REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U POŽEGI
Sv. Florijana 2, POŽEGA

Broj:4.P-402/2018-21

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Požegi po sucu ovoga suda Meliti Novak kao sucu pojedincu u
parničnom predmetu tužiteljice L. K. iz S., OIB:…, zastupana po Odvjetničkom društvu H. i p. d.o.o. iz S. B., protiv tužene V. J. iz P., OIB:…, zastupane po punomoćniku V. G., odvj. u P., radi utvrđenja suvlasništva, dana 18.veljače 2020., nakon održane i dovršene glavne javne rasprave u nazočnosti tužiteljice i pun. stranaka, dana 12.ožujka 2020.

p r e s u d i o j e

I Tužiteljica–protutužena L. K. iz S., OIB:… odbija se s tužbom i tužbenim zahtjevom koji glasi: "Utvrđuje se da je tužiteljica L. K. iz S., OIB:… u zemljišnim knjigama upisana s adresom, S. sa suvlasničkim dijelom od 5/6, suvlasnik u 9/10 dijela na nekretninama upisanim u z.k.ul.br. 4499, k.o. P., k.č.br.2268/21, označene kao Kuća i dvorište, površine 274 m2, što je tužena V. J. iz P., OIB:…, u zemljišnim knjigama upisana s adresom, P., dužna priznati i trpjeti tužiteljičin upis prava vlasništva na navedenim nekretninama, po pravomoćnosti presude.

Utvrđuje se da je tužena V. J. iz P., OIB:…, u zemljišnim knjigama upisana s adresom, P. sa suvlasničkim dijelom od 1/6, suvlasnik u 1/10 dijela na nekretninama upisanim u z.k.ul.br. 4499, k.o. P., k.č.br.2268/21, označene kao Kuća i dvorište, površine 274 m2 što ej tužiteljica L. K. iz S., OIB:…, dužna priznati i trpjeti tuženicin upis prava vlasništva na navedenim nekretninama, po pravomoćnosti ove presude.
Nalaže se tuženoj V. J. iz P., OIB:…, naknaditi tužiteljici L. K. iz S., OIB:…, troškove parničnog postupka sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od presuđenja do
isplate, po stopi koja se dobije uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita
određenim na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate
za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, u roku od 15
dana."

- 2 -

Broj:4.P-402/2018-21

II Tužena-protutužiteljica V. J. iz P., OIB:… odbija se s tužbom i tužbenim zahtjevom koji glasi: "Utvrđuje se da je tužena-protutužiteljica V. J. iz P., OIB:…, sa suvlasničkim dijelom od 1/6 dijela, suvlasnik daljnjih 2/6 dijela na nekretnini upisanoj u z.k.ul.br. 4499 k.o. P., k.č.br. 2268/21, kuća i dvorište površine 274 m2, što je tužiteljica-protutužena L. K., OIB:…, S., dužna priznati i izdati valjanu ispravu koju će u slučaju neizdavanja zamijeniti ova presuda, te joj se nalaže, da naknadi parnični trošak tuženoj."

III Svaka stranka snosi svoje troškove parničnog postupka.

Obrazloženje

Tužiteljica-protutužena (dalje: tužiteljica) L. K. podnijela je tužbu protiv tužene-protutužiteljice (dalje: tužena) V. J. radi utvrđenja i diobe suvlasništva.

U tužbi je navela da je suvlasnica na nekretnini upisanoj u z.k.ul.br. 4499, k.o. P., k.č.br. 2268/21, u naravi kuća i dvorište površine 274 m2, u 5/6 dijela dok je tužena je suvlasnica na istoj nekretnini u 1/6 dijela. Tužiteljica je na temelju ugovora o darovanju od 5.prosinca 2008. od svoje majke J. J. stekla vlasništvo 4/6 dijela navedene nekretnine, dok je tužena vlasnica 1/6 dijela postala na temelju rješenja o nasljeđivanju iza pok. T. J., koji je navedeni suvlasnički dio naslijedio od svoga oca I. J. 1982.g. Ističe da su u razdoblju od 1980. do 1987. njeni roditelji J. i I. J. povećali vrijednost nekretnine na način da su dozidali 1.kat, ali zbog smrti oca tužiteljice 1982.g. isti nisu dovršili. Dogradnju je dovršila majka tužiteljice koja je dozidala stubište za 1. kat te kupaonicu i WC na prvom katu, dovršila je potkrovlje koje je u trenutku smrti I. J. imalo samo betonsku deku i stavila fasadu na cijelu kuću, napravila je ogradu oko dvorišta te je betonirala cijelo dvorište. Tužiteljica ističe da je iz Rješenja o izvedenom stanju iz 2014.g. vidljivo da je navedena nekretnina u vrijeme legalizacije imala suteren od 59,62 m2, prizemlje od 89,13 m2 i potkrovlje od 111,83 m2 stambenog dijela ne računajući dvorište i dvorišne prostorije.

Zbog navedenoga, računajući doprinos prednika tužiteljice, majke J. J. u povećanju vrijednosti navedene nekretnine, njenom dovršenju i uređenju i to isključivo svojim sredstvima, tužiteljica smatra da joj na predmetnoj nekretnini pripada veći suvlasnički dio od upisanih 5/6 dijela, odnosno da je njena majka na temelju zakona, većim
doprinosom u stjecanju zajedničke imovine i dograđivanjem na nekretnini u suvlasništvu,
stekla suvlasništvo predmetnih nekretnina za daljnjih 4/10 dijela te da joj ukupno pripada
19/20 dijela, dok tuženoj pripada 1/20 dijela.

Tužena u odgovoru na tužbu navodi kako nije sporno da je tužiteljica suvlasnica na nekretnini upisanoj u z.k.ul.br. 4499, k.o. P., k.č.br. 2268/21, u naravi kuća i dvorište površine 274 m2, u 5/6 dijela, a da je tužena suvlasnica na istoj nekretnini u 1/6 dijela. Ističe da nisu osnovani navodi da je majka tužiteljice J. J. povećala vrijednost svog suvlasničkog dijela na način kako je to opisano u tužbi. Navodi da su vrijednost nekretnine povećali T. J., sada pok. suprug tužene te njegov otac, odnosno otac tužiteljice I. J. počevši od 1980. do smrti I. J. 1982., a nakon smrti oca sve radove oko ulaganja u nekretninu vodio je suprug tužene T. J. do početka 90-tih. On je izveo sve radove koje tužiteljica neosnovano i neistinito pripisuje svojoj majci, kao i one koji se odnose na potkrovlje, stavljanje fasade na kuću te uređenje dvorišta. Ističe da je njen suprug T. J. radio u Lj., zajedno s

- 3 -

Broj:4.P-402/2018-21

ocem I., a jedno vrijeme su zajedno radili u C. G. te su sav zarađeni novac ulagali u predmetnu nekretninu te navodi da nije istina da je to činila majka tužiteljice J. J.. Ističe da ista nije imala bilo kakvih sredstava da tako nešto učini, a kako je bila starije dobi i bolesna zbog toga nije tako nešto niti mogla učiniti. Otac pokojnog supruga tužene I. J. namjeravao je svome sinu T. na osnovu njegovih gore opisanih ulaganja prepisati jednu šestinu svoga suvlasničkog dijela, ali je iznenada umro 1982. i to nije učinio. Isto to kasnije nije učinila niti J. J. jer se protivila što je T. J. sklopio brak s tuženom te stoga nije poštovala volja svoga supruga I. J. i nije svome sinu T. J. dala ono što mu pripada. Tužena navodi da su u cijelosti neosnovani i neistiniti navodi da postoji doprinos prednika tužiteljica – majke J. J. u povećanju vrijednosti navedene nekretnine, njenom dovršenju i uređenju, a pogotovo njenim sredstvima, jer ista nije imala u svom vlasništvu bilo kakva sredstva već su to bile isključivo sredstva pokojnog I. J., te njenog sina T. J.. Zbog navedenoga se tužena protivi tužbi i postavljenom tužbenom zahtjevu da tužiteljici pripada 19/20 dijela i predlaže da sud tužiteljicu odbije s tužbom i tužbenim zahtjevom. Tužena smatra da je dokazala da je zajedno sa svojim pokojnim ocem T. J. povećao vrijednost navedene nekretnine tj. njeno dovršenje i uređenje i to svojim sredstvima na način da je vodio sve poslove, angažirao majstore i radnike, nabavljao materijal i sve plaćao, dok s druge strane majka tužiteljice J. J. to nije niti mogla činiti jer je bila stara i bolesna. Zbog svega navedenoga tužena smatra da joj na predmetnoj nekretnini pripada veći dio od upisane jedne šestine odnosno da je ista temeljem zakona, većim doprinosom u stjecanju zajedničke imovine i dograđivanjem na nekretnini u suvlasništvu parničnih stranaka, stekla suvlasništvo predmetne nekretnine za daljnjih 1/6 dijela, te da je ukupno pripada 2/6 dijela, a tužiteljici 4/6 dijela..

Zbog navedenoga tužena je podnijela protutužbu kojom predlaže da sud utvrdi
tužena da je tužena V. J. sa suvlasničkim dijelom od 1/6, suvlasnik daljnjih 2/6 dijela, na nekretnini upisanoj u z.k.ul.br. broj 4499 k.o. P., k.č.br. 2268/21, kuća dvorište površine 274 m², što je tužiteljica L. K. dužna izdati valjanu ispravu koju će u slučaju neizdavanja zamijeniti presuda.

Tužiteljica se protivi protutužbenom zahtjevu navodi da u cilju mirnog rješeneja spora spremna tuženoj isplatiti realnu ocjenu njenog suvlasničkog dijela od 1/6 te je
također suglasna da se na navedenoj nekretnini upiše pravo doživotnog uživanja tužena, a da
tužena i dalje ostane živjeti u toj nekretnini. Navodi da je pokrenula i platila postupak
legalizacije te da plaća režije budućih ih tužena neredovito plaća.

U dokaznom postupku sud je saslušao svjedoke Z. V., I. K., A. Š. i J. F., saslušao je stranke u svrhu dokazivanja, obavio je očevid na licu mjesta, proveo je vještačenje po građevinskom vještaku A. B. te je izvršio uvid u sve priloge podneske u spisu.

Nakon ovako provedenog dokaznog postupka uz savjesnu i brižljivu ocjenu svakog dokaza posebno svih dokaza zajedno sud je nedvojbeno utvrdio da su tužbeni zahtjev tužiteljice i protutužbeni zahtjev tužene neosnovani.

Tužiteljica L. K. iskazala je u svrhu dokazivanja da je njen otac iznenada umro l981.godine dok je kuća u ulici bila u izgradnji. Nakon očeve smrti majka je naslijedila 4/6 navedene nekretnine dok su ona i njen brat T. J. naslijedili svako po 1/6 dijela. U vrijeme očeve smrti kuća je bila u izgradnji te je nakon očeve smrti majka nastavila izgradnju. Majka je bila zaposlena i radila je kod svoga brata I. L. u kuhinji. U vrijeme očeve smrti ona je bila kod tete u T. i tamo je bila zaposlena, a brat je bio P. i radio u Lj.. Ona je otišla u T. kako bih pomogla roditeljima izgraditi kuću. Tada nije bila udana. U vrijeme kada je otac umro postojao je

- 4 -

Broj:4.P-402/2018-21

suteren koji su zapravo i kupili i suterenu su dogradili WC i ostavu budući je do tada postojao
samo poljski WC te je započela dogradnja prizemlja. Prizemlje nije bilo dovršeno nego se
samo vidjelo kolike će biti prostorije. Nakon očeve smrti dovršetak dogradnje kuće je
financirala njihova majka. Pomagali su ona, brat i majčine sestre. Majka je imala svojih
sredstava jer je godinu dana prije očeve smrti radila na L. od 1980.do 1981.g., a nakon očeve smrti radila je u kuhinji kod svog brata. Kasnije je od oca naslijedila mirovinu, a kod
brata je radila neprijavljeno. Majka je dovršila daljnje radove na kući. Majka je l987.godine
digla kredit od 300.000,00 dinara koji je iskoristila za dovršetak kuće. Otac je digao kredit
l981. godine za struju, ali je ubrzo umro te je majka nastavila otplaćivati i taj kredit. Majka je
prije 9 godina betonirala dvorište i koliko zna tužena nije u tome pomagala. Prije nekoliko
godina financirala je legalizaciju kuće u čemu tužena nije sudjelovala. Tužena sada koristi
cijeli suteren, a to je oko 50 m2. Radove su obavljali susjedi jer su tada svi na tome brdu radili
kuće i pomagali su jedni drugima. Tada su kuće radili njen ujak i mamin bratić B. i I. L. te su joj pomagali radom i majstorima. Majka joj je 2008. darovala svoj dio navedene nekretnine, a umrla je 2012. Brat T. je umro 2004. godine, a njega je naslijedila njegova supruga odnosno tužena. Brat je do kraja života živo u toj kući zajedno sa svojom
suprugom, a ona se l982.godine udala i od tada živi u S.. Ne zna točno kada je njen brat radio u Lj., ali zna da je prvo vrijeme s ocem radio u kamenolomu u B., a nakon toga u Lj.. U vrijeme dok su radili u B. otac i brat su slali majci novce za dovršetak kuće. Dok je brat bio živ koristio je sve ove prostorije koje njegova supruga koristi i sada. Majka se nije protivila tome da brat živi u tome dijelu kuće, a njoj je slala pakete jer je on koristio i njen dio kuće. Brat se oženio l994.godine, a prije toga u tome dijelu kuće su imali izbjeglice. Majka nikada nije govorila da bi dio kuće darovala sinu. Točno je da je tužena uređivala prostor u kojemu živi odnosno da je stavila pločice, laminat i ulazna vrata. Brat je umro 2004.godine, a kuća još uvijek nije dovršena. Prije nego što se oženio brat je živio u kući s majkom i misli da je on tada manje ulagao u tu kuću nego ona koja je živjela u S. jer je ona imala veću plaću. Od kada je prestala raditi 2001.godine pola godine je u S., a pola u Požegi.

Tužena V. J. je iskazala u svrhu dokazivanja da u spornoj kući živi od l993.godine, a za tužiteljičinog brata T. J. udala se 1994.godine. U to vrijeme kuća je bila dovršena i prvo vrijeme su živjeli sa svekrvom dok su u suterenu živjeli stanari, odnosno izbjeglice. Nakon 3 do 4 godine su prešli u suteren. Tamo je bila velika vlaga. Tada je ona financirala renoviranje suterena. Obili su zidove, stavili laminate, ulazna vrata, u kuhinji podne i zidne pločice i odvojili vodu i struju. Šahtu je zidala za oba sata te je skinula sat s tavana. Njen pokojni muž joj je pričao da u vrijeme dok su on i otac radili u C. G. nije vidio dinara jer je otac cijelu njegovu plaću slao majci za dovršetak kuće i da je tek nakon što mu je on to prigovorio otac njemu ostavio nešto za džeparac, a ostatak plaće i dalje je slao majci. Ne zna koliko je točno njen pok. suprug radio u Lj.. Sve što je uložila u nekretninu učinila je nakon suprugove smrti. Njena svekrva nije nikada prigovarala tome što ona živi u suterenu kuće. Dvorište je bilo betonirano, ali to je bilo vrlo loše i trava je izbijala i ona je molila tadašnjeg gradonačelnika gosp. R., jer su pokraj kuće radili stepenice, da dečki dođu i betoniraju njihovo dvorište i kada je došla s posla dvorište je bilo betonirano. U kuću je uložila 51.000,00 kuna. Prije rata je radila je u građevinskoj firmi T. kao kuharica i poslovođa. Kada se udala za svoga supruga više nije radila, a kasnije je od njega preuzela volontersko obavljanje posla u udruzi. Za ulaganje u kuću je iskoristila svoju ušteđevinu. Kada je suprug otišao u mirovinu imao je oko 1.200,00 kuna mirovinu, a ona od 2004. prima njegovu mirovinu 1.390,00 kuna. Od l990. do 2004.godine svašta je radila. Išla je u metlice i tako je zarađivala po 4.000,00 kuna. Nakon što je došla u kuću ništa nije ulagano osim onoga što je ona ulagala.

- 5 -

Broj:4.P-402/2018-21

Svjedokinja Z. V. iskazala je da je sestra pok. J. J., majke tužiteljice, te zna da je u vrijeme kada je umro otac tužiteljice kuća nije bila dovršena i počeli su dograđivati kuću. Djeca su se po ljestvama penjala na gornji dio kuće i kuću je zapravo dovršila njena sestra. Ona i suprug su obilno pomagali tužiteljici jer joj je sestra čuvala dijete budući je ona izvanredno studirala. Sestri su dali 1.000 maraka, a 1.000 maraka su joj pozajmili i to im je vratila sestrina kćerka. Sestrin sin je bio bolestan i još kao mlad imao je nekoliko operacija u S. živio je s roditeljima i misli da je vrlo malo ulagao. Davno je radio s ocem u C. G. i nije sigurna je li u to vrijeme kuća bila kupljena i ako je bila to je bila sam sobica i kuhinja, a pomogao ju je kupiti njen brat I. L.. Kuću je dovršila njena sestra koja je radila kao kuharica kod brata u birtiji. Digla je i kredit, a dovršetak kuće je dugo trajao. Kada se nećak oženio on i njegova supruga su živjeli s njenom sestrom, ali nisu ništa ulagali i samo su trošili, a njen suprug je pomogao da se odvoji voda jer je sestra sve plaćala. Nakon što je nećak umro njegova supruga ništa nije ulagala u tu kuću te je njena sestra i dalje plaćala režije. U vrijeme kada je kuća kupljena postojao je samo suteren, a onda su sestra i šogor dogradili prizemlje te su na njega stavili samo deku. Stepenice i WC su dograđeni nakon šogorove smrti i to je dogradila njena sestra koja je digla kredit i otplaćivala još jedan kredit koji je digao njezin muž neposredno prije smrti. Sestra je stavila krov na prvi kat negdje pred kraj l980-ih godina. Potkrovlje nije uređivano. Misli da nećak nije učestvovao ni u čemu, možda nešto minimalno jer je bio jako boležljiv. Dvorište je betonirala njena sestra prije 10-
ak godina. Tada je građena cesta i ona je to iskoristila i zvala je majstore kojima je platila da
joj izbetoniraju dvorište. Često je dolazila kod sestre i zna da je ona sve to sama financirala.
Zna da je njena sestra išla na L. kao kuharica, ali ne zna koliko dugo. Od kako je nećak umro nije bila u njegovom stanu. Sestra nikada nije govorila da će sinu dati stan u kojem živi.
Svjedokinja I. K. iskazala je da je njena baka J. uvijek pričala da je sama napravila dio kuće koji je dograđen. Pozajmljivala je novac od sestre i brata te je podigla hipotekarni kredit. Zna da je jedno vrijeme radila na L., a i kod svoga brata i time je dogradila kuću. Njena majka je pokrenula postupak legalizacije. Od tužene nisu ništa niti tražili, ali je ona pravila probleme kada su arhitekti i geodeti dolazili. Tužena stalno govori da je ona u donji dio kuće stavila laminat, te da je betonirala dvorište, ali je dvorište
betonirala njena baka s majstorima koji su radili cestu. Pokušali su se dogovoriti s tuženom da
je isplate u njenom dijelu s čime su se složila i njezina djeca, ali se ona s time nije složila, te
im sada pravi probleme. Došlo je skoro do požara u kući zbog čega su zvali policiju te je
curila i voda. Iskazala je da je njena baka uvijek govorila da ujak nije ništa pomagao i da je
novac trošio samo na žene. Baka je dala ujaku da koristi donji dio kuće dok je ujak bio živ
međutim nakon što je umro imala je velikih problema s njegovom suprugom te joj je tužena i
prijetila. Baka nikada nije tražila od tužene da je isplati jer je se bojala, ali je govorila da bi
bila najsretnija kada bi je isplatili, međutim kada su o tome razgovarali uvijek je morala doći
policija. Baka je uvijek odlazila svojim sestrama jer se bojala biti u toj kući. Komunalnu
naknadu plaćaju odvojeno tako da tužena plaća komunalnu naknadu za površinu od oko
20m2, a zapravo koristi oko 50m2. Dok je ujak bio živ baka je davala novce za režije ujaku,
ali oni to nisu plaćali i nakon što je ujak umro tuženoj nisu dali da koristi struju te su
odšarafili osigurače, a ona je tada zvala ljude da joj odvoje struju i vodu. Kada je došlo do
odvajanja ona se spojila na jednu sobu i tako im opet krala struju. Tužbu su podnijeli jer su
stalno imali neke štete, a i boje se da ne bi prepisala nekome svoj dio te su prije podnošenja
tužbe razgovarali s njezinim sinom i kćerkom koji su se složili da je isplate u njenom dijelu ili
da je isplate u manjem dijelu i da joj ostave pravo doživotnog. Boje se da bi tužena svoj dio
mogla prenijeti na nekoga drugoga te bi im time napravila još veću štetu.

Svjedokinja A. Š., kćerka tužiteljice, iskazala je da zna da se baka uvijek žalila da je sama podigla kuću i da su joj pomagali njezi sestra i brat. Nakon što je ujak umro

- 6 -

Broj:4.P-402/2018-21

bojala se jer je tužena druge dovodila u stan. Baka je govorila da je dizala kredite, da je svaku
ciglu prenijela sama svojom rukom zajedno s majkom. Misli da ujak nije pomagao, ali je bila
mala pa se ne sjeća. Kada su dolazili bili su kod bake u suterenu gdje sada živi tužena.
Svjedok J. F. je iskazao da je 20 godina radio u Lj. sa pok. suprugom tužene. Radio je od l975. a supruga tužene je upoznao nešto kasnije. Pričao mu je da je prije Lj. 3 godine radio s ocem u C. G. i da je slao novce da se kuća izgradi, ali ne zna koliko novaca je slao. Poznato mu je da je bio vrijedan i pošten čovjek i da nije trošio. Poznavao ga je barem punih 15 godina. Poznaje tuženu i njenu situaciju. Tužena je vodila udrugu pa je u Lj. R. vadila krv, a on je radio kod R. u vinogradu 43 godine, a u zadnje 4 godine tužena ide s njim raditi u vinogradu. Izjavio je da nije u vezi s tuženom te nikada ne prespava kod nje.

Iz elaborata o procjeni tržišne vrijednosti nekretnine izrađenog po građevinskom vještaku A. B., građ. inž. od 25.studenog 2019. proizlazi da je kuća sagrađena 1968., dogradnja je izvršena 1982., a pomoćni objekt je sagrađen 1987.Suteren
(stari dio kuća) ima površinu od 44,72 m2, prizemlje(stari dio kuće) ima površinu od 61 m2,
prizemlje(novi dio) ima površinu od 25,13 m2, a potkrovlje (novi dio) ima površinu od 33,26
m2, odnosno stari dio kuće ima površinu od 106,02 m2, a novi dio ima površinu od 58,39
m2.Pomoćni objekt ima površinu od 11,18 m2.Tržišna vrijednost nekretnine iznosi 42.783,22
EUR, odnosno 318.307,15 kuna. Iz Troškovnika ulaganja u uređenje stana za V. J., koji je izradio vještak A. B. proizlazi da je tužena u predmetnu nekretninu izvršila ulaganja u ukupnom iznosu od 28.086,25 kuna, a što se odnosi na iskop zemlje u podovima stana, betoniranje podloge, izradu hidroizolacije podova, izradu nadbetona, dobavu i postavu laminata, dobavu i postavu podnih keramičkih pločica, dobavu i postavu zidnih keramičkih pločica, struganje oštećene žbuke sa zidova i gletanje zidova, zamjenu ulaznih
vrata vel. 192x82 cm s novim drvenim ukladama i djelomično ustakljenim, skidanje lamperije
sa zida, izrada šahta za vodomjer, razdvajanje priključka vode na dva brojila, razdvajanje
priključka struje na dva brojila, sve s PDV-om.

Stranke nisu imale primjedbi na nalaz vještaka te je sud isto prihvatio budući smatra da je isti dan stručno, savjesno i u skladu s pravilima struke.

Nakon provedenog vještačenja tužiteljica je uredila svoj tužbeni zahtjev na način da predlaže da sud donese presudu kojim će utvrditi da je tužiteljica suvlasnica u 9/10 dijela, a tužena V. J. u 1/10 dijela na predmetnim nekretninama.

Provedenim postupkom je nedvojbeno utvrđeno da je 1982. u vrijeme smrti oca tužiteljice kuća bila u izgradnji te iz iskaza tužiteljice proizlazi da je u ostavinskom postupku
iza pok. I. J. njegova supruga J. J. naslijedila 4/6 dijela, a djeca T. J. i kćer L. K. r. J. svako po 1/6 dijela. Brat tužiteljice, odnosno suprug tužene T. J. umro je 18.lipnja 2004.te je njegov suvlasnički dio od 1/6 dijela naslijedila tužena V. J.. J. J. je ugovorom o darovanju od 5.prosinca 2008. svoj suvlasnički dio koji je iznosio 4/6 dijela darovala svojoj kćeri L.
K. pa je stoga ista suvlasnica u 5/6 dijela.

Sud nije prihvatio kao istinit navod tužene iz odgovora na tužbu da je I. J. namjeravao sinu T. na ime njegovih ulaganja prepisati 1/6 svoga dijela, ali da to nije uspio jer je umro jer bi, da je to doista bilo tako, T. J. u ostavinskom postupku koji je vođen iza pok. I. J. tražio veći dio ostavinske imovine, odnosno ostavinska imovina bi bila raspoređena na drugačiji način i ne bi T. J. naslijedio samo 1/6 dijela, pogotovo ako je doista T. J. svu svoju zaradu davao za radove na dovršetku kuće kako to navodi njegova supruga, koja u to vrijeme istoga još nije niti poznavala. U vrijeme smrti I. J. 1982.g. njegova supruga J. imala je 51 godinu rođena je 1931.g.) i umrla je 30 godina nakon svog supruga (2012.g.) te sud nije prihvatio kao

- 7 -

Broj:4.P-402/2018-21

istinite niti navode tužene da J. J. nije imala bilo kakvih sredstava za ulaganje u kuću jer je bila starije dobi i bolesna. Osim toga iz iskaza saslušanih svjedoka proizlazi da je J. J. radila kao kuharica kod svoga brata te da su joj pomagali brat i sestra. Osim toga J. J. je 1.lipnja 1987.podigla stambeni kredit u iznosu od 300,000.00 dinara za namjensko trošenje u stambeni objekt na k.č.br. 2268/21 upisan u z.k.ul.br. 4499 k.o. P..
Međutim, nakon provedenog ostavinskog postupka iza pok. I. J. njegova supruga J. J. je bila suvlasnica na predmetnoj nekretnini u 4/6 dijela, dok su njena djeca bila suvlasnici svako u 1/6 dijela i istoj je bilo poznato da izvršenim ulaganjima i dogradnjom navedene kuće ona vrši ulaganja i u suvlasničke dijelove svoje djece.
Člankom 156. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne
novine" br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06 i 146/08 i 38/09,
153/09, 143/12, 152/14;dalje:ZV) propisano je da se dogradnjom, nadogradnjom ili
preuređenjem(adaptacijom) zgrada, odnosno prostorija u suvlasničkim, zajedničkim ili tuđim
zgradama, odnosno prostorija u suvlasničkim, zajedničkim ili tuđim zgradama, kao ni
njihovom prigradnjom, ugradnjom ili ulaganjima u njih, ne može se steći vlasništvo, ako nije
što drugo odredio vlasnik dograđene, nadograđene, odnosno prigrađene nekretnine.
Prema tome vlasnik nekretnine treba odrediti ne samo da će onaj koji adaptira
nekretnine steći suvlasništvo njegove nekretnine već mora postojati sporazum, odnosno
određenje vlasnika o veličini suvlasničkog dijela i tek je u tom slučaju moguće steći
suvlasništvo.

Kako provedenim postupkom nije utvrđeno da je pok. suprug tužene,
dopustivši svojoj majci i majci tužiteljice da ulaže u spornu nekretninu, a time i u njegov
suvlasnički dio na istoj, odredio i veličinu suvlasničkog dijela koji će ona na takav način
steći, a osim toga majka tužiteljice je ulaganjem u nekretninu znala da ulaže i u suvlasnički
dio svoga sina, po mišljenju suda majka tužiteljice dogradnjom u predmetnu kuću nije stekla
pravo na veći suvlasnički dio od onoga koji je imala, odnosno tužiteljici s toga osnova ne
pripada veći suvlasnički dio od onoga koji već ima i koji iznosi 5/6 dijela.

Osim toga, očigledno je da je pok.suprug tužene, a brat tužiteljice T. J. cijeli život živio u kući s roditeljima, bio je zaposlen te je dok je radio u rudniku u C. G. majci je slao novac za gradnju kuće, a kasnije je radio u Lj. te se oženio tek 1994.g. i po mišljenju suda vjerojatnije je da je u navedenu kuću više ulagao od svoje sestre koja se udala 1982 g. i koja je od tada živjela sa suprugom i djecom u S..
Tužena se za brata tužiteljice T. J. udala 1994.godine, kada je kako to sama tužena kaže u svome iskazu, kuća bila dovršena te su sva ulaganja koja je ona izvršila u kuću bila nakon njegove smrti. Sud je prihvatio kao istinit iskaz tužene u dijelu u kojem navodi da je izvršila određena ulaganja u dio kuće u kojem živi i to da je obila zidove i stavila laminate, nova ulazna vrata, u kuhinji podne i zidne pločice te odvojili vodu i struju.
Šahtu je zidala za oba sata te je skinula sat s tavana i dr.. Međutim navedenim ulaganjem
tužena također nije stekla pravo na povećanje svog suvlasničkog dijela, već ima samo
novčano potraživanje od ostalih suvlasnika za izvršene adaptacije na zajedničkoj nekretnini.
Zbog svega navedenoga sud je odbio tužiteljicu s tužbenim zahtjevom, a
tuženu s protutužbenim zahtjevom te je odlučio da svaka stranka snosi svoje troškove
parničnog postupka.

Požega 12.ožujak 2020.

S u d a c :

Melita Novak

- 8 -

Broj:4.P-402/2018-21

Uputa o pravu na žalbu: Protiv ove presude dozvoljena je žalba u roku 15 dana od dana
objave presude. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka ovome sudu, a o istoj odlučuje
županijski sud.

Dna:

1. OD H. i p. d.o.o. S..B.

2. V. G., odvj., P.