1                                                              Pr-83/19

 

Pr-83/19

 

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Ex. vojarna Sv. Križ, Dračevac

21000 Split

 

 

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

              Općinski sud u Splitu, po sucu ovog suda Jerki Kovačić Garac, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice S. K.-B. iz S., G. H. 13, OIB: ………., zastupane po pun. B. D., odvj. u Splitu, protiv tuženika E.-b škola S., V. 37, OIB: ……….. zastupane po OD L. & V., odvj. u S., radi zaštite dostojanstva i naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 13. siječnja 2020. god. u nazočnosti tužiteljice osobno, pun. tužiteljice B. D., odvj. u Splitu, zz tuženika N. B. i pun. tuženika Ž. V., odvj. u OD L. & P., odvj. u Splitu, objavljene dana 06. ožujka 2020. god.

 

 

p r e s u d i o  j e:

 

I. Odbija se tuženi zahtjev tužiteljice koji glasi:

 

"I. Utvrđuje se da je tužiteljica S. K.-B. iz S., G. H. 13, OIB: ……….. uznemirena na radnom mjestu kod tuženika, čime su povrije3đena njena prava na dostojanstvo, čast, ugled, tjelesno i duševno zdravlje, te se nalaže tuženiku da osigura prestanak svih radnji kojima se vrijeđaju prava osobnosti tužiteljice, kao i da se tuženik suzdržava i kloni takvih i sličnih radnji ubuduće.

 

II. Nalaže se tuženiku da u roku od 8 dana i pod prijetnjom ovrhe na ime naknade neimovinske štete uslijed povrede prava osobnosti, isplati tužiteljici pravičnu naknadu u iznosu od 30.000,00 kn, uz pripadajuće zakonske kamate, koje teku od dana podnošenja ove tužbe, pa do isplate, koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita, odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima, izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećano za tri postotna poena.

 

III. Nalaže se tuženiku u roku od 8 dana i pod prijetnjom ovrhe naknaditi tužiteljici troškove ovog postupka zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od presuđenja pa do isplate koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita, odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima, izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećano za tri postotna poena."

 

II. Dužna je tužiteljica u roku od 8 dana i pod prijetnjom ovrhe naknaditi tuženiku parnični trošak u iznosu od 8.750,00 kn.

 

              Obrazloženje

 

              U tužbi koja je kod ovog suda zaprimljena 17. siječnja 2019. god. navodi se da je tužiteljica u radnom odnosu kod tuženika temeljem Ugovora o radu na neodređeno vrijeme od 01. prosinca 1998. god., da obavlja poslove profesorice hrvatskog jezika. Nadalje, da se tužiteljica u dugogodišnjem radu kod tuženika ističe brojim uspjesima i zaslugama u društvenom radu, da je suosnivačica društva Profesora hrvatskog jezika, članica Malog vijeća DPHJ, članica Organizacijskog odbora Festivala znanosti, da ostvaruje stalnu suradnju s gradskim i državnim institucijama, te da je bila voditeljica Županijskog stručnog vijeća profesora u razdoblju od 2005. do 2006. god. Bez obzira na navedene uspjehe i zasluge, da se ravnateljica tuženika prema njoj odnosi s izrazitim nepoštivanjem, ignoriranjem, te odgovarajući na njene zahtjeve s neprimjerenim pokroviteljskim tonom, omalovažavajući tužiteljicu, slijedom čega je tužiteljica prisiljena pokrenuti postupak radi zaštite osobnog dostojanstva,kao i osobnog i profesionalnog ugleda. Nadalje, u bitnome se navodi da je ravnateljica 28. kolovoza 2017. god. donijela Odluku kojom odobrava ponovni izbor tužiteljice u zvanje profesor savjetnik, koja je bila jednoglasno prihvaćena na nastavničkom vijeću. Međutim, da je ravnateljica krenula i sa zaustavljanjem provođenja te Odluke, ocijenivši tužiteljicu ocjenom zadovoljava, koju da je zatajila pred članovima nastavničkog vijeća. Na taj način da je ravnateljica direktno onemogućila profesionalno napredovanje tužiteljice, zbog čega da je tužiteljica uputila više pritužbi i zahtjeva za zaštitu dostojanstva, koji su svi bili lakonski odbijeni. U tužbi se ističe da je ravnateljica postupala diskriminatorno u odnosu na tužiteljicu, iskazujući svoje mišljenje i autoritet, iznoseći pred svim zaposlenicima, koji potom pokreću razne prijave i pritužbe etničkom povjerenstvu, te napadaju direktno tužiteljicu. Nadalje, da je ravnateljica iznosila svoje psihološke opservacije o karakteru tužiteljice, govoreći da postojanje iste u školi zamara, te da tužiteljica unosi "zlu krv" u kolektiv. Glede navedenog da je tužiteljica na sve moguće načine pokušala osigurati minimum uvažavanja od strane ravnateljice, pa da je dana 22. kolovoza 2018. god. uputila prijavu diskriminacije mobinga u školi, koja prijava da je bila odbijena. Slijedom navedenog, pun. tužiteljice je 28. rujna 2018. god. tuženiku uputio opomenu pred tužbu. Na navedenu opomenu tuženik nije odgovorio, već da je imputirao da je tužiteljica bez prethodne obavijesti i dogovora sa školom pokrenula inicijativu za ugošćavanje djece iz Vukovara u Splitsko-dalmatinskoj županiji, na koju inicijativu da je ravnateljica osobno intervenirala. Tužiteljica ističe da je o inicijativi za ugošćavanje djece, pravodobno dana 01. listopada 2018. god. putem e-maila izvijestila ravnateljicu. Slijedom navedenog, tužiteljica je navela da je profesionalno i osobno diskriminirana postupanjem ravnateljice, te da se nad njom kontinuirano vrši mobing, uslijed čega je povrijeđen njen ugled i čast, narušeno joj je zdravlje, te trpi štetu najmanje u iznosu kojeg je ovom tužbom zatražila. Tužiteljica je predložila sudu donijeti presudu teksta pobliže navedenog u izreci presude.

              U odgovoru na tužbu od 24. siječnja 2019. god. tuženik se usprotivio tužbenom zahtjevu u cijelosti, predlažući sudu isti odbiti, te obvezati tužiteljicu na snašanje parničnog troška. Tuženik je u bitnome naveo da nisu točni navodi tužbe da bi se ravnateljica tuženika ili bilo tko do strane tuženika prema tužiteljici ponašao na drugačiji način, tj. da bi ugrožavao dostojanstvo tužiteljice. Dana 28. kolovoza 2017. god da je ravnateljica predložila nastavničkom vijeću napredovanje tužiteljice, čime su se isti suglasili. Međutim, da ravnateljica nije pročitala ocjene iz razloga jer je tužiteljica zakasnila s cjelokupnom procedurom oko obnove napredovanja. Cjelokupnu dokumentaciju zajedno s tiskanicom NA-2, sa ocjenom "zadovoljava", da je tuženik dana 30. kolovoza 2017. god. uputio Agenciji za odgoj i obrazovanje. Agencija za odgoj i obrazovanje da je od nastavničkog vijeća tuženika tražila da se ocjene javno pročitaju, što da je i učinjeno na sjednici održanoj 27. studenog 2017. god. Nadležna Agencija je konačno zaključila da kod tužiteljice nisu ispunjeni svi uvjeti za napredovanje, stoga da nije predloženo donošenje odluke o napredovanju. Slijedom navedenog, napredovanje tužiteljice da nije spriječila ravnateljica, tj. poslodavac, nego nadležna Agencija. Glede istupa tužiteljice u medijima dana 30. rujna 2018. god., tuženik je naveo da tužiteljica nije imala odobrenje tuženika, niti da je tuženika o istome prethodno izvijestila. O navedenom da je tužiteljica tuženika izvijestila tek dana 01. listopada 2018. god. Tijekom postupka tuženik je isticao da tuženik ni na koji način nije diskriminirao ni ponižavao tužiteljicu, da se prema svim djelatnicima tuženika postupka na isti način. Dakle, da tužiteljica ni na koji način u ovom postupku nije dokazala da bi je tuženik omalovažavao, isključivao, tj. narušavao njenu jednakost s ostalim zaposlenicima tuženika.

              Tijekom postupka sud je izveo dokaze pregledom Ugovora o radu od 04. prosinca 1998. god.; dopisa SZHŠ upućenog ravnateljici škole od 15. prosinca 2017. god., te dopisa br. Urbroj: P-13-11/2018 od 23. studenog 2018. god.; dopisa SZHŠ upućenog Agenciji za odgoj i obrazovanje od 15. prosinca 2017. god.; pregledom prijave tužiteljice o diskriminaciji i mobbingu u školi od 22. kolovoza 2018. god. upućenog školskom odboru; Zamolbe za očitovanje na pritužbu na mobbing i diskriminaciju od 22. kolovoza 2018. god.; Očitovanja na zamolbu o očitovanju na pritužbu za mobbing i diskriminaciju od 28. kolovoza 2018. god.; pregledom Opomene pred tužbu od 26. rujna 2018. god. s povratnicom; Obavijesti od 09. listopada 2018. god.; pregledom mail prepiske od 01. listopada; Odgovora na obavijest od 11. listopada 2018. god.; Mišljenja etičkog povjerenstva o dopisu ravnateljice  od 09. listopada 2018. god. o javnom istupanju u medijima tužiteljice od 09. studenog 2018. god.; preslika Zapisnika br. 33 sa sjednice Nastavničkog vijeća od 28. kolovoza 2017. god.; Tiskanice NA-2-podaci o uspješnosti u radu učenicima; prijedloga za napredovanje od 08. studenog 2017. god.; preslika zapisnika nastavničkog vijeća od 27. studenog 2017. god.; dopisa Agencije za odgoj i obrazovanje od 28. studenog 2017. god.; dopisa ravnateljice škole tužiteljici od 01. prosinca 2017. god.; Izvješća o stručno-pedagoškom uvidu u dokumentaciju i neposredno odgojno obrazovni rad od 20. lipnja 2018. god.; odluke Agencije za odgoj i obrazovanje od 03. listopada 2018. god.; dopisa ravnateljice škole, upućen tužiteljici od 18.lipnja 2018. god., Zapisnika prosvjetne inspekcije od 07. rujna 2018. god.; preslika članaka iz Slobodne Dalmacije od 15. prosinca 2018. god. i 14. listopada 2019. god.; izjave Etičkog povjerenstva na oglasnoj ploči tuženika od 25. siječnja 2019. god.; dopisa ravnateljice škole od 09. listopada 2018. god.; pisma prof. Radoljubac na društvenoj mreži Facebook od 29. kolovoza 2018. god.; dopisa Etičkog povjerenstva od 18. listopada 2018. god.; Upozorenja zbog kršenja obveza iz radnog odnosa od 25. listopada 2019. god.; izveden je dokaz saslušanjem tužiteljice kao parnične stranke i zz tuženika N. B.; izveden je dokaz saslušanjem svjedoka Z. T., T. G., M. P., A. B. i K. D..

              Tužbeni zahtjev tužiteljice nije osnovan.

              Pun. stranaka popisali su parnični trošak.

              Među strankama nije bilo sporno da je tužiteljica temeljem Ugovora o radu od 01. prosinca 1998. god. obavljala poslove profesorice hrvatskog jezika kod tuženika. Nije bilo sporno da je 27. kolovoza 2017. god. održana sjednica nastavničkog vijeća tuženika, na kojoj je jednoglasno prihvaćen prijedlog za napredovanje tužiteljice. Nije bilo sporno da na narečenoj sjednici nastavničkog vijeća ravnateljica uz prijedlog, nije pročitala sve elemente ocjene (navedene u tiskanicama NA-2), nije bilo sporno da je tužiteljica u točki 6. ocijenjena sa ocjenom "zadovoljava". Nije bilo sporno da je tužiteljica kompletirani zahtjev za napredovanje trebala podnijeti do 08. kolovoza 2017. god. Nije bilo sporno da je Agencija za odgoj i obrazovanje od ravnateljice zatražila da ponovno provede proceduru ocjenjivanja, tj. da javno pročita ocjene u svim točkama NA-2 obrasca, što da je izvršeno na nastavničkom vijeću u prosincu 2017. god. kada je ravnateljica u nazočnosti svih članova, pročitala sve ocjene, tako i ocjenu pod točkom 6.

              Kao sporno trebalo je utvrdit postoje li u postupanju tuženika, osobito ravnateljice tuženika elementi vrijeđanja, omalovažavanja i diskriminiranja tužiteljice u osobnom i profesionalnom smislu, s tim u svezi je li tuženik dužan tužiteljici isplatiti iznos od 30.000,00 kn s osnova naknade neimovinske štete uslijed povrede prava osobnosti.

              Odredbom čl. 135.  Zakona o radu (NN br. 94/13), propisano je da u slučaju spora iz radnog odnosa teret dokazivanja je na osobi koja smatra da joj je neko pravo iz radnog odnosa povrijeđeno, odnosno koja pokreće spor, ako tim ili drugim zakonom nije drugačije određeno.

              Odredbom čl. 3. st. 1 i 3. Zakona o suzbijanju diskriminacije (NN br. 85/08 i 112/12-dalje ZOSD), propisano je da je uznemiravanje svakog neželjenog ponašanja uzrokovano nekim od osnova (na osnovi rase, etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnom stanju, članstvo sindikatu, obrazovanju, društvenog položaja i dr.) koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva osobe, a koje uzrokuju strah, neprijateljstvo, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje, time da se na uznemiravanje na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovog Zakona, koje se odnose na diskriminaciju.

Dakle, prema odredbi čl. 3. st. 1. ZOSD izravna diskriminacija je postupanje uvjetovano nekim od osnova iz čl. 1. st. 1. ZOSD kojim se osoba stavlja ili je bila stavljena u nepovoljniji položaj od druge osobe u usporedivoj situaciji, dok prema odredbi st. 2. čl. 3. ZOSD neizravna diskriminacija postoji kad na izgled neutralna odredba, kriterij ili praksa, stavlja ili bi mogla staviti u nepovoljniji položaj po osnovi iz čl. 1. st. 1. ZOSD u odnosu na druge osobe u usporedivoj situaciji osima kao se takva odredba, kriterij ili praksa mogu objektivno opravdavati legitimnim ciljem, a sredstva za njihovo postizanje su primjerena i nužna.

              Odredbom čl. 17. st. 1. ZOSD propisano je da osoba koja tvrdi da je žrtva diskriminacije odredbom ovog Zakona ovlaštena je podnijeti tužbu i tražiti da se utvrdi da je tuženik povrijedio tužiteljevo pravo na jednako postupanje, odnosno da radnja koju je poduzeo ili propustio može neposredno dovesti do povrede prava na jednako postupanje (tužba za utvrđenje diskriminacije), da se zabrani poduzimanje radnji kojima se krši ili može prekršiti tužiteljevo pravo na jednako postupanje, odnosno da se izvrše radnje kojima se uklanja diskriminacija ili njene posljedice (tužba za zabranu ili otklanjanje diskriminacije), te da se naknadi imovinska i neimovinska šteta uzrokovana povredom prava zaštićenih ovim Zakonom (tužba za naknadu štete), te da se presuda kojom je utvrđena povreda prava na jednako postupanje na trošak tuženika objavi u medijima.

              Odredbom čl. 20. st. 1.  ZOSD, propisano je da ako stranka u sudskom ili drugom postupku tvrdi da je povrijeđeno njezino pravo na jednako postupanje prema odredbama tog Zakona, dužna je učiniti vjerojatnim da je došlo do diskriminacije. U tom slučaju teret dokazivanja da nije bilo diskriminacije leži na protivnoj stranci.

              Pregledom tiskanice NA-2 Agencije za odgoj i obrazovanje, sačinjene i potpisane od strane ravnateljice od 30 kolovoza 2017. god., utvrđeno je da je pod brojem 6 u rubrici "Suradnja s učiteljima, odnosno nastavnicima, roditeljima, te predstavnicima društvenog okružja škole koji sudjeluju u poboljšanju kvalitete života mladeži", tužiteljica ocijenjena ocjenom "zadovoljava".

              U stranačkom iskazu tužiteljica je u bitnome navela da je zaposlena kod tuženika na radnom mjestu profesora hrvatskog jezika, te da je bila u svojstvu profesor savjetnika u razdoblju od 5 godina. Prije isteka roka od 5 godina, da je u lipnju zatražila od tajnice dostavu cjelokupne dokumentacije potrebne za obnovu statusa. Tajnica škole da joj je obećala dokumentaciju dostaviti (kao što je radio dotadašnji tajnik škole,koji je bio privremeno izočan), međutim da joj se tajnica više nije javila. U srpnju 2017. god. (za vrijeme ljetnih školskih praznika) da je na Internetskoj stranici pročitala oglas objavljen u lipnju 2017. god., u kojem je bilo navedeno da je do 08. kolovoza dužna nadležnoj agenciji dostaviti cjelokupnu dokumentaciju. Na prvoj sjednici nastavničkog vijeća dana 28. kolovoza 2017. god. da je po prijedlogu ravnateljica donesena jednoglasna odluka o produljenju statusa, te da je ravnateljica  kompletiranu dokumentaciju slijedećeg dana dostavila agenciji. Na sjednici da ravnateljica nije pročitala pojedinačne ocjene, iskazavši da je suglasna s napredovanjem. Tužiteljica je izričito iskazala da je ravnateljica na sjednici održanoj 28. kolovoza 2017. god. postupala na uobičajeni način, tj. da nikada ne čita elemente ocjena podnositelja zahtjeva. Da je smatrala da je u svih 6 elemenata ocijenjena ocjenama potrebnima za napredovanje. Obzirom da je ocjena pod točkom 6 bila "zadovoljava", da nije ispunjavala uvjete za napredovanje. Da je agencija od ravnateljice zatražila da se ponovno provede procedura ocjenjivanja, što da je i učinjeno na sjednici nastavničkog vijeća u studenom 2017. god. Međutim, da je ravnateljica na nastavničkom vijeću kazala da ocjenu pod točkom 6 ne želi izmijeniti. Zbog negodovanja članova nastavničkog vijeća, da je provedeno glasanje, potom ne izbrojivši sve nazočne, da je zaključila da su se 13-torica nazočnih profesora usprotivila ocjeni zadovoljava. Takvim postupanjem ravnateljice, tj. ocjenjivanjem ocjenom zadovoljava, da je onemogućeno produljenje statusa, što da je doživjela  kao atak na nju osobno. U narednom razdoblju, kao i u prethodnom da se nastavilo vrijeđanje, omalovažavanje i diskriminiranje od strane ravnateljice, kao i od predsjednice školskog odbora, te drugog sindikalnog povjerenika.  Ravnateljica da je u zapisniku 6. sjednice školskog odbora iskazala da je tužiteljica "zla žena koja širi zlu krv", što da je također doživjela kao zlostavljanje i diskriminaciju. Nadalje, da je kontinuirano šikanirana i od strane drugog školskog sindikata. Na koncu, iskazala je da je dana 29. rujna 2018. god. na face-u pročitala pismo profesorice vukovarske škole u kojim negoduje, zbog neodlaženja vukovarske djece na izlete u RH, obzirom da sva djeca sa teritorija RH odlaze u besplatne posjete Vukovaru. Na navedenu objavu da je napisala "Split vas čeka", uz znak srca. Nedugo nakon toga da ju je novinarka Dalmatinskog portala neformalno upitala ima li ona nekakvu ideju, na neformalan upit da je neformalno i odgovorila, u smislu da bi djeca Splita mogla primiti vukovarsku djecu. Novinarka da je potom razgovarala i sa županom, te da je na stranici portala objavila njihove razgovore. O navedenom da je htjela odmah izvijestiti ravnateljicu, obzirom da joj se ista nije javila, da ju je već slijedećeg dana, tj. 01. listopada  o svemu izvijestila putem maila. Ravnateljica škole da se nije očitovala do 09. listopada, kada je doznala da je ravnateljica protiv nje pokrenula postupak, jer da je prekršila odredbe etičkog kodeksa. Iskazala je da je od stručno pedagoške službe zatražila sastanak s ravnateljicom vezano za dogovore o dolasku djece iz Vukovara, ali od 01. do 09. listopada da joj se nitko nije javio.

              ZZ tuženika N. B., iskazala je da je uobičajena praksa da se profesori čiji status profesor savjetnik ističe, njoj osobno kao ravnateljici ili tajniku škole usmeno obrate 6 mjeseci do godine dana unaprijed. Iskaza je da joj se tužiteljica do 25. kolovoza 2017. god. nije obratila sa zahtjevom ni usmeno, ni pismeno, te da joj nije poznato je li se obratila tajnici. Nadalje, na prvoj slijedećoj sjednici nastavničkog vijeća da je iznijela prijedlog tužiteljice, te da se suglasila s produljenjem statusa savjetnika za tužiteljicu. Iskazala je da je postupila kao i obično, tj. da nije glasno pročitala sve elemente ocjene. Naime, da se o svim napredovanjima, tj. produljenjima statusa uvijek suglasi bez čitanja pojedinih ocjena. Nadalje, da je smatrala da će nadležna agencija odbiti zahtjev za napredovanje kao izvandoban. Tužiteljici da je cjelokupna dokumentacija, kao i ocjene bila dostupna u referadi škole, gdje da je upravo tužiteljica s zaposlenicom škole konačno kompletirala dokumentaciju, štoviše, istu i fotokopirala. Iskazala je da je imala saznanja da ukoliko jedan element zbirne ocjene od ukupno 6 elemenata bude zadovoljava, da je onemogućeno napredovanje dotičnog profesora. Iskazala je da je ocjenu tužiteljici dala prema vlastitom uvjerenju i savjesti, promatrajući komunikaciju, kao i cjelokupni odnos tužiteljice prema kolektivu. U listopadu da je agencija vratila prijedlog tužiteljice, tražeći dopunu, tj. suglasnost nastavničkog vijeća sa svim elementima ocjene. S tim u svezi da je održana sjednica nastavničkog vijeća, na kojoj su se od nazočnih 65 nastavnika, svi osim osmorice, suglasili sa svakim pojedinim elementom ocjene tužiteljici, tako i sa ocjenom pod točkom 6. Ocjenu zadovoljava da nikada nije dala ni jednom profesoru koji je podnosio zahtjev za napredovanje ili produljenje statusa. Na koncu, iskazala je da je agencija uputila višeg savjetnika L., kojemu da je predočila ocjenu, iznijela zajedničku ocjenu nastavničkog vijeća, te mu ponudila da ide na neki nastavni sat tužiteljice, što da je L. odbio. Nakon toga, da je u školu došla savjetnica iz Zadra, o čemu da je pravodobno, putem protokola obavijestila tužiteljicu, i to čim je doznala termin dolaska savjetnice. Savjetnica da je rad tužiteljice ocijenila sa uspješnim, što da nije bilo dostatno za produljenje statusa savjetnik. S tim u svezi, iskazala je da je tužiteljici onemogućeno produljenje statusa zbog ocjene više savjetnice, a ne zbog njene. Na koncu, vezano za objavu tužiteljičine izjave o pozivu vukovarske djece u Split, iskazala je da ju je postupak tužiteljice iznenadio, obzirom da prethodno nije postignut dogovor na školskom vijeću, niti sa roditeljima učenika. Nadalje, da joj se tužiteljica mailom obratila, objasnivši što planira i kako izvesti. Međutim, u narednom razdoblju da su uslijedila višestruka negodovanja i upiti roditelja. Ponukana navedenim, da je etičkom povjerenstvu škole predložila istražiti je li tužiteljica na taj način postupajući (davši izjavu bez prethodne suglasnosti), povrijedila odredbe etičkog kodeksa. Od etičkog povjerenstva da je zatražila mišljenje, postoji li u njenom postupanju, (kao ravnateljice) elemenata diskriminacije naspram tužiteljice. Etičko povjerenstvo da je zaključilo da je tužiteljica povrijedila odredbe etičkog kodeksa, te da nije utvrđeno postojanje elemenata diskriminacije.

              Saslušane svjedokinje T. G., M. P. i A. B. u bitnome su suglasno iskazale da je tužiteljici isticao status profesora savjetnika za hrvatski jezik, da je to bilo u vrijeme kraja školske godine 2016/17, kada je dugogodišnji tajnik škole bio na dužem bolovanju, te da ga je privremeno mijenjala nova tajnica. Da je to bilo vrijeme ljetnih školskih praznika, zbog svih navedenih razloga da je tužiteljica propustila rok za kompletiranje i podnošenje zahtjeva, koji rok je isticao u srpnju 2017. god. Na prvoj sjednici nastavničkog vijeća krajem kolovoza 2017. god., da su na uobičajeni način glasovali o produljenju statusa savjetnika tužiteljici. U tom trenutku da ravnateljica postupila na uobičajeni način, tj. da nije čitala pojedinačne elemente ocjene s tiskanice NA-2, da se podrazumijevalo da profesor o čijem se produljenju statusa raspravlja, zadovoljava uvjete za napredovanje. Međutim,  da je studenog 2017. god. održana sjednica nastavničkog vijeća, na kojem je ravnateljica nazočne izvijestila da je agencija zatražila od nastavničkog vijeća očitovanje o svim elementima ocjene tužiteljice. Tada da je ravnateljica pročitala sve ocjene kojima je ocijenjena tužiteljica. Pod točkom 6 da je pročitala ocjenu zadovoljava. Ovu ocjenu  da je ravnateljica obrazložila u smislu da je tužiteljica konfliktna osoba, koja loše utječe na međuljudske odnose, te da unosi "zlu krv" u kolektiv. U tom trenutku da je svim nazočnima bilo jasno da tužiteljica ne zadovoljava uvjete za produljenje statusa savjetnika. Zbog navedenog, da je u zbornici nastao žamor, nevjerica, da su profesori negodovali, demonstrativno komentirali, te da je baš na zahtjev svjedokinje A. B. ocjena zadovoljava dana na glasovanje. Zbog košmara i žamora, da neki od profesora nisu bili niti svjesni da se glasuje o ocjeni zadovoljava. Nastalu situaciju da je ravnateljica iskoristila, rekavši da se neće ponovno pristupiti glasanju. Zbog navedenog, da tužiteljici nije bilo omogućeno produljenje statusa savjetnik, kao ni ponovno stjecanje statusa mentor, zbog čega da je sindikat Preporod inicirao peticiju za ponovno ocjenjivanje rada tužiteljice, koju ravnateljica nije željela pročitati. Tijekom proljeća 2018. god. da je u školi bio savjetnik L., kojemu ravnateljica nije omogućila nazočiti nastavnom satu tužiteljice. Potom da je došla savjetnica iz Zadra koja je nazočila nastavnom satu tužiteljice, ali da je ravnateljica sa zakašnjenjem tužiteljicu izvijestila o dolasku savjetnice.  Nisu imale saznanja o ocjeni ove savjetnice. Iskazale su da ocjenjivanje profesora u svim zatraženim elementima NA-2 obrasca, spada baš u nadležnost ravnatelja, te da nikada nisu čule da bi ravnatelj profesoru koji je podnio zahtjev za napredovanje ili produljenje statusa, dao ocjenu zadovoljava. Sve saslušane svjedokinje, dugogodišnje radne kolegice tužiteljice, iskazale su da imaju iznimno visoko mišljenje o radu tužiteljice, kao i o rezultatima njenog rada. Svjedokinje su iskazale da svaki profesor u okviru svoga rada može na vlastitu inicijativu organizirati određene posjete i akcije, ali da prije realizacije o svemu izvijesti ravnateljicu. S tim u svezi, iskazale su da je prof. Radoljubac iz Vukovara na face-u objavila kako sva djeca RH posjećuju Vukovar, dok vukovarska djeca ne posjećuju ostale dijelove RH. Na taj tekst da su se komentarima nadovezali brojni građani, profesori, kao i tužiteljica, objavivši tekst u smislu "Split vas čeka". Suglasno su iskazale da je tužiteljica neposredno nakon svog istupa, prvog slijedećeg radnog dana, mailom izvijestila ravnateljicu o planovima za realizaciju tog projekta.

              Saslušane svjedokinje Z. T. i K. D. u bitnome su suglasno iskazale da je napredovanje profesora u zvanje mentora ili savjetnika regulirano Pravilnikom,kojeg su se pridržavali svi ravnatelji kao i sadašnja ravnateljica. Iskazale su da svaki profesor samostalno vodi računa o rokovima kada je dužan podnijeti pisani zahtjev za napredovanje ili produljenje ravnatelju škole. Svjedokinja D. iskazala je da ne isključuje mogućnost da bi tajnik škole  osobno podsjetio pojedinog profesora da mu se približava rok za podnošenje zahtjeva. Na nastavničkom vijeću da ravnatelj iznese koji profesor je podnio zahtjev, te da bez obzira  na odredbe Pravilnika, ravnatelj niti ne pročita svaku pojedinu ocjenu kojom je ocijenio dotičnog profesora.  Svjedokinja D. je iskazala da je  ravnateljica na tom nastavničkom vijeću postupila kao što uobičajeno postupa,tj. da nije pročitala tužiteljičine ocijene. Na drugoj sjednici da je ravnateljica pročitala sve elemente ocjene,te da je pročitala  i dio ocjene pod br.6.zadovoljava,elaboriravši da je ocjena proizašla iz tužiteljičinog odnosa prema drugim članovima kolektiva. Obje svjedokinje potvrdile su da je tada došlo do negodovanja od strane dijela nazočnih profesora. Međutim da je većina nazočnih(cca 70%) bila suglasna sa ocjenom koju je ravnateljica dala tužiteljici. Iskazale su da se nikada nije dogodilo da ravnateljica(ni prijašnji ravnatelji) profesora koji je podnio zahtjev za napredovanje ocijeni sa ocjenom zadovoljava,jer da su uvijek svi članovi nastavničkog vijeća bodrili napredovanje kolega. Na koncu su iskazale da su preko na  portalu objavljenog članka  vidjele da je tužiteljica samoinicijativno pozvala vukovarske učenike u Split,prethodno ne obavijestivši ravnateljicu o tom projektu. Naime, da je uobičajena praksa škole bila da profesori poštuju protokol prema kojem se o svakoj inicijativi prethodno izvijesti ravnatelja koji potom izvijesti nastavničko vijeće ,te konačno izvijesti vijeće roditelja i učenika.

              Ovaj sud smatra da je životno logično i uvjerljivo da svaka osoba, tj. profesor brine o svemu vezanom za svoj radno-pravni status. U konkretnom slučaju tužiteljica koja je nesporno znala da se približava rok za podnošenje zahtjeva za produljenje statusa profesor savjetnik, koja je znala da je dugogodišnji tajnik na duljem bolovanju, te je znala da joj rok za podnošenje zahtjeva dospijeva tijekom ljetnih školskih praznika, trebala je kompletirani zahtjev podnijeti na vrijeme. Dakle, tužiteljica je to propustila učiniti, pa se ni u kojem slučaju ne bi moglo smatrati da je diskriminirana od strane ravnateljice ili drugih zaposlenika škole.

              Nadalje, tužiteljica, ravnateljica, kao i sve saslušane svjedokinje jasno su iskazale da na nastavničkom vijeću koje se održalo krajem kolovoza ravnateljica nije pročitala tužiteljičine ocjene sa NA-2 obrasca. Iskazale su da u takvom postupku ravnateljice nije bilo ništa neobično, jer da ista uz prijedlog za napredovanje nikada ne čita ocjene koje je dala profesorima. Dakle, ni u tom postupku ravnateljice sud ne nalazi elemenata koji bi ukazivali da je ravnateljica drugačije postupala u odnosu na tužiteljice kao profesora o čijem se zahtjevu na sjednici odlučivalo.

              Činjenica da ravnateljica nikada do tada ni jednog profesora koji je podnio zahtjev za napredovanje ili produljenje statusa nije ocijenila sa ocjenom zadovoljava, ne ukazuje na nejednak odnos ravnateljice prema tužiteljici u odnosu na ostale profesore. Iz svih dokaza proizlazi, da je ocjenjivanje profesora u nadležnosti ravnatelja. Dakle, autonomno pravo ravnatelja je formirati svaki pojedini element ocjene prema vlastitom uvjerenju i savjesti, kao i prema kriterijima koje je postavio. Ni u ovom postupku ravnateljice sud ne nalazi elemenata diskriminacije prema tužiteljici. Na koncu, činjenica što je ravnateljica stopirala projekt iniciran od strane tužiteljice vezan za ugošćavanje vukovarske djece, također nije imao elemenata neuvažavanja i diskriminiranja tužiteljice. Navedeno polazeći od činjenice da je sasma uobičajeno, te životno logično da se o svim većim projektima  i inicijativama prethodno dogovara sa nadležnim osobama ili nadležnim tijelima, u konkretnom slučaju, ravnateljicom, školskom vijećem, vijećem roditelja, te na koncu vijeću učenika. Naime, po mišljenju ovog suda, duboko respektirajući inicijativu tužiteljice o ugošćavanju vukovarske djece, ista je svoj komentar, kao i neformalni razgovor s novinarkom portala morala na kraće vrijeme odgoditi ili na drugi način zaustaviti objavljivanje teksta na portalu sve do prethodne konzultacije s ravnateljicom i nadležnima u školi.

              Tužiteljica u ovom postupku nije dokazala da je postupanjem ravnateljice ili drugih zaposlenika tuženika povrijeđeno njeno pravo na jednako postupanje, nije učinila vjerojatnim da je došlo do diskriminacije. Tuženik pak, dokazao je da je prema tužiteljici postupao kao prema svim drugim zaposlenicima, tj. profesorima. Tuženik je dokazao da u konkretnom slučaju nije bilo diskriminacije. Ovaj sud smatra da je tužiteljica zbog svoje osobnosti, postupke ravnateljice doživjela kao ugrožavanje njenog poslovnog autoriteta i vlastite osobnosti, isto ponašanje na druge zaposlenike ne bi bilo od takvog utjecaja, tj. ne bi ga tako doživjeli. Na koncu, tužiteljica u ovom postupku nije dokazala da je prema njoj postojalo neželjeno ponašanje sa ciljem neprijateljstva, vrijeđanja, neuvažavanja, konačno sa ciljem povrede njenog dostojanstva.

              Temeljem provedenih dokaza, ovaj sud smatra da tužiteljica u ovom postupku nije dokazala da je bila uznemiravana na radu kod tuženika, čime da je povrijeđeno njeno pravo na dostojanstvo, čast, ugled, tjelesno i duševno zdravlje, pa se s tim u svezi i dio tužbenog zahtjeva iskazanog pod točkom II ukazuje neosnovanim.

              Slijedom navedenog, temeljem citiranih odredbi Zakona o radu i Zakona o suzbijanju diskriminacije, tužbeni zahtjev tužiteljice trebalo je u cijelosti odbiti, kao što je odlučeno u izreci presude.

              Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1., a u svezi s čl. 155. Zakona o parničnom postupku, (NN br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, i pročišćeni tekst 70/19) i u skladu s Odvjetničkom tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, tako se pun. tuženika obistinjuje parnični trošak i to za sastav odgovora na tužbu od 27. veljače 2019. god. 1.000,00 kn, za sastav podnesaka od 09. srpnja 2019. god. i 17.listopada 2019. god. po 1.000,00 kn, za pristup na ročišta održana 06. svibnja 2019. god., 08. srpnja 2019. god., 24. listopada 2019. god. i 13. siječnja 2020. god. po 1.000,00 kn. Ovom iznosu trebalo je pridodati i iznos od 1.750,00 kn na ime pripadajućeg PDV-a, tako se pun. tuženika obistinjuje parnični trošak u ukupnom iznosu od 8.750,00 kn, kao što je odlučen pod točkom II. izreke presude.

 

              U Splitu, 06. ožujka 2020. god.

                                                                                                                 S u d a c

 

Jerka Kovačić Garac

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, u tri primjerka, u roku od 8 dana od dana dostave prijepisa ove presude.

 

DNA: -pun. tužiteljice

         -pun. tuženika

          -u spis