- 1 -              II Kž 106/2020-4

Broj: II Kž 106/2020-4

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

R J E Š E N J E

              Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Žarka Dundovića kao predsjednika vijeća te Dražena Tripala i Ratka Šćekića, kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Ivone Horvatić kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog A. V. i drugih, zbog kaznenih djela iz članka 230. stavka 2. Kaznenog zakona ("Narodne novine", broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15. - ispravak, 101/17. i 118/18. - dalje u tekstu: KZ/11.) i drugih, odlučujući o žalbi okrivljenika podnesenoj protiv rješenja Županijskog suda u Zagrebu od 14. veljače 2020. broj Kov-Iz-7/2020 (Kov-11/2020), o produljenju istražnog zatvora nakon podignute optužnice, u sjednici održanoj 11. ožujka 2020.,

r i j e š i o   j e :

Žalba okrivljenog A. V. odbija se kao neosnovana.

Obrazloženje

Prvostupanjskim rješenjem Županijskog suda u Zagrebu, nakon podignute optužnice protiv okrivljenog A. V. i drugih, zbog kaznenih djela razbojništva iz članka 230. stavka 2. KZ/11. i drugih, na temelju članka 127. stavka 4. i članka 131. stavka 1. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine", broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. - odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17. i 126/19. - dalje: ZKP/08.), pod točkom I./ rješenja je produljen istražni zatvor protiv okrivljenog A. V. iz osnove u članku 123. stavku 1. točki 3. ZKP/08. te je određeno (točka III./ pobijanog rješenja) da se okrivljeniku u istražni zatvor uračunava vrijeme lišenja slobode od 2. listopada 2019. nadalje. Pod točkom II./ pobijanog rješenja je određen istražni zatvor protiv okrivljene L. K. iz osnove u članku 123. stavku 1. točki 1. ZKP/08.

Protiv tog rješenja žalbu je podnio okrivljeni A. V. osobno time da nije izričito naznačio žalbeni prijedlog. Žali se i putem svog branitelja, odvjetnika V. S. s prijedlogom da se istražni zatvor zamijeni nekom od mjera opreza. Budući da se oba podneska sadržajno nadopunjuju i podudaraju bit će razmatrani kao jedna žalba.

Žalba nije osnovana.

Protivno navodima u žalbi, po ocjeni Vrhovnog suda Republike Hrvatske, kao drugostupanjskog suda, pravilno je prvostupanjski sud utvrdio postojanje razloga za daljnju primjenu mjere istražnog zatvora protiv okrivljenog A. V. iz osnove u članku 123. stavku 1. točki 3. ZKP/08.

Kao okolnosti koje mu idu u prilog i koje dovode u pitanje pravilnost pobijane odluke, okrivljenik u žalbi ističe da ima radno mjesto na poljoprivrednom gospodarstvu u V., da je u terapijskom postupku s ciljem odvikavanja od opijata, da je priznao kaznena djela i da je dosadašnji boravak u istražnom zatvoru više od četiri mjeseca u dovoljnoj mjeri utjecao na njegovu promjenu ponašanja i spoznaju o štetnosti činjenja kaznenih djela.

Međutim, ove okolnosti za sada nisu takve da bi nadmašile ili dovele u pitanje značaj onih okolnosti koje ukazuju na nužnost primjene mjere istražnog zatvora. Naime, prema optužnici (i njenom ispravku s lista 549 spisa) okrivljenik je osnovano sumnjiv da je počinio dva kaznena djela razbojništva iz članka 230. stavka 1. KZ/11. i dva kaznena djela razbojništva u kvalificiranom obliku iz članka 230. stavka 2. u vezi stavka 1. KZ/11., i to u razdoblju od 31. kolovoza do 7. rujna 2019. Navedeno upućuje na zaključak o okrivljenikovoj ustrajnosti da na protupravan način dođe do financijskih sredstava za život i za udovoljenje svojoj ovisnosti. Nadalje, okrivljenik je osuđivan (list 222-223 spisa) u devet navrata (bez objedinjujućih presuda), mahom zbog imovinskih kaznenih djela. Pored toga, okrivljenik je nepovoljnih materijalnih prilika, budući da nema zaposlenje niti vrijednije imovine (vidljivo iz njegovih osobnih podataka na listu 113 spisa), što znači da ima motiva za činjenje kaznenih djela s ciljem stjecanja imovinske koristi. Povrh svega, vještak psihijatar je naveo (list 480-481) da okrivljenikova ovisnost o psihoaktivnim tvarima "može poticajno djelovati na činjenje novih kaznenih djela, pogotovo imajući u vidu veliki kriminogeni značaj kokaina, visoku adiktivnost te činjenicu da se nasilničko ponašanje i djela protiv imovine posebno vezuju za tu vrstu droge."

Sve navedene okolnosti u svojoj logičnoj povezanosti predstavljaju one osobite okolnosti koje upućuju na opasnost od ponavljanja sličnog ili istovrsnog kaznenog djela, koja opasnost je i dalje realna i predvidiva. Zbog visoke razine te opasnosti, za sada se u žalbi predložene mjere opreza ne ukazuju kao adekvatan supstitut lišenju slobode okrivljenika.

Žalbene tvrdnje o prijavljenoj adresi i namjeri odazivanja na sudske pozive nisu od utjecaja na pobijanu odluku budući da je svrha ova konkretne mjere istražnog zatvora onemogućiti okrivljenika da se ponovno upusti u činjenje kaznenih djela, a ne sprječavanje bijega i osiguranje njegove dostupnosti sudu.

Ispitivanjem pobijanog rješenja sukladno odredbi članka 494. stavka 4. ZKP/08. nije utvrđeno da bi bila počinjena povreda na koju drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.

Slijedom navedenog, a budući da žalbenim navodima okrivljenika nije dovedena u sumnju osnovanost pobijanog rješenja, na temelju članka 494. stavka 3. točke 2. ZKP/08., odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

Zagreb, 11. ožujka 2020.