Baza je ažurirana 22.08.2025. 

zaključno sa NN 85/25

EU 2024/2679

Pristupanje sadržaju

              - 1 -

Broj:Jž-393/2020

 

 

 

REPUBLIKA HRVATSKA

 

VISOKI PREKRŠAJNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Broj:Jž-393/2020

ZAGREB

 

 

U I M E R E P U B L I K E  H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Anđe Ćorluka kao predsjednice vijeća te Mirjane Margetić i Ivanke Mašić kao članica vijeća, uz sudjelovanje višeg sudskog savjetnika Stanislava Walaszeka, kao zapisničara, u prekršajnom postupku protiv okrivljene pravne osobe xx, zbog prekršaja iz članka 35. stavka 1. Zakona o ravnopravnosti spolova („Narodne novine“ broj: 82/08, 125/11, 20/12, 138/12, 69/17), odlučujući o žalbi ovlaštenog tužitelja Općinskog državnog odvjetništva u Zlataru, podnijetoj protiv presude Općinskog suda u Zlataru, Stalne službe u Zaboku, poslovni broj: Pp J-241/2019-9 od 24. rujna 2019., na sjednici vijeća održanoj 4. ožujka 2020.,

 

      p r e s u d i o  j e

 

Djelomično se prihvaća kao osnovana žalba ovlaštenog tužitelja Općinskog državnog odvjetništva u Zlataru i pobijana presuda preinačuje se u odluci o kazni na način da se okrivljenoj pravnoj osobi xx, za prekršaj iz članka 35. stavka 1. Zakona o ravnopravnosti spolova, činjenično opisanog u izreci pobijane presude, na temelju gore citirane odredbe izriče novčana kazna u iznosu od 20.000,00 (dvadesettisuća) kuna, a koja je dužna platiti izrečenu novčanu kaznu u roku od 90 (devedeset) dana po primitku ove presude, a ako u ovom roku plati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je izrečena novčana kazna u cijelosti plaćena, dok se u ostalom pobijanom, a nepreinačenom dijelu potvrđuje.

 

 

Obrazloženje             

 

Pobijanom presudom okrivljenoj pravnoj osobi xx je zbog prekršaja iz članka 35. stavka 1. Zakona o ravnopravnosti spolova, činjenično opisanog u izreci pobijane presude uz primjenu članka 37. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18) izrečena novčana kazna u iznosu od 3.000,00 kuna i koja je upozorena da ako u roku od 90 dana po pravomoćnosti presude plati dvije trećine izrečene novčane kazne da će se smatrati da je ista u cijelosti plaćena.

 

Istom presudom okrivljena pravna osoba xx je dužna naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 100,00 kuna.

 

Ovlašteni tužitelj Općinsko državno odvjetništvo u Zlataru pravodobno je podnijelo žalbu zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 11. Prekršajnog zakona te zbog odluke o izrečenoj kazni, kako to proizlazi iz sadržaja žalbe, navodeći u bitnome da nisu jasno izneseni razlozi za ublažavanje kazne budući da je u pobijanoj presudi navedeno da nisu nađene olakotne okolnosti, dok se naročito olakotne okolnosti ne spominju, kao i da je izrečena kazna preblaga s obzirom na utvrđenu raniju kažnajvanost.

 

Žalitelj predlaže da se iz razloga navedenih u žalbi, ista prihvati, te da se prvostupanjska presuda ukine odnosno preinači u odnosu na izrečenu novčanu kaznu.

 

Žalba je djelomično osnovana.

 

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je na temelju članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona, ispitivao presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom, i to iz osnova i razloga koje žalitelj navodi u žalbi, a po službenoj dužnosti je ispitao jesu li počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točaka 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, jesu li presudom na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona.

 

Razmatrajući žalbene navode tužitelja, ovaj je sud na temelju stanja spisa utvrdio da su u odnosu na prekršaj iz članka 35. stavka 1. Zakona o ravnopravnosti spolova, činjenično opisanog u izreci prvostupanjske presude, u obrazloženju detaljno i jasno izneseni razlozi o odlučnim činjenicama na kojima prvostupanjski sud temelji svoju odluku kojom se štiti ravnopravnost spolova kao jedne od najvećih vrednota Republike Hrvatske kao i Europske unije, kako to osnovano zaključuje prvostupanjski sud i o čemu su izneseni na zakonu osnovani razlozi, a koje prihvaća i ovaj sud, te je prvostupanjski sud iznio razloge na temelju kojih je ublažio novčanu kaznu navodeći da je kao naročito olakotnu okolnost cijenio način počinjenog prekršaja, slijedom čega je prvostupanjski sud iznio razloge o odlučnim činjenicama i odmjerenoj kazni, pa stoga nije počinjenja bitna povreda iz članka 195. stavka 1. točke 11. Prekršajnog zakona te je u tom dijelu trebalo odbiti žalbu ovlaštenog tužitelja kao neosnovanu.

 

Međutim, ispitujući pobijanu presudu u odnosu na izrečenu kaznu, ovaj sud je našao da u je ovom predmetu prvostupanjski sud primijenio odredbe o ublažavanju kazne, iako nisu za navedeno postojali zakonski uvjeti, a što predstavlja povredu iz članka 198. stavka 1. Prekršajnog zakona i što osnovano ističe ovlašteni tužitelj u žalbi.

 

Naime, u odredbi članka 37. stavka 1. Prekršajnog zakona je propisano da sud može izreći kaznu blažu od propisane za određeni prekršaj kad to ovaj Zakon izričito propisuje (zakonsko ublažavanje), dok je u stavku 2. navedenog članka propisano da blažu kaznu od propisane za određeni prekršaj sud može izreći i kad postoje naročite olakotne okolnosti, osobito ako se počinitelj pomirio s oštećenikom, ako mu je u potpunosti ili većim dijelom naknadio štetu prouzročenu prekršajem, a svrha kažnjavanja može se postići i takvom blažom kaznom (sudsko ublažavanje).

             

Razmatrajući stanje spisa ovaj je sud nedvojbeno utvrdio da u konkretnom slučaju ne postoje osnove za zakonsko ublažavanje kazne, kao niti naročito olakotne okolnosti za sudsko ublažavanje, pa je stoga prvostupanjski sud neosnovano primijenio odredbe o ublažavanju te je pogrešno zaključio da je način počinjena djela trebalo uzeti kao naročito olakotnu okolnost. Naime, iz stanja spisa je nedvojbeno utvrđeno da je prekršaj počinjen nečinjenjem jer okrivljena pravna osoba kao politička stranka u konkretnom slučaju nije poštivala propisano načelo ravnopravnosti spolova utvrđeno člankom 15. ovoga Zakona i nije vodila računa o uravnoteženoj zastupljenosti žena i muškaraca na izbornim listama sukladno za izbore za članove općinskog vijeća Općine Krapinske Toplice. Stoga, sukladno odredbi članaka 15. stavka 3. Prekršajnog zakona, prvostupanjski sud nije u konkretnom slučaju mogao način počinjena djela uzeti kao naročito olakotnu okolnost niti osnovu za ublažavanje, jer se radi o pravom djelu nečinjenja, dakle radi se o prekršaju koji se može počiniti samo nečinjenjem, dok je u gore citiranoj odredbi propisano da se počinitelj koji je prekršaj počinio nečinjenjem može blaže kazniti, osim ako se radi o prekršaju koji može biti počinjen samo nečinjenjem, pa je u tom dijelu trebalo prihvatiti žalbu ovlaštenog tužitelja i preinačiti pobijanu odluku u izrečenoj kazni.

 

 

               Za prekršaj iz članka 35. stavka 1. Zakona o ravnopravnosti spolova propisana je novčana kazna od 20.000,00 kuna u fiksnom iznosu koja se izriče kada politička stranke i drugi ovlašteni predlagatelji prilikom predlaganja lista kandidata/tkinja za izbor zastupnika u Hrvatski sabor, članove predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i za članove u Europski parlament ne poštuju načelo ravnopravnosti spolova utvrđeno člankom 15. ovoga Zakona te ne vode računa o uravnoteženoj zastupljenosti žena i muškaraca na izbornim listama sukladno članku 12. ovoga Zakona, za izbore za članove općinskih vijeća.

 

Stoga je ovaj sud, preinačio prvostupanjsku presudu o odluci o kazni te je okrivljenoj pravnoj osobi xx, za prekršaj iz članka 35. stavka 1. Zakona o ravnopravnosti spolova, činjenično opisanog u izreci pobijane presude, na temelju gore citirane odredbe izrekao novčanu kaznu u fiksno propisanom iznosu od 20.000,00 kuna, a koju je dužna platiti izrečenu novčanu kaznu u roku od 90 dana po primitku ove presude, a ako u ovom roku plati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je izrečena novčana kazna u cijelosti plaćena, i kojom će se ostvariti specijalna i generalna prevencija kao i svrha kažnjavanja propisana odredbom članak 6. Prekršajnog zakona.

 

Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci.

 

U Zagrebu, dana 4. ožujka 2020. godine

 

      Zapisničar:

 

   Predsjednica vijeća:

 

 

 

Stanislav Walaszek, v.r.

 

    Anđa Ćorluka, v.r.

 

Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Zlataru, u 4 (četiri) otpravka: za spis, okrivljenoj pravnoj osobi i ovlaštenom tužitelju.

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu