Broj: Rev 2589/11

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Glušića predsjednika vijeća, Renate Šantek članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Gordane Jalšovečki članice vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i dr. sc. Ante Perkušića člana vijeća, u pravnoj stvari prvotužiteljice Lj. B. i drugotužitelja S. B., oboje iz B., koje zastupa punomoćnik I. K., odvjetnik u V., protiv tuženika J. R. iz B., kojeg zastupa punomoćnik P. L., odvjetnik u V., zbog smetanja posjeda, odlučujući o reviziji tuženika protiv rješenja  Županijskog suda u Osijeku broj Gž-3697/10-2 od 1. rujna 2011., kojim je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Valpovu broj P-40/10-24 od 1. rujna 2010., u sjednici održanoj 10. lipnja 2015.,

r i j e š i o   j e

Revizija tuženika odbacuje se kao nedopuštena.

Obrazloženje

Rješenjem suda prvog stupnja odlučeno je:

„I. Utvrđuje se da je tuženik u razdoblju od 14. srpnja 2009. godine pa do 22. srpnja 2009. godine smetao tužitelje u zadnjem mirnom i faktičnom posjedu i to u dijelu u kojem taj posjed graniči s posjedom tuženika u dužini od 20 metara pravcem istok-zapad i u širini od 2 metra, na način da je višekratno dolazio na naznačeni dio zemljišta, iskopao nekoliko rupa, zabio kolce i označio pravac kojim namjerava zidati ogradu, te verbalno vrije3đao i uznemiravao tužitelje u njihovom mirnom posjedu, te se nalaže tuženiku uspostaviti posjedovno stanje kako je bilo prije čina smetanja, a ujedno se tuženiku zabranjuje takvo ili slično smetanja posjeda ubuduće.

II. Odbacuje se tužbeni zahtjev u dijelu u kojem tužitelj predlaže da se tuženiku zaprijeti izricanjem novčane kazne.

III. Nalaže se tuženiku tužiteljima naknaditi trošak postupka u iznosu od 2.860,00 kn, u roku od 8 dana.“

Rješenjem suda drugog stupnja odbijena je žalba tuženika kao neosnovana i potvrđeno je rješenje suda prvog stupnja u pobijanom dijelu pod točkama I. i III. izreke.

Protiv drugostupanjskog rješenja reviziju je podnio tuženik pozivajući se na odredbu čl. 382. st. 2. u vezi s čl. 443. i čl. 400. Zakona o parničnom postupku. Predložio je Vrhovnom sudu Republike Hrvatske reviziju prihvatiti, ukinuti pobijano drugostupanjsko i prvostupanjsko rješenje i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.

Odgovor na reviziju nije podnesen.

Revizija nije dopuštena.

Pobijanim drugostupanjskim rješenjem potvrđeno je prvostupanjsko rješenje kojim je sud tužiteljima pružio posjedovnu zaštitu pozivom na odredbu čl. 21. i čl. 22. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06 i 38/09 – dalje: ZVDSP).

Prema odredbi čl. 443. st. 4. protiv rješenja donesenih u parnicama zbog smetanja posjeda dopuštena je samo revizija iz članka 382. st. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11 i 148/11 – dalje: ZPP) ako su ispunjeni uvjeti iz članka 400. ZPP.

Pobijanim drugostupanjskim rješenjem kojim je potvrđeno prvostupanjsko rješenje postupak u ovoj pravnoj stvari je pravomoćno završen u smislu odredbe čl. 400. st. 1. ZPP.

Odredbom čl. 382. st. 2. ZPP  u vezi s čl. 400. st. 3. ZPP propisano je da u slučajevima u kojima stranke ne mogu podnijeti reviziju prema odredbi čl. 382. st. 1. ZPP, stranke mogu podnijeti reviziju protiv drugostupanjske odluke presude ako odluka u sporu ovisi o rješenju nekoga materijalnopravnog ili postupovnopravnog pitanja važnog za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, kako se to primjerice navodi u točkama 1. do 3. čl. 382. st. 2. ZPP.

Prema odredbi čl. 382. st. 3. ZPP stranka u izvanrednoj reviziji treba određeno naznačiti pravno pitanje zbog kojeg ju je podnijela uz određeno navođenje propisa i drugih važećih izvora prava koji se na njega odnose te izložiti razloge zbog kojih smatra da je ono važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.

Odlučujući o dopuštenosti podnesene revizije u smislu odredbi čl. 382. st. 2. i st. 3. ZPP ovaj sud je ocijenio da tužitelji u reviziji nisu određeno naznačili pravno pitanje (niti postupovnopravno niti materijalnopravno) zbog kojega je revizija podnesena uz određeno navođenje propisa i drugih važećih izvora prava koji se na njega odnose.

Naime, iz sadržaja revizije proizlazi da su revidenti reviziju sastavili kao redovnu reviziju podnesenu zbog revizijskog razloga bitne povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava.

Osim toga, revidenti dijelom navoda iznesenih u ovoj izvanrednoj reviziji osporavaju pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja, iako niti redovnu reviziju, a kamoli izvanrednu reviziju, nije dopušteno podnijeti zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.

Zbog navedenog je na temelju odredbi čl. 392.b. st. 2. ZPP odlučeno kao u izreci ovog rješenja.

Zagreb, 10. lipnja 2015.