Baza je ažurirana 10.11.2025. zaključno sa NN 107/25 EU 2024/2679

Pristupanje sadržaju

              - 1 -              Poslovni broj: Usž-4273/18-2

 

Poslovni broj: Usž-4273/18-2

 

 

 

 

 

U  I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda, Marine Kosović Marković predsjednice vijeća, mr. sc. Inge Vezmar Barlek i Ane Berlengi Fellner, članica vijeća, te sudske savjetnice Dijane Bađure, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja O. V. d.d., V., koje zastupa opunomoćenik K. K., odvjetnik u Š., protiv tuženika Grada Vodica, Gradonačelnik, V., radi prigovora na postupanje kojim je formirana nerazvrstana cesta, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: UsIkat–28/15-13 od 11. lipnja 2018., na sjednici vijeća održanoj 5. ožujka 2020.

 

p r e s u d i o   j e

                           

I. Poništava se presuda Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: UsIkat–28/15-13 od 11. lipnja 2018.

II. Tužba se odbacuje.

 

Obrazloženje

 

              Pobijanom presudom odbijen je tužbeni zahtjev za poništavanje rješenja Gradonačelnice Grada V. KLASA: UP/I-034-01/15-01/01, URBROJ: 2182/04-05/03-15-02 od 8. travnja 2015. kojim je odbačen prigovor tužitelja na nezakonito postupanje javnopravnog tijela, kojim je formirana nerazvrstana cesta na katastarskoj čestici broj 7060/28 k.o. V., nastala od čestice broj 7060/1 k.o. V. Upravni sud u Splitu ocijenio je tužbeni zahtjev neosnovanim, uz obrazloženje da se radi o sporu radi ocjene zakonitosti postupanja javnopravnog tijela protiv kojeg stranka uživa zaštitu predviđenu odredbama članka 156. i 122. Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine 47/09., dalje: ZUP) te je tužbeni zahtjev kao neosnovan odbio pozivom na odredbe Zakona o cestama (Narodne novine, broj 84/11., 18/13., 22/13., 54/13., 148/13. i 92/14., dalje: ZoC).

              Protiv navedene presude tužitelj je podnio žalbu zbog svih razloga predviđenih odredbom članka 66. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj: 20/10., 143/12., 152/14., 94/16. – odluka Ustavnog suda RH i 29/17., dalje: ZUS). Smatra kako pobijanom presudom nije odlučeno o svim zahtjevima iz tužbe te iznosi razloge zbog kojih smatra nezakonitim nastanak navodne nerazvrstane ceste, čestice broj 7060/28 k.o. V., koja je u naravi ograđeno uređeno dvorište hotelskog kompleksa hotela O. U vezi s tim ističe da na nekretnini postoji betonski otok s okućnicom i rampom od prije 2011. godine, odnosno prije stupanja na snagu ZoC-a. Smatra da je prvostupanjski sud pogrešno primijenio materijalno pravo te ističe da uopće nije ocijenio činjenicu da pojedinačna odluka i/ili isprave o postupanju javnopravnog tijela Grada Vodica o postojanju nerazvrstane ceste nikada nisu dostavljene tužitelju. Predlaže Sudu da poništi prvostupanjsku presudu i usvoji tužbeni zahtjev.

              Tuženik nije dostavio odgovor na žalbu iako je pozvan rješenjem od 13. kolovoza 2018.

              Žalba je osnovana.

Sud žalbu nalazi osnovanom u odnosu na postojanje bitne povrede pravila sudskog postupka (članak 66. stavak 2. ZUS-a), jer je Upravni sud u Splitu donio meritornu odluku u stvari koja ne može biti predmet upravnog spora.

Naime, nadležnost upravnog suda određena je člankom 12. stavkom 2. ZUS-a te je u točki 2. propisano da upravni sudovi odlučuju o tužbama protiv postupanja javnopravnih tijela. Predmet upravnog spora koji je u smislu odredbe članka 3. stavka 1. točke 2. ZUS-a određen kao ocjena zakonitosti postupanja javnopravnog tijela iz područja upravnog prava kojim je povrijeđeno pravo, obveza ili pravni interes stranke protiv kojeg nije dopušteno izjaviti redoviti pravni lijek, je u konkretnom slučaju povezan s odredbom članka 156. ZUP-a.

Tom odredbom propisano je da osoba koja smatra da joj je drugim postupanjem javnopravnog tijela iz područja upravnog prava, o kojem se ne donosi rješenje, povrijeđeno pravo, obveza ili pravni interes, može izjaviti prigovor sve dok takvo postupanje traje ili traju njegove posljedice. Na temelju odredbe članka 122. stavka 1. ZUP-a prigovor se izjavljuje čelniku tijela, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.

