga sud istog drži ubrojivim počiniteljem.

 

Nakon ovako utvrđene krivnje okrivljenika i njegovog protupravnog ponašanja trebalo je odlučiti o kaznenoj sankciji. Prilikom odlučivanja o vrsti i mjeri kaznenopravne sankcije sud je vodio računa o svim okolnostima vezanim uz počinjenje ovog kaznenog djela.

 

Olakotnim okolnostima na strani okrivljenika vijeće je cijenilo činjenicu što je u vrijeme počinjenja kaznenog djela okrivljenik bio mlađi punoljetnik, kao i činjenicu što je isti pomogao žrtvi nakon predmetne prometne nesreće, njegovu dosadašnju prekršajnu nekažnjavanost i kaznenu neosuđivanost.

 

  Otegotnih okolnosti na strani okrivljenika vijeće nije našlo.

 

Imajući u vidu sve navedene okolnosti, stupanj krivnje na strani okrivljenika, jačinu ugrožavanja kaznenim djelom zaštićenog dobra, zapriječenu kaznu za kazneno djelo za koje je proglašen krivim, svrhu kažnjavanja, procjenu ličnosti počinitelja, vijeće je okrivljenog za kazneno djelo iz članka 227. stavak 6. u svezi sa stavkom 1. i 2. KZ/11 na temelju članka 227. stavak 6. KZ/11 osudilo na  kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine.

 

Potom je na temelju članka 56. KZ/11 prema okrivljenom izrečena uvjetna osuda na način da se kazna zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine neće izvršiti ukoliko okrivljenik u roku od 4 (četiri) godine od pravomoćnosti presude ne počini novo kazneno djelo.

 

Ovako izrečenu sankciju, ovo vijeće smatra primjerenom kako počinjenom kaznenom djelu, pa tako i osobi okrivljenika, te je mišljenja kako će se i ovakvom kaznom moći ostvariti svrha kažnjavanja, kako generalna tako i specijalna, i na taj način utjecati na okrivljenika da ne čini kaznena djela kao i na svijest građana o pogibeljnosti kaznenih djela i pravednosti kažnjavanja njhovih počinitelja. 

 

Nakon počinjenja predmetnog kaznenog djela Kazneni zakon se izmijenio (“Narodne novine”, broj 61/15., 101/17., 118/18. i 126/19.), a sud je vodio računa o obveznoj primjeni blažeg zakona propisanoj člankom 3. KZ/11. U konkretnom slučaju sud je prema okrivljenom primijenio KZ/11 koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja djela držeći da izmijenjeni Kazneni zakon nije blaži već je stroži za okrivljenika imajući u vidu propisani zakonski minimum i maksimum kazne.

 

Kako oštećenik-posredna žrtva I. B., odnosno njegov punomoćnik odvjetnik B. S. nisu  postavili imovinskopravni zahtjev te imajući u vidu da je punomoćnik oštećenika-posredne žrtve podneskom od 2. prosinca 2019. (list 103 spisa) izvijestio ovaj sud kako je oštećenik ostvario naknadu štete s  osnova duševnih boli zbog smrti bliske osobe (supruge) pa u ovom kaznenom postupku da nema pravni interes za postavljanjem imovinsko-pravnog zahtjeva prema okrivljeniku, to je izostala odluka o imovinskopravnom zahtjevu.

 

Obzirom da je okrivljenik proglašen krivim, to je na temelju odredbe članka 148. stavak 1. u svezi sa člankom 145. stavak 2. točka 1. i 6. ZKP/08 dužan naknaditi trošak kaznenog postupka u ukupnom iznosu od 8.611,00 kn (osamtisućašeststotinajedanaestkuna), od čega iznos od 5.600,00 kn predstavlja troškove vještačenja (2.000,00 kn za izradu pisanog nalaza i mišljenja sačinjenog po stalnom sudskom vještaku za sudsku medicinu dr. A. A.-list 38 spisa, 1.800,00 kn za izradu pisanog nalaza i mišljenja sačinjenog po stalnom sudskom vještaku za cestovni promet, procjenu motornih vozila i strojeva dipl. ing. I. F.-list 75 spisa, 1.250,00 kn za usmenu dopunu vještačenja po vještaku dr. A. A.u-list 118 spisa, 550,00 kn za usmenu dopunu vještačenja po vještaku dipl. ing. I. F.list 124 spisa), iznos od 796,00 kn putni trošak i nužne izdatke svjedoka (280,00 kn za H. M.-list 120 spisa, 208,00 kn za L. P.-list 121 spisa, 208,00 kn za M. V., iznos od 215,00 kn predstavlja materijalne troškove izrade skice mjesta nastanka prometne nesreće (200,00 kn-list 2 spisa) i izradu pokretnog medija s fotografijama (15,00 kn-list 2 spisa), dok se iznos od 2.000,00 kn odnosi na paušalnu svotu koja svota je određena s obzirom na složenost i trajanje postupka.

 

U Splitu 21. veljače 2020.