- 1 -              Revd 167/2020-2

Broj: Revd 167/2020-2

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

              Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Glušića predsjednika vijeća, Željka Šarića člana vijeća i suca izvjestitelja i Renate Šantek članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja A. D. iz Z., kojeg zastupa punomoćnik M. L., odvjetnik u Z., protiv tuženice Republike Hrvatske koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu, radi naknade štete, odlučujući o prijedlogu za dopuštenje revizije kojeg je tužitelj podnio protiv presude Županijskog suda u Varaždinu poslovni broj Gž-1255/2019-2 od 9. rujna 2019., kojom je potvrđena  presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-4934/09-37 od 16. svibnja 2019., u sjednici održanoj 11. ožujka 2020.

r i j e š i o   j e :

Prijedlog za dopuštenje revizije se odbacuje kao nedopušten.

Obrazloženje

              Prvostupanjskom presudom odbijen je tužbeni zahtjev kojim tužitelj traži da se naloži tuženici platiti mu iznos od 10.000.000,00 kn sa zateznom kamatom, a tužitelju je naloženo nadoknaditi tuženici  parnične troškove u iznosu od 52.500,00 kn.

              Drugostupanjskom presudom navedena prvostupanjska presuda je potvrđena.

              Protiv drugostupanjske presude tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije zbog tri pitanja, a prvim od tih pitanja revident pita "predstavlja li nepoduzimanje potrebnih mjera službenika MUP-a nesavjesno obavljanje službe, tj. nepravilan/nezakonit rad tijela državne uprave?".

              Međutim, tim pitanjem osporava se činjenično stanje na kojem se temelji drugostupanjska presuda (utvrđeno je da nije bilo protupravnog postupanja od strane nadležnih tijela), a kako reviziju nije dopušteno podnijeti zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, niti prijedlog za dopuštenje revizije nije zakonito prihvatiti zbog pravnih pitanja koja pretpostavljaju drukčije činjenično stanje od utvrđenog.

              Drugim pitanjem zbog kojeg je podnesena revizija revident također pretpostavlja da je u stegovnim postupcima nezakonito utvrđeno odnosno propušteno utvrditi da nije bilo propusta u radu državnog službenika, a to nije u skladu s utvrđenim činjeničnim stanjem, dakle, to pitanje posredno osporava utvrđenje činjenica, pa zbog toga nema pretpostavki za dopuštenje revizije zbog tog pitanja.

              Treće pitanje zbog kojeg je podnesena revizija pretpostavlja da je u konkretnom slučaju bilo nepravilnog ili nezakonitog rada, odnosno propusta tijela državne uprave, dakle, polazi se od drukčijeg činjeničnog stanja od utvrđenog, pa ni zbog ovog pitanja nije zakonito dopustiti reviziju.

              Zbog izloženih razloga, a na temelju odredbe čl. 387. st. 1. i 5. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 43/13, 89/14, 70/19) riješeno je kao u izreci.

Zagreb, 11. ožujka 2020.