1

Pr-769/2018-28

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Ex vojarna Sv. Križ, Dračevac                                                                             Pr-769/2018-28

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

              Općinski sud u Splitu po sucu ovog suda Eneji Stejskal Kanazir kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja V. I., OIB: …, zastupanog po punomoćniku A. Š. odvjetniku u T., protiv tuženika B. d.d., T., OIB: …, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave, u prisutnosti zamjenika punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika prilikom zaključenja glavne rasprave prilikom objave, a nakon objave dana 09.ožujka 2020.godine,

 

p r e s u d i o    j e:

I/ Nalaže se tuženiku da u roku od 8 dana i pod prijetnjom ovrhe na ime naknade imovinske štete (tuđe pomoći i njege) isplati tužitelju iznos od 3.500,00 Kuna zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od presuđenja pa do isplate, te koja se zakonska zatezna kamata obračunava po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za referentno razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena.

 

              II/ Odbija se dio tužbenog zahtjeva tužitelja za isplatu naknade imovinske štete  (tuđe pomoći i njege) kao neosnovan, a za više zatraženi iznos od 1.500,00 Kuna.

 

III/ Nalaže se tuženiku da u roku od 8 dana i pod prijetnjom ovrhe na ime naknade neimovinske štete  zbog povrede prava osobnosti isplati tužitelju iznos od 25.000,00 Kuna zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od presuđenja pa do isplate, te koja se zakonska zatezna kamata obračunava po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za referentno razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena.

 

IV/ Nalaže se tuženiku B. d.d. OIB: … da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe s osnova neto razlike izgubljene zarade isplati tužitelju V. I., OIB: … iznos od ukupno 18.487,35 Kuna za razdoblje od 06.04.2016.godine do 30.06.2019.godine sa zakonskom zateznom kamatom po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za referentno razdoblje dulje od godine nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a koja teče:

-          za travanj 2016.godine na iznos od 1.725,00 Kuna od 01.svibnja 2016.godine;

-          za svibanj 2016.godine na iznos od 201,56 Kuna od 01.lipnja 2016.godine;

-          za lipanj 2016.godine na iznos od 672,57 Kuna od 01.srpnja 2016.godine;

-          za srpanj 2016.godine na iznos od 1.398,00 Kuna od 01.kolovoza 2016.godine;

-          za kolovoz 2016.godine na iznos od 719,60 Kuna od 01.rujna 2016.godine;

-          za rujan 2016.godine na iznos 577,73 Kuna od 01.listopada 2016.godine;

-          za listopad 2016.godine na iznos od 588,83 Kuna od 01.studenog 2016.godine;

-          za prosinac 2016.godine na iznos od 156,68 Kuna od 01.siječnja 2017.godine;

-          za siječanj 2017.godine na iznos od 288,41 Kuna od 01.veljače 2017.godine;

-          za veljaču 2017.godine na iznos od 802,51 Kuna od 01.ožujka 2017.godine;

-          za ožujak 2017.godine na iznos od 115,11 Kuna od 01.travnja 2017.godine;

-          za travanj 2017.godine na iznos od 735,79 Kuna od 01.svibnja 2017.godine;

-          za lipanj 2017.godine na iznos od 56,53 Kuna od 01.srpnja 2017.godine,

-          za srpanj 2017.godine na iznos od 1.573,73 Kuna od 01.kolovoza 2017.godine,

-          za kolovoz 2017.godine na iznos od 687,69 Kuna od 01.rujna 2017.godine;

-          za rujan 2017.godine na iznos od 1.432,19 Kuna od 01.listopada 2017.godine,

-          za listopad 2017.godine na iznos od 2.768,59 Kuna od 01.studenog 2017.godine,

-          za studeni 2017.godine na iznos od 2.355,68 Kuna od 01.prosinca 2017.godine,

-          za kolovoz 2018.godine na iznos od 461,38 Kuna od 01.rujna 2018.godine,

-          za rujan 2018.godine na iznos od 577,00 Kuna od 01.listopada 2018.godine,

-          za ožujak 2019.godine na iznos od 403,49 Kuna od 01.travnja 2019.godine,

-          za lipanj 2019.godine na iznos od 189,19 Kuna od 01.srpnja 2019.godine.

-           

V/ Nalaže se tuženiku da u roku od 8 dana i pod prijetnjom ovrhe isplati tužitelju na ime parničnih troškova ukupan iznos od 12.209,40 Kuna zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od presuđenja pa do isplate te koja se zakonska zatezna kamata obračunava po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za referentno razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena.

 

Obrazloženje

              U tužbi predanoj ovom sudu dana 26.09.2018.godine  tužitelj navodi da je dana 05.travnja 2016.godine prilikom obavljanja radnih zadataka za poslodavca tuženika doživio ozljedu na radu, te da je sačinjena o navedenom događaju prijava o ozljedi na radu koju da je popunila i potpisala odgovorna osoba poslodavca A. Ž.. Isti ističe da je nakon opisane ozljede na radu zbog bolova i nemogućnosti kretanja tužitelj bio na hitnom kirurškom prijemu KBC-a S. te da mu je kao terapija propisano mirovanje sa nogom u povišenom položaju te analgetici i hladni oblozi, te fizikalna terapija kao i kontrole predmetne ozljede. Ističe se da je nakon prvotno određene fizikalne terapije tužitelju utvrđena hipotrofija mišića bedara, te lumboishijalgija te da mu je savjetovan pregled neurokirurga te hematološki pregled zbog trombocitopenije, te da je MRI-om tužitelju utvrđena lateralna sublikasacija patele, početne hondromalacijske promjene, te edematoznost prednjeg križnog ligamenta te lezija medijalnog

kolateralnog ligamenta. Ističe se da je zbog predmetne ozljede na radu tužitelj i nakon propisane i učinjene terapije osjećao bolove u križima i duž desne noge te da je zbog opisanog stanja tužitelju određen operativni zahvat te da je po uputi specijaliste određen MSCT i MR, te da je nakon  izvršenog operativnog zahvata tužitelj otpušten na kućno liječenje uz redovno previjanje rane i skidanje šavova, te korištenje dvije podlaktne štake, te da je indicirana rekonstrukcija ACL-a kao i šivanje meniska, te da je tužitelju navedena ozljeda uzrokovala i križobolju te da mu je preporučena i operacija kralježnice nakon planirane artoskopije koljena. Istaknuto je da uslijed zadobivenih povreda i teške psihičke traume tužitelj trpi štetu  pa tužitelj u tom smislu s osnova imovinske štete potražuje iznos od ukupno 5.000,00 Kuna i to na ime prijevoznih troškova s osnova fizikalne terapije i tuđe pomoći i njege, te s osnova povrede prava osobnosti na ime oštećenja zdravlja ukupan iznos od 25.000,00 Kuna slijedom čega isti ukupno potražuje 30.000,00 Kuna na ime neimovinske štete sa pripadajućom kamatom. Također tužitelj na ime izgubljene zarade potražuje 12.000,00 Kuna sa pripadajućom kamatom.

 

Tužitelj je podneskom od 21.01.2020.godine uredio tužbeni zahtjev u pogledu potraživanja izgubljene zarade tako da isti na ime izgubljene zarade potražuje iznos od 18.487,35 Kuna sa pripadajućom kamatom.

 

              Tuženik u odgovoru na tužbu (list 32 spisa) navodi da osporava i osnov i visinu potraživanja, te ističe da je do ozljede došlo isključivom krivnjom tužitelja jer da isti nije postupao sa dužnom pažnjom.

 

              Tijekom postupka sud je izveo dokaze pregledom prijave o ozljedi na radu (list 7-10 te 33 spisa), medicinske dokumentacije (list 11-26 spisa, te 28-30 spisa); zdravstvenog kartona tužitelja; zapisnika o provjeri osposobljenosti radnika za rad na siguran način (list 53-55 spisa); uvjerenja o zdravstvenoj sposobnosti radnika (list 56 spisa); pravila tuženika o sigurnosti i zaštiti radnika na radu (list 57-58 spisa), odluke o otkazu ugovora o radu zbog poslovno uvjetovanih razloga od 08.08.2019.godine (list 59-61 spisa), potvrde od 08.08.2019.godine (list 62 spisa); izjave od 08.08.2019.godine (list 63 spisa); prijave o prestanku osiguranja (list 64 spisa); izjave (list 65 spisa); prjave o prestanku osiguranja (list 66 spisa); obračunskih lista plaća (list 67-147 spisa); nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka D. K. (list 153-158 spisa). Izveden je i dokaz saslušanjem u svojstvu svjedoka F. D., te svjedoka T. D., te tužitelja. Proveden je i dokaz medicinskim vještačenjem po vještacima dr. A. P. i dr. Č. L..

 

              Tužbeni zahtjev tužitelja djelomično je osnovan.

 

              Među strankama nije sporna činjenica da je tužitelj prilikom obavljanja radnih zadataka kod tuženika doživio ozljedu na radu dana 05.travnja 2016.godine. Sporna je činjenica da li su se ispunili uvjeti iz članka 25. stavka 2. Zakona o zaštiti na radu (''NN'' 71/14), za oslobađanje tuženika od odgovornosti za štetu tužitelju te pripada li tužitelja pravo na izgubljenu zaradu i u kojem iznosu.

              Iz pregledane prijave ozljede  na radu (list 7-10 spisa) proizlazi da je tužitelj dana 05.travnja 2016.godine doživio ozljedu  na radu, te da se ozljeda dogodila u predmontažnoj hali i to prilikom pospremanja alata nakon obavljenih brodomonterskih poslova na sekciji 345-02 za NOV.723, te da je nakon obavljenog posla tužitelj pospremao alat u sanduk jer je bio kraj radnog vremena. Poslodavac opisuje ozljedu na način da je radnik prilikom pospremanja alata udario koljenom u sanduk.

Iz iskaza saslušanog svjedoka F. D. proizlazi je on kritične prigode na dan štetnog događaja 05. travnja 2016. g. radio zajedno sa tužiteljem, odnosno isti navodi da je bio nekoliko metara udaljen sa svojim radnim mjestom od mjesta gdje je radio tužitelj. Isti ističe da je on navedene prigode tužitelju bio okrenut leđima. U odnosu na činjenicu na kojem radnom mjestu je tužitelj radio navedene prigode isti navodi da je tužitelj radio na mjestu brodomontera, te da  spremao alat, a da se navedena brodska sekcija nalazila na visini od cca 0,5 do 1 m, te da su postojale panel linije na kojima se rade paneli, a da su on i tužitelj radili brodsku sekciju ,te da su postojale daske na tom mjestu po kojima je tužitelj hodao, a da se ispod daske na određenoj visini nalazila i stepenica. U odnosu na činjenicu kako se tužitelju dogodila nezgoda  isti je istakao  da vjerojatno kada je tužitelj nosio u kutiji alat, da se vjerojatno daska po kojoj je po spomenutoj skali hodao okrenula i da je vjerojatno tužitelj pao budući je on osobno zatekao tužitelja kako je bio na podu, te misli da je bio na položaju otprilike na koljenima, te da je i spomenuta daska bila na podu  Isti ističe da je tužitelj ozlijedio koljeno navedene prigode ,te da ne zna da li je on kasnije išao na hitnu pomoć, i da li ga je netko odvezao na hitnu. Svjedok navodi da je da je njegova pretpostavka da je tužitelj imao sva zdravstvena uvjerenja za navedeno radno mjesto i da je bio osposobljen za rad za navedeno radno mjesto, te ističe da je tužitelj imao zaštitnu kacigu, zaštitne rukavice, radne cipele i radno odijelo. U odnosu na činjenicu tko je bio tužiteljev poslovođa  na navedenom radnom mjestu isti navodi da je to bio T. D., a da spomenuto mjesto sa kojega su on i tužitelj obavljali poslove brodske sekcije je zapravo spomenuta panel linija na kojoj postoje nekakva kola, te da cijela sekcija leži na nekakvim kolima te se može vući, te da se ne mora podizati, te da je ovo radno mjesto oduvijek takvo. Također svjedok ističe da se u hali u kojoj se sve to nalazi postoje upozorenja radnicima vezano za korištenje zaštitne opreme pri radu.

U odnosu na činjenicu  kako izgleda lanac za stezanje limova kojega je tužitelj nosio do spomenutog sanduka, svjedok navodi da je isti  otprilike  težine 20-25 kg, te da  ga netko možda može nositi i preko ramena, netko ga može nositi jednom rukom netko sa dvije ruke ,ovisno o fizičkoj konstituciji samog djelatnika. U odnosu činjenicu koliko je dugo obavljan rad na navedenoj brodskoj sekciji svjedok je istakao da se  nekada radi duže, a nekada kraće, otprilike 10-tak dana., te da nema točno određenog vremenskog perioda. Svjedok navodi da je spomenuta panel linija gdje se sastavljalo brodsku sekciju bila sastavni dio spomente hale. U odnosu na činjenicu da li se prilikom rada na brodskoj sekciji treba prolaziti preko spomenutih panel linija svjedok navodi da se na desnoj strani sekcije nalaze na podu, a na lijevoj strani panel linije te da nije nužno za vrijeme dok se radi na brodskoj sekciji prelaziti preko panel linija. Istaknuto je da tamo gdje se tužitelju dogodila ozljeda je tužitelj već ranije prolazio. Svjedok je ujedno istakao da spomenuti lanac kojeg je tužitelj nosio nije zaklanjao pogled te da nitko takav lanac ne nosi iznad glave.

 

              Iz iskaza saslušanog tužitelja V. I. proizlazi da se istome dogodila nezgoda 05.04.2016. prilikom obavljanja poslova brodomontera, a kada je obavljao radove vezano za sklapanje brodske sekcije. Navodi da je zajedno da F. D. radio na navedenoj brodskoj sekciji otprilike do 14.45. h navedenog dana ,a onda da su krenuli spremati alat, gume i lanac. Tužitelj ističe da je F. D. krenuo spremati gume, a da je on  osobno krenuo spremati lanac, te da je doživio nezgodu prilikom spremanja drugog lanca, budući da kada je na navedenoj panel sekciji desnom nogom zagazio na stepenicu da se skala izokrenula, te je njemu u tom smislu desna noga ostala u zgrčenom položaju,a druga noga je poletjela naprijed te da je pao. Ističe da je pao sa visine od 70 cm, ali da je te prigode ozlijedio lijevu  nogu, te da je osjetio jaku bol, te da mu je pomogao kolega da se pridigne. Isti navodi da nije htio odmah ići na hitnu pomoć, jer je mislio da će proći, ali da mu je noga  tijekom dana natekla, te da je sve više  boljelo te da je morao otići na hitnu pomoć jer da se stvorio i hematom. Isti ističe da se javio na HKP te da mu je tamo određeno strogo mirovanje i da se po potrebi javi na traumatologiju. Tužitelj ističe da obzirom da  mu se i nadalje stanje nije popravljalo da se na traumatologiju te da su mu naknadno utvrdili da mu je pukao prednji križni ligament i bila oštećena hrskavica. Tužitelj navodi da je kritične prigode kada je doživio ozljedu na radu bio je osposobljen za rad na siguran način i imao  sva moguća zdravstvena uvjerenja, te da je imao kompletnu zaštitnu opremu  na sebi i to radne cipele, odijelo , zaštitne rukavice, zaštitnu kacigu i slično. Ističe da je po štetnom događaju otvorio bolovanje , te da je gotovo u kontinuitetu bio na  bolovanju budući da je morao odlaziti na fizikalnu terapiju, te da je imao dvije operacije koljena od čega jednu 06. kolovoza, a drugu 23. rujna ,a da se još uvijek nalazi na bolovanju i odlazi na terapije. Isti navodi da je od navedene ozljede radio svega nekih 6-7 mjeseci. Tužitelj ističe da mu navedeni lanac kojeg je nosio nije zaklanjao pogled jer da ga je nosio ispred sebe. Također tužitelj ističe da ne zna kako je došlo do toga da propadne navedena skala kad je prolazio, te da daska nije bila učvršćena već da je samo pala kad je istu nagazio.

 

              Iz iskaza saslušanog svjedoka T. D. proizlazi da je on u vrijeme kad se dogodila nezgoda 05. 04. 2016. bio neposredni rukovoditelj tužitelju i drugom radniku koji je s tužiteljem radio F. D.. Navodi da on nije bio neposredni očevidac predmetnog događaja već se predmetni događaj dogodio onako kako mu je preneseno od drugih djelatnika i kako je napisao u izvješću o ozljedi na radu tužitelja. Isti navodi da je radnik F. D. istakao da se tužitelj ozlijedio prilikom prenošenja alata na radnom mjestu brodomontera i to na način da se udario u koljeno. Svjedok navodi da je tužitelj bio osposobljen za rad na siguran način za brodomontera, te da je te  prigode kad se dogodila nezgoda na sebi imao zaštitnu kacigu, rukavice, cipele s zaštitnom kapicom i zaštitne naočale. Također svjedok ističe da se jednom godišnje  u B. vrše zdravstveni pregledi vezano za zdravstvenu sposobnost radnika na navedenom radnom mjestu budući da se radi o radnom mjestu s posebnim uvjetima rada pa da se težište stavlja na pregled vida i da li djelatnik smije raditi na visini. U odnosu na činjenicu da li se prilikom rada na brodskoj sekciji mora prelaziti preko panel linija svjedok ističe da su te panel linije oduvijek postojale i da na njima postoje skale po kojima se djelatnik mora popeti da bi došao do panel sekcije na kojoj radi, te da se po istima prilikom rada na brodskoj sekciji mora prelaziti.

 

              Temeljem članka 111.stavka 1. Zakona o radu (''NN'' 93/14- u daljnjem tekstu ZR-a) ako radnik pretrpi štetu na radu ili u vezi sa radom poslodavac je dužan radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznog prava, te sukladno odredbi članka 25.stavka 1. Zakona o zaštiti na radu (''NN'' 71/14) proizlazi da se ozljeda na radu i profesionalna bolest koju je radnik pretrpio obavljajući poslove za poslodavca smatra da potječe od rada i da poslodavac za nju odgovara po načelu objektivne odgovornosti, a sukladno stavku 2. istog članka poslodavac može biti oslobođen odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći unatoč provedenoj zaštiti na radu.

 

              Iz iskaza saslušanog tužitelja te svjedoka F. D. i svjedoka T. D. nesporno proizlazi da je tužitelj za obavljanje poslova brodomontera bio na odgovarajući način osposobljen za rad na siguran način, te da je imao uvjerenje o odgovarajućoj  zdravstvenoj sposobnosti budući je radno mjesto brodomontera radno mjesto s posebnim uvjetima rada. Navedene činjenice proizlaze i iz zapisnika o provjeri osposobljenosti radnika za rad na siguran način (list 53-55 spisa);  te uvjerenja o zdravstvenoj sposobnosti radnika (list 56 spisa). Također iz iskaza saslušanog tužitelja i svjedoka F. D. te svjedoka T. D. jasno proizlazi da je tužitelj na dan kad se istome dogodila nezgoda na radu imao od strane poslodavca osiguranu zaštitnu odjeću i obuću zaštitnu kacigu, rukavice, cipele s zaštitnom kapicom i zaštitne naočale. Međutim, ovaj sud je mišljenja da tuženik kao poslodavac tužitelja  u predmetnom slučaju nije na dovoljan način  primjenio tehnologiju rada tako da ne ugrozi sigurnost radnika i najveću moguću razinu zaštite na radu budući nije u dovoljnoj mjeri osigurao mjesto rada na kojem je tužitelj navedene prigode obavljao posao brodomontera, a zbog čega je i došlo do navedene nezgode. Naime, iz iskaza saslušanog svjedoka T. D., a koji je bio neposredni rukovoditelj tužitelja u vrijeme kad se istome dogodila nezgoda jasno proizlazi da je tužitelj obavljajući posao brodomontera prilikom rada na brodskoj sekciji morao prelaziti preko panel linija koje da su na tom mjestu oduvijek postojale i na njima postoje skale po kojima se djelatnik mora popeti da bi došao do panel sekcije na kojoj radi. U navedenom smislu ovaj sud ne prihvaća kao vjerodostojan i logičan dio iskaza saslušanog svjedoka F. D. u dijelu u kojem je isti istakao da se prilikom rada na brodskoj sekciji ne treba nužno  prolaziti preko spomenutih panel linija budući je upravo neposredni rukovoditelj tužitelja T. D. u svom iskazu izričito potvrdio činjenicu da je tužitelj radeći na brodskoj sekciji trebao prelaziti preko navedenih panel linija. Iz iskaza saslušanog tužitelja i svjedoka F. D. jasno proizlazi da je tužitelj raspremajući alat nakon obavljenog posla na navedenoj panel sekciji desnom nogom zagazio na stepenicu te  da se skala izokrenula. U odnosu na činjenicu kako je izgledalo mjesto gdje se tužitelj ozlijedio iz iskaza saslušanog svjedoka F. D. proizlazi da su on i tužitelj radili brodsku sekciju ,te da su postojale daske na tom mjestu po kojima je tužitelj hodao, a da se ispod daske na određenoj visini nalazila i stepenica. U odnosu na činjenicu kako se tužitelju dogodila nezgoda  isti je istakao  da vjerojatno kada je tužitelj nosio u kutiji alat, da se daska po kojoj je po spomenutoj skali hodao okrenula i da je vjerojatno tužitelj pao budući je on osobno zatekao tužitelja kako je bio na podu, te misli da je bio na položaju otprilike na koljenima, te da je i spomenuta daska bila na podu. Iz iskaza tužitelja proizlazi da mu se navedena nezgoda dogodila na način da je F. D. njegov kolega nakon obavljenog posla krenuo spremati gume, a da je on  osobno krenuo spremati lanac, te da je doživio nezgodu prilikom spremanja drugog lanca, budući da kada je na navedenoj panel sekciji desnom nogom zagazio na stepenicu da se skala izokrenula, te da je njemu u tom smislu desna noga ostala u zgrčenom položaju,a druga noga je poletjela naprijed. Svjedok F. D. je također istakao u odnosu na činjenicu  kako izgleda lanac za stezanje limova kojega je tužitelj nosio do spomenutog sanduka da je isti  otprilike  težine 20-25 kg, te da  ga netko možda može nositi i preko ramena, netko ga može nositi jednom rukom netko sa dvije ruke ,ovisno o fizičkoj konstituciji samog djelatnika.

 

Imajući u vidu ono što je u svom iskazu naveo tužitelj te saslušani svjedoci D. i D. jasno proizlazi da je tužitelj po završetku redovnog posla na brodskoj sekciji raspremao alat, te je nosio lanac za stezanje limova do sanduka i to lanac velike težine 20-25 kg. Prema iskazu tužitelja i svjedoka D. lanac kojeg je tužitelj nosio istome nije zaklanjao pogled, te je tužitelj prelazeći preko drvenog panela ispod kojeg se nalazila stepenica koja se u jednom trenutku okrenula jer nije bila dobro pričvršćena je pao i ozljedio se. Iz navedenog jasno proizlazi da tuženik kao poslodavac nije na odgovarajući način osigurao tužitelju mjesto rada budući je tužitelj kao brodomonter morao prolaziti preko drvenih panela ispod kojih su stepenice da bi došao do mjesta gdje je trebao odložiti alat i to noseći lanac za stezanje lima težine 20-25 kg. Tuženik nije vodio računa o tome da na mjestu na kojem je tužitelj prelazio preko drvenih panela panel nije bio dobro učrvršćen zbog čega se isti prema iskazu tužitelja izokrenuo i on je iz tog razloga  pao i ozljedio se. Obzirom da iz iskaza svjedoka D. proizlazi da se ispod panela nalaze navedene skale tužitelj nije ni u kom slučaju mogao primjetiti da panel nije dobro pričvršćen. Iz iskaza svjedoka D. jasno proizlazi da tužitelj ni na koji način nije bio upozoren na činjenicu da panel preko kojeg je prolazio nije pričvršćen budući iz iskaza istog proizlazi da se u prostoru gdje su on i tužitelj radili nalazilo samo upozorenje da se u hali u kojoj se sve to nalazi postoje upozorenja radnicima vezano za korištenje zaštitne opreme pri radu.

 

Imajući u vidu sve navedeno tuženik je neosiguravajući na odgovarajući način mjesto rada budući paleta preko koje je tužitelj prelazio nije bila u dovoljnoj mjeri učvršćena pa se jedna izokrenula zbog čega je tužitelj pao i ozlijedio se te zbog činjenice da tuženik nije na vidljivo mjesto postavio nikakvo upozorenje da navedena paleta nije dovoljno učvršćena, a iz iskaza saslušanog svjedoka T. D. jasno proizlazi da tužitelj nije mogao izbjeći prelazak preko navedenih paleta prilikom obavljanja radnje nošenja alata do sanduka za alat pa je u tom smislu tuženik postupio suprotno odredbi članka 44.stavka 1. Zakona o zaštiti na radu (''NN'' 71/14) jer nije primjenio tehnologiju rada na način da ista ne ugrožava radnika i njegovu sigurnost, te protivno odredbi članka 53.stavka 1. istog Zakona budući je isti dužan na mjestima rada postaviti trajno određene sigurnosne znakove , a ako to obavješćivanje radnika nije dovoljno tada je dužan postaviti i pisana upozorenja. Iz iskaza saslušanog tužitelja i svjedoka u ovom postupku jasno proizlazi da tužitelj nije upozoren da paleta preko koje je prelazio nije u dovoljnoj mjeri učvršćena pa je iz tog razloga i došlo do ozljede tužitelja kao radnika. Tuženik pogrešno smatra da tužitelj nije upotrijebio dužnu pažnju obavljajući navedeni posao brodomontera prilikom raspremanja alata jer isti nije mogao znati da paleta preko koje je morao proći da bi odložio spomenuti lanac za lim u sanduk nije u dovoljnoj mjeri pričvršćena jer tuženik ovom sudu nije priložio ni predložio niti jedan dokaz iz kojeg bi proizlazilo da je tužitelj na navedenu činjenicu bio upozoren niti to proizlazi iz iskaza saslušanog tužitelja i navedenih svjedoka. Tužitelj je u navedenom smislu u konkretnoj situaciji postupao u svemu sa dužnom pažnjom sukladno nalogu poslodavca te je prolazio na uobičajeni način do mjesta na koje je trebao odložiti alat pa se treba smatrati da je postupao u skladu sa znanjima i vještinama koje je stekao prilikom osposobljavanja za rad na siguran način, te isti ne može biti odgovoran za propust poslodavca da učini sigurnim mjesto rada gdje je isti morao prolaziti – spomenute palete jer ukoliko paleta nije bila pričvršćena tuženik je o istome trebao voditi računa i na vrijeme upozoriti tužitelja na navedeno. U navedenom smislu tuženik neosnovano ističe da se nezgoda tužitelju dogodilo isključivo njegovom krivnjom budući je u predmetnom slučaju riječ o propustu tuženika poslodavca da na odgovarajući način osigura mjesto rada gdje je tužitelj prolazio. Imajući u vidu sve navedeno tuženik je odgovoran tužitelju za nastalu štetu dana 05.04.2016.godine te je dužan tužitelju naknaditi štetu po općim propisima obveznog prava budući isti ničim nije dokazao da je tužitelju šteta nastala zbog namjere i krajnje nepažnje tužitelja kao radnika ili treće osobe na koje poslodavac nije mogao utjecati i njihove posljedice nije mogao izbjeći.

             

              U svrhu utvrđivanja visine potraživanja koja pripada tužitelja sud je izveo dokaz vještačenjem po vještacima dr. A. P. i dr. Č. L..

 

Iz iskaza saslušanog dr. A. P., kirurg, subspecijaliste traumatologa proizlazi da je isti pogledao spis i priloženu medicinsku dokumentaciju iz koje da je razvidno kako je tužitelj I. V. a dana 5. 4. 2016.  nastradao na radnom mjestu prilikom spremanja alata za rad na način da je lijevim koljenom udario u sanduk za spremanje alata. Slijedećeg jutra javio se liječniku kada je poslan u KBC S. na specijalistički pregled. Navedenog datuma je ustanovljena . radna dijagnoza bila  diskozija lijevog koljena.  Isti navodi da je u lokalnom nalazu  utvrđeno da je koljeno blago otečeno teda je preporučeno koznervativno liječenje.  Navodi se da je 13. 04.  učinjen kontrolni pregled kojim da se utvrdio manji ultrazglobni izljev te reducirana fleksija u koljenu kao i bol u području hvatišta lateralno koletarnog ligamenta.  Isti navodi da je nastavljeno  s konzervativnim liječenjem uz kontrolu za 10-ak dana, te da je nakon akutne faze bola nakon što je prošla, 26. 4. 2016. preporučena  fizikalna terapija.  Vještak navodi da je nakon provedene fizikalne terapije, a nakon kontrole traumatologa 27. 6. 2016.  indiciralo se a s obzirom na prisutnu nestabilnost koljena  napraviti magnetsku rezonancu koljena.  Vještak navodi da je magnetska rezonanca učinjena, te da se njome ustanovilo kako je prisutna ruptura prednjeg križnog ligamenta lijevog koljena .  Nadalje se navodi da se na ovo započinje s fizikalnom terapijom o čemu da svjedoče nalazi traumatologa od 29. 9., 11. 11., 28. 12. 2016., kao i 15. 2. 2017. Vještak napominje kako je na zadnjem pregledu i kontroli preporučen pregled neurokirurga zbog lumboišijalgije. Isti navodi  kako je nalaz magnetske rezonance od 13. 8. 2016.  učinjen i da se njome se ustanovila lezija prednjeg križnog ligamenta kao i lezija medijalno koletarnog medijamenta.  Istaknuto je i da je  potvrđena i lateralna subluksacija patele i početne hondro malacijske promjene.  Vještak navodi kako bi objektivizirao ono što je već potvrđeno kliničkim pregledom. U daljnjem tijeku liječenja a tijekom 2017. postavlja se indikacija za operacijski zahvat koji da je učinjen 6. 8. 2018. te se navodi da je operacijski zahvat  učinjen kako bi se napravila toaleta koljena i lateralni liz s obzirom  na opisanu subusaciju. Nakon navedenog operacijskog zahvata iste god. sa 24. 9. vještak navodi da je učinjen je i drugi operacijski zahvat kojim da je učinjena rekonstrukcija prednjeg križnog ligamenta, te da nakon otpusta iz bolnice slijedi stacionarna rehabilitacija na odjelu za fizikalnu terapiju KBC S.. U zaključnom dijelu nalaza i mišljenja vještak navodi da ozljedu i posljedice ozljeđivanja na radnom mjestu možemo dovesti u uzročno posljedičnu vezu, te da su postavljene dijagnoze ostavile određeni stupanj trajnih posljedica, te da je hodogram liječenja  u cijelosti poštovan, a da će se posljedice  očitovati kod izlaganja većim, dužim fizičkim aktivnostima npr. duže hodanje, čučanje, sudjelovanje u bilo kakvim sportskim aktivnostima. Vještak navodi da je tužitelj  trpio bolove jakog inteziteta u trajanju od ukupno 3 dana, srednjeg inteziteta 10 dana, a blagog inteziteta jedan mjesec. Nadalje vještak navodi da je tužitelj doživio  povredu prava osobnosti s trajnim umanjenjem općih životnih aktivnosti od 10%, te sa trajnim funkcionalnim deficitom i ograničenjima kako je opisao.  U pogledu tuđe pomoći i njege vještak navodi da mu je ista bila potrebna tijekom liječenja i to u ovom periodu od 50 dana u prosjeku 2 h dnevno. Isti navodi da je kratkotrajne periodične bolove blagog inteziteta uklopio u gore navedenih 10%, te da naruženja nema, te da pregledom kartona pacijenta nije našao ništa što bi ga dovelo u sumnju da se dogodio neki drugi incident ili ozljeda osim one prve. Vještak navodi da je u nalazu od 28. 12. 2016. navedeno  kako je koljeno sada bez izljeva, kako je opseg pokreta potpun i kako je lantan test minus plus no i dalje da je prisutna slabost mišića bedra, te da je u istom nalazu  navedeno kako fizikalna terapija nije nastavljena no da je neophodno  jačati mišiće bedra (savjetujem vožnju sobne bicikle ili vježbanje u teretani pod nadzorom). Ističe se da je jasno  kako je ordinarijus cijenio kako će fizikalna terapija biti nastavljena , ali da je isto tako i procijenio da umjesto fizikalne može jačati mišiće vožnjom sobnog bicikla ili vježbanjem u teretani.

 

Iz iskaza saslušanog vještaka dr. Č. L., psihijatra proizlazi  da je tužitelj  5. 4. 2016. zadobio ozljedu na radu kako to piše u spisu, te da je zbog posljedica ozljeđivanja dan kasnije  pregledan na HKP KBC S. gdje da se konstatira ozljeda u predjelu lijevog koljena. Nadalje se navodi da je slijedilo  liječenje po ortopedu, ali da zbog smetnji se ponovno tužitelj javlja 16. 8. 2016. na HKP KBC gdje da se navodi puknuće ligamenta u lijevom koljenu pa da je ponovno  uslijedilo liječenje po ortopedu i fizijatru, a kasnije da je uslijedilo i to operativno liječenje na lijevom koljenu u dva navrata i to 6. 8. 2018. i 24. 9. 2018. Istaknuto je da je nakon operativnih zahvata nastavljeno  liječenje po ortopedu i fizijatru, te da u spisu nema psihijatrijskih nalaza. Ističe se da je u trenutku ozljeđivanja tužitelj  doživio primarni strah jakog inteziteta u trajanju 2-3 min, te da se nastavio sekundarni strah jakog inteziteta kojeg da je tužitelj mogao trpjeti 5 dana, a prva 3 dana da je podržavan i trpljenjem boli jakog inteziteta, a ostala 2 dana da su zbog dva operativna zahvata, te da je strah srednjeg inteziteta tužitelj  mogao trpjeti 2 tjedna, blagog 6 tjedana. Vještak navodi da će zbog ograničenja u funkciji lijevog koljena tužitelj  cijeli život morat ulagat dodatne napore u svakodnevnom funkcioniranju što da će biti izvor stalne frustracije i nezadovoljstva pa da se može kazati da je došlo i do trajne povrede duševnog integriteta lakog stupnja što obzirom na životnu dob u vrijeme ozljeđivanja procjenjujem s 10-15%.

 

Temeljem odredbe čl. 1100 st. 1. Zakona o obveznim odnosima ('' NN''  35/05, 41/08, 125/11, 78/15 u daljnjem tekstu ZOO-a) u slučaju povrede prava osobnosti sud će ako nađe da težina povrede i okolnosti slučaja to opravdavaju dosuditi pravičnu novčanu naknadu neovisno od naknade imovinske štete  a i kad nje nema, dok temeljem st. 2. istoga članka pri odlučivanju o visini pravične naknade sud će voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli iz straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom.

 

Iz svih pregledanih dokaza u ovom postupku proizlazi, a posebice iz nalaza i mišljenja ovlaštenih sudskih vještaka dr. A. P., kirurg, subspecijaliste traumatologa i dr. Č. L. psihijatra,   da je zbog ozljeđivanja u opisanom  štetnom događaju povrijeđeno pravo osobnosti tužitelja. Tužitelj je zbog  navedene ozljede na radu, a u odnosu na njegovo zdravstveno stanje koje je tome prethodilo trpio bolove  i  strah i trajne posljedice u vidu umanjenja životne aktivnosti s trajnim funkcionalnim deficitom od 10% te trajnu povredu duševnog integriteta od 10 %, a o čemu su se u svojim nalazima i mišljenjima detaljno izjasnili navedeni vještaci. U odnosu na umanjenje životne aktivnosti  kod tužitelja sa gledišta kirurga, specijaliste traumatologa  dr. A. P. proizlazi da ozljedu i posljedice ozljeđivanja tužitelja na radnom mjestu možemo dovesti u uzročno posljedičnu vezu, te da su postavljene dijagnoze ostavile određeni stupanj trajnih posljedica, te da je hodogram liječenja  u cijelosti poštovan, a da će se posljedice  očitovati kod izlaganja većim, dužim fizičkim aktivnostima npr. duže hodanje, čučanje, sudjelovanje u bilo kakvim sportskim aktivnostima te je ovaj vještak cijenio da je kod tužitelja došlo do umanjenja opće životne aktivnosti sa trajnim funkcionalnim deficitom kako je opisano od 10%. U odnosu na umanjenje životne aktivnosti sa psihijatrijskog gledišta dr. Č. L. je će zbog ograničenja u funkciji lijevog koljena tužitelj  cijeli život morat ulagat dodatne napore u svakodnevnom funkcioniranju što da će biti izvor stalne frustracije i nezadovoljstva pa da se može kazati da je došlo i do trajne povrede duševnog integriteta lakog stupnja što obzirom na životnu dob u vrijeme ozljeđivanja procjenjujem s 10-15%.U svakom slučaju pri ocjeni visine pravične naknade štete koja tužitelja pripada ovaj sud je uzeo u obzir i životnu dob tužitelja, kao i činjenicu da je tužitelj zbog ozljede trpio i neugodnosti liječenja budući je isti imao dva operativna zahtvata na lijevom koljenu. U navedenom smislu ovaj sud je obziron na sve navedeno istaknuto od strane vještaka dr. A. P. i dr. Č. L. po pitanju ocjene umanjenja životnih aktivnosti kao i po pitanju jačine i trajanja boli i straha kod tužitelja kao i zdravstvenih posljedica svega navedenog na tjelesno i duševno zdravlje tužitelja  mišljenja da zbog svega navedenog tužitelja pripada pravo na novčanu pravičnu naknadu neimovinske štete te ovaj sud nalaze i mišljenje  navedenih sudskih vještaka  smatra vjerodostojnim, stručnim  i logičnim budući stranke u postupku nisu na iste imale primjedbi, a isti nalazi mišljenja su zasnovani na relevantnoj medicinskoj dokumentaciji koja prileže predmetnom spisu kao i zdravstvenom kartonu tužitelja. Također je temeljem navedenih zakonskih odredbi te primjenom čl. 1100 st. ZOO-a, a cijeneći nalazi mišljenje  sudskih vještaka u ovome postupku ovaj sud  mišljenja da tužitelja kao pravična novčana naknada na ime neimovinske štete pripada uključujući sve vidove štete u smislu bolova, straha, i trajnih posljedica u vidu umanjenja životne aktivnosti i duševnog integriteta tužitelja pripada ukupno 25.000,00 kn, a slijedom čega se dio zahtjeva tužitelja za isplatu neimovinske štete u zatraženom iznosu od 25.000,00 Kuna s osnova neimovinske štete smatra u cijelosti osnovanim. Na dosuđeni ukupni iznos neimovinske štete od tužitelja pripada pravo na zakonske zatezne kamate od dana podnošenja tužbe budući sukladno odr. čl. 1103 ZOO-a obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe osim ako je šteta nastala nakon toga. Međutim, obzirom da tužitelj zakonsku zateznu kamatu potražuje od donošenja prvostupanjske presude ovaj sud je priznao tužitelju zakonsku zatezna kamatu od donošenja prvostupanjske presude budući ovaj sud sukladno odredbi članka 2. stavka 1. ZPP-a sudi u granicama postavljenog tužbenog zahtjeva. U navedenom smislu tužitelju je priznata zakonska zatezna kamata od dana presuđenja u ovoj pravnoj stvari, a kako tužitelj tužbom i potražuje. Navedena priznata zakonska zatezna kamata od presuđenja pa do isplate se obračunava sukladno izmijenjenoj odredbi članka 29. stavka 2. ZOO-a (''NN'' 78/15) za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena. Radi navedenog odlučeno je kao u točki III/ izreke ove presude.

 

Djelomično je osnovan  zahtjev tužitelja za isplatu imovinske štete na ime tuđe pomoći i njege. Naime, iz nalaza i mišljenja vještaka dr. A. P. proizlazi da je tužitelju trebala tuđa pomoć i njega tijekom liječenja i to u  periodu od 50 dana u prosjeku 2 h dnevno. Obzirom  da je cijena sata tuđe pomoći i njege 35,00 Kuna, a o čemu se izjasnila relevantna sudska praksa koja je uzela u obzir kao relevantne u drugim istovrsnim predmetima potvrde D. L. , te uzimajući u obzir izjašnjenje vještaka u pogledu činjenice u kojoj je mjeri tužitelju bila potrebna tuđa pomoć i njega u navedenom smislu tužitelja na ime naknade imovinske štete za tuđu pomoć i njegu bi pripadao iznos od 3.500,00 Kuna. Međutim, a obzirom da tužitelj na ime imovinske štete za tuđu pomoć i njegu potražuje iznos od 5.000,00 Kuna istoga je trebalo odbiti za više zatraženi iznos na ime tuđe pomoći i njege u iznosu od 1.500,00 Kuna, a kako je i odlučeno u točki III/ izreke ove presude. Priznati iznos imovinske štete na ime tuđe pomoći i njege u iznosu od 3.500,00 Kuna tužitelja pripada temeljem odredbe članka 1095. stavka 1. ZOO-a koja glasi da tko drugome nanese tjelesnu ozljedu ili mu naruši zdravlje da je dužan naknaditi mu troškove liječenja i druge potrebne troškove s tim u vezi, a i zaradu izgubljenu zbog nesposobnosti za rad za vrijeme liječenja . Tužitelj ničim nije dokazao ovom sudu da je imao troškove liječenja. Na navedeni priznati iznos imovinske štete za tuđu pomoć i njegu u iznosu od 3.500,00 Kuna tužitelja pripada i zakonska zatezna kamata, a koja na taj iznos teče od presuđenja pa do isplate, a sukladno odredbi članka 1089. stavka 2. ZOO-a budući se visina imovinske štete određuje prema cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke. .Navedena zakonska zatezna kamata na priznati iznos glavnice potraživanja se obračunava sukladno odredbi članka 29. stavka 2.ZOO-a (''NN'' 78/15) za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena. Radi navedenog odlučeno je kao u točki I/ i II/ izreke ove presude.

 

U odnosu na utvrđivanje prava tužitelja na izgubljenu zaradu ovo pravo tužitelja pripada također sukladno citiranoj odredbi članka 1095. stavka 1. ZOO-a prema kojoj odredbi tko drugome nanese tjelesnu ozljedu ili mu naruši zdravlje  je dužan naknaditi mu i zaradu izgubljenu zbog nesposobnosti za rad za vrijeme liječenja . Tužitelja pripada navedeno pravo na izgubljenu zaradu u utuženom razdoblju budući je isti u razdoblju od 06.04.2016.godine do 30.06.2019.godine bio na bolovanju, a na kojem bolovanju je isti bio upravo zbog štetnog događaja koji se tužitelju dogodio 05.04.2016.godine koja činjenica je razvidna iz pregledanog zdravstvenog kartona i medicinske dokumentacije u spisu, a da isti nije bio na bolovanju ostvarivao bi redovna primanja slijedom čega je istome nastala razlika u primanjima za utuženo razdoblje.

 

Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za knjigovodstveno-financijske poslove D. K. (list 153-157 spisa) a koji nalaz i mišljenje ovaj sud smatra vjerodostojnim i logičnim budući se isti zasniva na relevantnoj dokumentaciji u predmetnom spisu, a stranke na isti nisu imale primjedbi proizlazi da je vještak utvrdio uvidom u dokumentaciju koja  prileže spisu i to iz obračunskih listića tužitelja da je tužitelj bio u spornom razdoblju na bolovanju od 06.04.2016.godine do 23.11.2017.godine te od 27.07.2018.godine do 12.06.2019.godine, a da je u ostalim mjesecima spornog razdoblja radio. Vještak navodi da je obračun izgubljene zarade tužitelja za vrijeme bolovanja prikazan u Tablici broj 1 koja je prilog vještačenja, te da su u kolonama 3. i 4. Tablice 1. prikazana bruto i neto primanja koja je ostvario usporedni radnik tužitelja M. V., te vještak navodi da je u koloni broj 5. i 6. Tablice 1. prikazana visina bruto (za vrijeme bolovanja da na teret  HZZO-a doprinose na plaću obračunava i uplaćuje HZZO) i neto primanja koja da je tužitelj ostvario u spornom razdoblju po osnovi bolovanja, te da je u koloni broj 7. i 8. Tablice 1. prikazana izgubljena zarada tužitelja u spornom razdoblju u bruto i neto iznosima. Vještak zaključno  navodi da je iz navedenog obračuna razvidno da  izgubljena zarada tužitelja za vrijeme bolovanja u razdoblju od 06.04.2016.godine do 30.06.2019.godine iznosi bruto 23.776,85 Kuna ili po mjesecima kako je prikazano u koloni broj 7. Tablice 1. odnosno neto 18.487,35 Kuna ili po mjesecima kako je to prikazano u koloni broj 8. Tablice 1. koja je prilog vještačenja. Sve navedeno vještak je istakao i u zaključnom dijelu svog nalaza i mišljenja. Tužitelju je priznat u cijelosti zahtjev za isplatu ukupnog neto iznosa po osnovi izgubljene zarade u ukupnom zatraženom neto iznosu od 18.487,35 Kuna. Na navedeni priznati iznos na ime izgubljene zarade u zatraženom iznosu od 18.487,35 Kuna tužitelja pripada zakonska zatezna kamata koja teče na svaki pojedinačni mjesečni iznos koji je naveden u mjesečnim iznosima  sukladno onome što je prikazao vještak K. u koloni broj 8.Tablice 1. koja je prilog vještačenja od njihovog dospijeća kako je to propisano odredbom članka  92. stavku 3. ZR/14. te se ista obračunava sukladno odredbi članka 29. stavka 1. i 2.  ZOO-a (''NN'' 35/05, 41/08, 125/11, 78/15). Radi navedenog odlučeno je kao u točki IV/ izreke ove presude.

 

Što se tiče troškova ovog parničnog postupka, a obzirom da je tužitelj djelomično uspio u ovom postupku tuženik mu je dužan sukladno odredbi članka 154.stavka 2.ZR-a naknaditi parnične troškove. U navedenom smislu tužitelj je u ovom postupku uspio 100% u pogledu tužbenog zahtjeva i 96,90 % u pogledu visine zahtjeva pa je slijedom toga isti uspio u postotku od 98,45 %, a tuženik u visini od 1,55 %. Kad se od uspjeha tužitelja od 98,45% oduzme uspjeh tuženika dobije se iznos od 96,9%, a koji iznos predstavlja postotak tužiteljevog uspjeha u ovoj parnici.

 

U navedenom smislu tužitelja kao opravdani, a sukladno odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika pripadaju trošak sastava tužbe u iznosu od 100 bodova; trošak zastupanja na ročištu od 26.03.2019.godine u iznosu od 100 bodova; zastupanja na ročištu od 29.05.2019.godine u iznosu od 100 bodova; zastupanja na ročištu od 11.07.2019.godine u iznosu od 100 bodova; zastupanja na ročištu od 13.09.2019.godine u iznosu od 50 bodova (Tbr. 9 točka 2. OT-a); trošak sastava podnesak tužitelja od 13.09.2019.godine u iznosu od 100 bodova; zastupanja na ročištu od 05.11.2019.godine u iznosu od 100 bodova; trošak podnesak tužitelja od 21.01.2020.godine u iznosu od 100 bodova; zastupanja na ročištu od dana 04.02.2020.godine u iznosu od 100 bodova; trošak objave presude u iznosu od 50 bodova, a što ukupno iznosi 900 bodova, a što s obzirom na vrijednost boda od 10,00 Kuna ukupno iznosi 9.000,00 Kuna te što uz dodatak troškova vještačenja u iznosu od 3.600,00 kuna ukupno iznosi 12.600,00 Kuna, te kad se navedeni iznos dovede u relaciju sa postotkom uspjeha tužitelja u ovoj parnici od 96,9% tad se dobije iznos od 12.209,40 Kuna, a koji iznos je tuženik dužan isplatiti tužitelju zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od presuđenja pa do isplate, a koja se zakonska zatezna kamata obračunava sukladno odredbi članka 29. stavka 2. ZOO-a (''NN'' 35/05, 41/08, 125/11, 78/15), a kako je i odlučeno u točki V/ izreke ove presude.

 

U Splitu, 09.ožujka 2020.godine

 

                                                            S u d a c:

 

                                                                                  Eneja Stejskal Kanazir,v.r.

 

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 8 dana od primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi u tri primjerka pismeno putem ovog suda za Županijski sud. Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onog dana kad je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste.

 

 

 

             

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

.