Iz navedenih odredbi proizlazi da je ZUP-om predviđena zaštita od drugih oblika postupanja javnopravnih tijela, što međutim, u konkretnoj stvari, gradonačelnik jedinice lokalne samouprave nije. U konkretnom slučaju Gradonačelnica je tužitelju dostavila obavijest označavanju nerazvrstane ceste te je osporenim rješenjem ujedno odlučila o prigovoru protiv te obavijesti.

Javnopravno tijelo definirano je odredbom članka 1. ZUP-a kao tijelo državne uprave i drugo državno tijelo, tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe koje imaju javne ovlasti, kada postupa u okviru djelokruga utvrđenog na temelju zakona. Iako je gradonačelnik izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave (članak 39. stavak 1. Zakona o lokalnoj područnoj (regionalnoj) samoupravi, Narodne novine, broj 19/13. – pročišćeni tekst, 137/15. – ispravak i 123/17., dalje: ZoLP(R)S), da bi se u pojedinom konkretnom slučaju smatrao javnopravnim tijelom u smislu citirane odredbe ZUP-a, mora postupati u djelokrugu određenom mjerodavnim zakonom za konkretnu stvar. Međutim, ZoC kao mjerodavni materijalni propis za postupanje u konkretnoj stvari, ne daje izvršnom tijelu jedinice lokalne samouprave ovlast za utvrđivanje da je određena nekretnina nerazvrstana cesta niti je to gradonačelnik ovlašten na temelju odredbe članka 48. ZoLP(R)S–a.

Budući da obavijest od 11. lipnja 2014. Gradonačelnica nije izdala u okviru područja svojeg djelokruga (kao javnopravno tijelo u smislu naprijed navedene odredbe članka 1. ZUP-a) to ni osporeno rješenje nije doneseno iz djelokruga Gradonačelnice pa je pogrešno Upravni sud u Splitu ocijenio da su ispunjeni uvjeti za meritorno odlučivanje o tužbi za što bi bio nadležan sukladno odredbi članka 12. stavak 2. točka 2. ZUS-a.

Osim toga, pravna zaštita propisana odredbom članka 156. ZUP-a, je oblik opće supsidijarne zaštite koju stranka može koristiti ako joj ni jedno drugo pravno sredstvo ne stoji na raspolaganju. Odluka predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave o nerazvrstanim cestama, donesena na temelju odredbe članka 109. ZoC-a kao i odluka predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave o popisu nerazvrstanih cesta donesena na temelju odredbe članka 107. stavak 3. ZoC-a, prema već izraženoj praksi ovog Suda imaju značenje općih akata te mogu biti predmet objektivnog upravnog spora u smislu odredbe članka 3. stavak 2. ZUS-a.

Nadalje, u odnosu na upis nerazvrstanih cesta u zemljišne knjige koji se provodi na temelju članka 131. ZoC–a,  treba reći da je Ustavni sud Republike Hrvatske u rješenju broj: U–I-6326/2011 od 7. veljače 2017. naveo da su predmet uređenja tih odredbi pravno – tehničke i postupovne pojedinosti upisa u zemljišne knjige odnosno u katastar onih nerazvrstanih cesta koje: nisu upisane u zemljišne knjige (ili nije upisano njihovo stvarno stanje); nisu evidentirane (ni) u katastru (ili nije evidentirano njihovo stvarno stanje). U oba slučaja upisa obavlja nadležni sud po službenoj dužnosti na temelju prijavnog lista nadležnog tijela za katastar.

U odnosu na  pravomoćno rješenje Upravnog suda u Splitu poslovni broj: Uszp–1/14-2 od 5. rujna 2014., u izvršenju kojeg je proveden postupak donošenja sada osporenog rješenja Gradonačelnice Grada Vodica, Sud ističe da stajalište prvostupanjskog suda ne veže drugostupanjski sud kad pravomoćno odlučuje u istoj stvari, povodom žalbe protiv nove prvostupanjske odluke, nakon što je tuženik donio novo rješenje, što proizlazi iz presude Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj: U–zpz 51/2017–5 od 19. rujna 2018.

              Zbog navedenog, Sud je na temelju odredbe članka 74. stavak 2. ZUS-a poništio pobijanu presudu te tužbu odbacio na temelju odredbe članka 30. stavka 1. točka 7. ZUS-a, jer je podnesena u stvari koja ne može biti predmet upravnog spora.

 

U Zagrebu 5. ožujka 2020.

 

Predsjednica vijeća

Marina Kosović Marković, v.r.

 

 

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu