- 1 -              III Kr 104/2019-5

Broj: III Kr 104/2019-5

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

P R E S U D A

              Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Ileane Vinja kao predsjednice vijeća te Ranka Marijana i Melite Božičević-Grbić kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice - specijalistice Maje Ivanović Stilinović kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv osuđ. P. G., zbog kaznenog djela iz čl. 215. st. 1. i dr. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj 125/11., 144/12., 56/15. i 61/15. - ispravak i 101/17. - dalje: KZ/11.), odlučujući o zahtjevu osuđ. P. G. za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude koju čine presuda Općinskog kaznenog suda u Zagrebu od 7. svibnja 2019. broj K-273/19-39. i presuda Županijskog suda u Karlovcu od 9. srpnja 2019. broj Kž-192/2019-7., u sjednici održanoj 12. ožujka 2020.,

p r e s u d i o   j e:

Odbija se zahtjev osuđ. P. G. za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude, kao neosnovan.

Obrazloženje

Pravomoćnom presudom, koju čine presuda Općinskog kaznenog suda u Zagrebu od 7. svibnja 2019. broj K-273/19-39. i presuda Županijskog suda u Karlovcu od 9. srpnja 2019. broj Kž-192/2019-7., P. G. je proglašen krivim zbog kaznenog djela iz čl. 215. st. 1. KZ/11., i zbog kaznenog djela iz čl. 140. st. 2. u vezi sa st. 1. KZ/11. Za kazneno djelo iz čl. 215. st. 1. KZ/11. osuđeniku je utvrđena kazna zatvora u trajanju jedne godine, a za kazneno djelo iz čl. 140. st. 2. u vezi sa st. 1. KZ/11. utvrđena je kazna zatvora u trajanju deset mjeseci, pa je uz primjenu čl. 51. KZ/11. osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju jedne godine i osam mjeseci.

Zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude podnio je osuđ. P. G., po branitelju D. L., odvjetniku iz Z., zbog "bitne povrede kaznenog postupka u žalbenom postupku, pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, povrede kaznenog zakona i pogrešne odluke o kaznenim sankcijama". Predlaže ukinuti pobijane presude.

Postupajući u skladu s odredbom čl. 518. st. 4. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11. - pročišćeni tekst, 91/12. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14. i 70/17. - dalje: ZKP/08.-I.), spis je bio dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske, koje je u svom odgovoru izložilo stav da je zahtjev nedopušten.

Odgovor na zahtjev dostavljen je osuđeniku i njegovom branitelju.

Zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude nije osnovan.

Podnositelja zahtjeva se upućuje na odredbu čl. 517. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. - odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17. i 126/19. - dalje: ZKP/08.-II.), kojom je propisano da se zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude može podnijeti zbog određenih povreda kaznenog zakona na štetu osuđenika, povreda odredaba kaznenog postupka koje su u tom članku taksativno navedene, te zbog povrede prava okrivljenika na obranu na raspravi ili povrede odredaba kaznenog postupka u žalbenom postupku, ako je ta povreda mogla utjecati na presudu.

Nasuprot tvrdnji podnositelja zahtjeva, nije ostvarena povreda odredaba kaznenog postupka u žalbenom postupku. Drugostupanjski sud je ispitao presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom i iz osnova iz kojih se pobija. Iz sadržaja drugostupanjske odluke proizlaze odgovori na sve navode koje je branitelj osuđenika istaknuo u žalbi. Drugostupanjski sud je analizirao žalbene razloge, te jasno izložio zašto smatra da žalba optuženika nije osnovana u vezi svih istaknutih i dopuštenih žalbenih osnova. Ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti, sud drugog stupnja nije našao da bi bila ostvarena ni bitna povreda odredaba kaznenog postupka ni povreda kaznenog zakona na štetu optuženika, na koje povrede sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti. To što je drugostupanjski sud, odgovarajući na iste prigovore osuđenika iznesene u žalbi na prvostupanjsku presudu, zaključke suda prvog stupnja u pogledu provedenih vještačenja prihvatio pravilnim, ne predstavlja istaknutu povredu odredaba kaznenog postupka u žalbenom postupku.

Nije u pravu podnositelj zahtjeva kada tvrdi da je došlo do povrede kaznenog zakona. Iz sadržaja zahtjeva se ne može iščitati u čemu to podnositelj vidi povredu kaznenog zakona na štetu osuđenika (čl. 517. st. 1. toč. 1. ZKP/08.-II.). Obrazlažući istaknutu povredu podnositelj zahtjeva, doslovno, prepisuje svoju žalbu na prvostupanjsku presudu. Međutim, to što smatra da u postupcima osuđenika nema svih obilježja kaznenih djela za koja je proglašen krivim i pri tome, opet, pobija valjanost utvrđenog činjeničnog stanja, ne opravdava osnovu zbog koje se može podnijeti ovaj izvanredni pravni lijek.

Iz ponovljenih prigovora činjeničnim utvrđenjima, proizlazi kako podnositelj zahtjeva zanemaruje odredbu čl. 517. ZKP/08.-II., prema kojoj se ovaj izvanredni pravni lijek ne može podnijeti zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, niti zbog odluke o kazni. Odlukom o kazni sud nije prekoračio svoje ovlasti koje ima po zakonu, a tvrdnje podnositelja zahtjeva, kojima uporno osporava utvrđeno činjenično stanje, izravno su usmjerene na revalorizaciju utvrđenog činjeničnog stanja, u pokušaju da se izazove odluka suda trećeg stupnja, mimo uvjeta predviđenih zakonom.

S obzirom na izloženo, a na temelju čl. 519. u vezi s čl. 512. ZKP/08.-II., odlučeno je kao u izreci.

Zagreb, 12. ožujka 2020.

Predsjednica vijeća:

                                                                                                                Ileana Vinja, v.r.