1                            Broj: Jž-733/2018

 

  

 

 

 

 

U    I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

              Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Gordane Korotaj kao predsjednice vijeća te Goranke Ratković i Kristine Gašparac Orlić kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okr. S.S. i dr., zbog prekršaja iz čl. 22. st. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji ("Narodne novine", broj 70/17.), odlučujući o žalbama okr. S.S. i okr. N.S., podnesenim protiv presude Prekršajnog suda u Splitu od 29. siječnja 2018., broj: 22 Pp J-2458/17, u sjednici vijeća održanoj 11. ožujka 2020.,

 

 

p r e s u d i o    j e:

 

I. Prihvaćanjem žalbi okr. S.S. i okr. N.S., a u povodu tih žalbi i po službenoj dužnosti, preinačuje se pobijana prvostupanjska presuda u pravnoj oznaci djela i kazni te izriče da su okr. S.S. i okr. N.S., djelom za koje su proglašeni krivim, počinili prekršaj iz čl. 20. st. 4. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji ("Narodne novine", broj 137/09., 14/10. i 60/10.), za koji se okr. S.S. na temelju te zakonske odredbe, izriče novčana kazna od 6.000,00 kuna, a okr. N.S. izriče novčana kazna od 7.000,00 kuna, u koju se uračunava oduzimanje slobode okrivljenika 12. lipnja 2017. kao 300,00 kuna novčane kazne, tako da okr. S.S. preostaje novčana kazna od 5.700,00 kuna, a okr. N.S. novčana kazna od 6.700,00 kuna, te se na temelju čl. 33. st. 10. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17. i 118/18.) okrivljenicima određuje obročna otplata preostale novčane kazne u 6 (šest) jednakih mjesečnih obroka, s time da prvi obrok dospijeva u roku od 15 dana od primitka ove presude, a svaki daljnji obrok 15. dana u svakom narednom mjesecu, a ako okrivljenici na taj način uplate dvije trećine preostale novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna plaćena u cijelosti.

 

II. Na temelju čl. 139. st. 6. Prekršajnog zakona  okr. S.S. i okr. N.S. se oslobađaju obveze da naknade troškove žalbenog postupka iz čl. 138. st. 2. toč. 3. c) Prekršajnog zakona.

 

 

Obrazloženje

 

 

Pobijanom prvostupanjskom presudom Prekršajnog suda u Splitu od 29. siječnja 2018., broj: 22 Pp J-2458/17, proglašeni su krivim okr. S.S. i okr. N.S. da su na način činjenično opisan u izreci presude počinili prekršaj iz čl. 22. st. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“, broj 70/17.), za koji je okr. S.S. izrečena novčana kazna od 6.000,00 kuna, a okr. N.S. novčana kazna od 7.000,00 kuna, u koju je uračunato oduzimanje slobode okrivljenika 12. lipnja 2017. kao 300,00 kuna novčane kazne, tako da okr. S.S. preostaje 5.700,00 kuna novčane kazne, a okr. N.S. 6.700,00 kuna novčane kazne, koju su dužni platiti u roku od 30 dana po pravomoćnosti presude, uz pogodnost plaćanja dvije trećine preostale novčane kazne.

 

Okrivljenici su obvezani naknaditi trošak prekršajnog postupka od po 200,00 kuna, svaki okrivljenik.

 

Protiv te presude okr. S.S. i okr. N.S.pravodobno su podnijeli žalbe zbog odluke o prekršajnopravnim sankcijama, s prijedlogom da se novčane kazne smanje i odredi obročna otplata istih.

 

Žalbe su osnovane.

 

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud na temelju  čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona ispitivao je prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga koje podnositelji žalbi navode u žalbama i po službenoj dužnosti,  te je po službenoj dužnosti utvrdio da je prvostupanjski sud u smislu odredbe čl. 196. toč. 4. Prekršajnog zakona povrijedio materijalno prekršajno pravo na štetu okrivljenika, jer je glede prekršaja koji je predmet optužbe primijenio propis koji se ne može primijeniti. 

 

Naime, prvostupanjski sud je inkriminirani prekršaj, koji je počinjen 12. lipnja 2017.,  dakle za vrijeme važenja Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“ broj 137/09., 14/10. i 60/10.), pravno označio kao prekršaj iz čl. 22. st. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“, broj 70/17.).

 

Međutim, s obzirom da odredba čl. 22. st. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“,  70/17.), ni po zakonskom opisu, a ni po propisanoj kazni, ne predstavlja „blaži propis“, to nema zakonske osnove za primjenu čl. 3. st. 2. Prekršajnog zakona, nego, sukladno čl. 3. st. 1. Prekršajnog zakona, treba primijeniti propis koji je bio na snazi u vrijeme kad je prekršaj počinjen, dakle inkriminirani prekršaj treba pravno kvalificirati prema odredbama Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“, broj 137/09., 14/10. i 60/10.), kao u izreci ove presude.

 

Obrazlažući razloge za primjenu odredaba Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“,  broj 70/17.), prvostupanjski se sud poziva na odredbu čl. 26. toga Zakona. Međutim, treba naglasiti da je u obrazloženju Ministarstva pravosuđa Republike Hrvatske prijedloga Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji za odredbu čl. 26. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“, broj 70/17.) navedeno da se radi o „uobičajenoj prijelaznoj odredbi kojom se izbjegava mogućnost pojave pravne praznine na način da propisuje da podzakonski propisi koji su na snazi temeljem važećeg Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji ostaju na snazi i nakon stupanja na snagu ovog Zakona, a sve do donošenja novih podzakonskih propisa“, jasno je da se navedena zakonska odredba odnosi na primjenu podzakonskih propisa.

 

Stoga je ovaj drugostupanjski sud, u povodu žalbi okr. S.S. i okr. N.S., pravilnom primjenom zakona, preinačio pobijanu prvostupanjsku presudu u pravnoj oznaci djela prekršaja, kako je to navedeno u točki I. izreke ove drugostupanjske presude.

 

Odluka o izrečenoj kazni razmatrana je uslijed preinake u pravnoj oznaci djela prekršaja, kao i u povodu podnesenih žalbi.

 

Žaleći se zbog izrečene novčane kazne okrivljenici ističu da je određen iznos kazne koji daleko prelazi njihovo financijsko stanje, a pri određivanju kazne nije se vodilo računa o njihovim mjesečnim primanjima. Okr. s.s. navodi da prima mirovinu od 1.700,00 kuna, koja je opterećena kreditom od 545,00 kuna, a okr. N.s. ističe da prima plaću od 2.620,00 kuna, zbog navedenog događaja preselio je u podstanarski stan, supruga je trenutno nezaposlena, a njegova plaća ne može pokriti sve troškove.

 

Razmotrivši u tom dijelu pobijanu prvostupanjsku presudu, ovaj drugostupanjski sud je cijenio da je za prekršaj iz čl. 20. st. 4. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“, broj 137/09., 14/10. i 60/10.) propisana novčana kazna od najmanje 6.000,00 kuna ili kazna zatvora od najmanje 30 dana, dok je za prekršaj iz čl. 22. st. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“, 70/17.) propisana novčana kazna od najmanje 7.000,00 kuna ili kazna zatvora od najmanje 45 dana. Prema visini izrečenih novčanih kazni proizlazi da je prvostupanjski sud za prekršaj iz čl. 22. st. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“, 70/17.) okr. S.S. izrekao novčanu kaznu blažu od propisane, a okr. N.S. novčanu kaznu u propisanom posebnom minimumu. Cijeneći da okolnosti koje se ističu žalbama niti pojedinačno, niti u svojoj ukupnosti, ne predstavljaju  naročito olakotne okolnosti za ublažavanje kazne iz čl. 37. st. 2. Prekršajnog zakona, ovaj drugostupanjski sud je za počinjeni prekršaj iz čl. 20. st. 4. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji prihvatio izrečene novčane kazne po prvostupanjskom sudu, smatrajući da novčana kazna u visini propisanog posebnog minimuma okr. S.S. i novčana kazna neznatno iznad propisanog posebnog minimuma okr. N.S. odgovaraju stupnju njihove krivnje, opasnosti djela i svrsi kažnjavanja iz čl. 32. Prekršajnog zakona.

 

I po ocjeni ovog drugostupanjskog suda novčane kazne u visini izrečenoj po prvostupanjskom sudu za predmetni prekršaj primjerene su i dostatne  kako svim okolnostima počinjenog prekršaja, tako i svim vidovima zakonske svrhe kažnjavanja, te se u konkretnom slučaju svrha kažnjavanja ne bi ostvarila ublaženim novčanim kaznama.

 

Međutim, cijeneći navode žalbi o lošoj materijalnoj situaciji, ovaj sud nalazi, da u konkretnom slučaju ima opravdanja za primjenu čl. 33. st. 10. Prekršajnog zakona, koji propisuje da u opravdanim slučajevima (ovisno o visini novčane kazne i imovinskim prilikama okrivljenika) sud može odrediti obročnu otplatu novčanu kazne u vremenu do 6 mjeseci, te je preinačio prvostupanjsku presudu i svakom okrivljeniku odredio obročnu otplatu novčane kazne, na način i u roku navedenom u izreci ove presude, smatrajući da u predmetnom slučaju visina izrečenih novčanih kazni i imovinske prilike okrivljenika opravdavaju takvu odluku, a ako okrivljenici na taj način uplate dvije trećine preostale novčane kazni, smatrat će se da je novčana kazna plaćena u cijelosti (čl. 152. st. 3. Prekršajnog zakona).

 

Odlučujući o troškovima prekršajnog postupka iz čl. 138. st. 2. toč. 3 c). Prekršajnog zakona, ovaj sud je okrivljenike oslobodio obveze naknade istih, budući iz podataka u spisu, kao i navoda podnesenih žalbi, proizlazi da su slabog imovnog stanja, zbog čega bi, po ocjeni ovog suda, plaćanjem troškova žalbenog postupka bilo dovedeno u pitanje uzdržavanje okrivljenika. 

 

 

Slijedom navedenog, na temelju čl. 207. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ove presude.

             

 

Zagrebu, 11. ožujka 2020.

 

 

 

 

              Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Splitu u 5 ovjerenih prijepisa: za spis, okrivljenike i tužitelja.