Baza je ažurirana 02.06.2025. 

zaključno sa NN 76/25

EU 2024/2679

Pristupanje sadržaju

              - 1 -              Revd 383/2020-2

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

 

 

 

 

 

Broj: Revd 383/2020-2

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

 

Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Glušića predsjednika vijeća, Željka Šarića člana vijeća i suca izvjestitelja i Renate Šantek članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice A. B. iz Z., OIB ... , koju zastupa punomoćnik mr. sc. A. Š., odvjetnik u V. G., protiv tuženika L. d.d. iz K., OIB ... , kojeg zastupa punomoćnik D. Š., odvjetnik u Z., radi naknade štete, odlučujući o prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj R-1369/19-3 od 5. studenoga 2019., kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-3403/16-38 od 25. siječnja 2019., u sjednici održanoj 11. ožujka 2020.,

 

r i j e š i o   j e:

 

Prijedlog za dopuštenje revizije se odbacuje.

 

Obrazloženje

 

Protiv drugostupanjske presude kojom je potvrđena prvostupanjska presuda tuženik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije u smislu odredbe čl. 385. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 – dalje: ZPP).

 

Postupajući sukladno odredba čl. 385.a i čl. 387. ZPP-a revizijski je sud ocijenio da pravno pitanje naznačeno u prijedlogu za dopuštenje revizije nije važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni niti za razvoj prava kroz sudsku praksu, jer je u pogledu tog pitanja pobijana odluka utemeljena na pravnom shvaćanju podudarnom sa pravnim shvaćanjem revizijskog suda izraženim u odluci posl.broj Revr-169/2007 od 6.rujna 2007. u kojoj je zauzet stav da ako je oštećenik prilikom obavljanja poslova svog radnog mjesta redovno i stalno izložen opasnostima koje mogu ugroziti njegov život i zdravlje (a zbog prirode tog posla postoji velika mogućnost sukobljavanja s drugim osobama koje mogu postupati protupravno i ponašati se nasilno) a što predstavlja profesionalni rizik u obavljanju takvih poslova Tada se protupravna radnja kojom je došlo do štete ne smatra radnjom treće osobe i tek tada nema mogućnosti oslobođenja odgovorne osobe od njezine objektivne odgovornosti.

 

U konkretnom slučaju tužiteljica je prilikom obavljanja posla svog radnog mjesta stalno izložena riziku nastanka štete (jer je zbog prirode posla izložena opasnostima sukoba naročito ako se pri prodaji nalazi sama u trgovini), a riječ je o profesionalnom riziku rada u trgovini za koji postoji poslodavčeva odgovornost.

 

Također ovaj sud ne nalazi da prijedlog tuženika u odnosu na to pitanje sadrži razloge  važnosti odnosno u konkretnim odlukama na koje se poziva tuženik u prijedlogu za dopuštenje revizije sudovi nisu  izrazili različito  pravno shvaćanje u pogledu tako postavljenog pitanja.

 

Slijedom navedenog, a kako u ovoj pravnoj stvari nisu ispunjene pretpostavke za intervenciju revizijskog suda iz čl. 385.a st. 1. ZPP-a i dopuštenje revizije, to je na temelju odredbe čl. 392. st. 1., u svezi čl. 387. st. 5. ZPP-a, riješeno kao u izreci.

 

Zagreb, 11. ožujka 2020.

 

 

 

Predsjednik vijeća:

Željko Glušić, v.r.

 

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu