Baza je ažurirana 02.06.2025. 

zaključno sa NN 76/25

EU 2024/2679

Pristupanje sadržaju

1

                            Poslovni broj: Gž-475/2020-2

Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž-475/2020-2

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

 

R J E Š E NJ E

 

Županijski sud u Splitu, po sucu ovog suda mr.sc. Dražanu Penjaku, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja T. o. d.d., Z., zastupanog po punomoćnicima odvjetnicima iz Odvjetničkog društva P. i G., iz Z., protiv tuženika M. C. iz V., OIB ..., radi isplate, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Virovitici, poslovni broj 5 Povrv-158/2019-6 od 29. studenog 2019., 4. ožujka 2020.,

 

 

r i j e š i o   j e:

 

Ukida se presuda Općinskog suda u Virovitici, poslovni broj 5 Povrv-158/2019-6 od 29. studenog 2019. te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.

 

 

Obrazloženje

 

Pobijanom prvostupanjskom presudom ukinut je u cijelosti platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi javnog bilježnika D. F.-K. iz V., koje rješenje o ovrsi je doneseno pod poslovnim brojem Ovrv-1829/2019-2 dana17.rujna 2019.

 

Protiv prvostupanjske presude, žali se tužitelj zbog žalbenih razloga iz članka 353. stavka 1. točke 1. i 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, dalje: ZPP-a), a koji se zakon u ovom postupku primjenjuje na temelju odredbe članka 117. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 70/19.) uz prijedlog da se pobijana odluka preinači.

 

Žalba je osnovana.

 

Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatu neplaćenog iznosa od 1.000,00 kn na ime neplaćenih premija iz Ugovora o osiguranju od automobilske odgovornosti.

 

S obzirom na vrijednost predmeta spora, radi se o sporu male vrijednosti pa se prvostupanjsku presudu može pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 1., 2., 4., 5., 6., 8., 9., 10. i 11. ZPP-a i pogrešne primjene materijalnog prava (članak 458. stavak 1. u vezi čanka 467. stavak. 1. ZPP-a).

 

Iz stanja spisa u bitnom proizlazi da je da je tužitelj ustao sa prijedlogom za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave i to Izvoda iz poslovnih knjiga. Temeljem tog prijedloga javni bilježnik u V., D. F.-K. godine je donijela rješenje o ovrsi broj Ovrv-2595/19 od 21. lipnja 2019., na koje je tuženik uložio prigovor, slijedom čega je sud prvog stupnja donio rješenje kojim je predmetno rješenje o ovrsi stavio izvan snage u dijelu u kojem je određena ovrha, ukinuo provedene radnje, a postupak nastavio kao u povodu prigovora protiv platnog naloga.

 

Prvenstveno, treba naglasiti i da se u konkretnom slučaju ne primjenjuje odredba članka 93. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 70/19, dalje: ZID ZPP/19) i to sve u skladu s odredbom članka 117. stavka 1. i 3. ZID ZPP/19. Naime, navedenom odredbom mijenjana je odredba članka 461.a. ZPP-a na način da je u stavcima 2. i 3. propisano da su u postupku u sporovima male vrijednosti stranke su dužne najkasnije u tužbi, odnosno odgovoru na tužbu iznijeti sve činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze potrebne za utvrđivanje iznesenih činjenica. Isto tako, u postupku u sporovima male vrijednosti u povodu prigovora protiv platnog naloga tužitelj je dužan najkasnije u podnesku predanom sudu u roku od 15 dana od primitka rješenja kojim je ukinut platni nalog, iznijeti sve činjenice na kojima temelji svoje zahtjeve i predložiti dokaze potrebne za utvrđivanje iznesenih činjenica.

 

Prvostupanjski sud navodi da tužitelj nije dostavio relevantnu dokumentaciju u roku iz odredbe članka 461a stavka 3. ZID ZPP/19.

 

Obzirom da je u konkretnom slučaju postupak pokrenut prije stupanja na snagu ZID ZPP/19, a članak 93. navedenih izmjena se u smislu odredbe članka 117. stavka 3. ZID ZPP/19 ne primjenjuje ni kao iznimka.

 

No, u predmetu je pripremno ročište zakazano za dan 28. studenog 2019., a tužitelj je bas toga dana u predmet dostavio podnesak sa prilozima, a kojima dokazuje osnovanost tužbenog zahtjeva. Sud prvog stupnja je na navedenom ročištu zaključio je prethodni postupak, proveo glavnu raspravu, završio dokazni postupak, te odredio ročište za objavu.

 

Odredbom članka 461.a stavka 2. ZPP-a propisano je da su u postupku u sporovima male vrijednosti stranke dužne najkasnije u tužbi, odnosno odgovoru na tužbu iznijeti sve činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze potrebne za utvrđenje iznijetih činjenica. Idućim stavkom propisano je da stranke mogu na pripremnom ročištu iznositi nove činjenice i predlagati nove dokaze samo ako ih bez svoje krivnje nisu mogle iznijeti, odnosno predložiti u tužbi, odnosno odgovoru na tužbu. Stavkom 4. navedeno je da nove činjenice i nove dokaze koje su stranke iznijele, odnosno predložile na pripremnom ročištu protivno stavku 3., sud neće uzeti u obzir.

 

Predmetni postupak je proizašao iz ovršnog postupka, isti je započeo prijedlogom za ovrhu. Ovršni postupak bi morao biti brz i efikasan, u prijedlogu za ovrhu ovrhovoditelj je dužan dostaviti samo vjerodostojnu ispravu na kojoj temelji svoje potraživanje, isti u toj fazi postupka nema obvezu dokazivati postojanje svoje tražbine. Kada bi se od ovrhovoditelja tražilo da već u prijedlogu za ovrhu prilaže dokaze na okolnost postojanja tražbine, time bi se suvišno opteretilo ovršni postupak, koji bi time izgubio na svojoj funkcionalnosti.

 

Stoga, prema stavu ovog suda, treba uzeti, da u pravnoj situaciji kada je parnični postupak proizašao iz ovršnog, budući je ovršenik uložio prigovor na rješenje o ovrsi temeljem vjerodostojne isprave, tada tužitelj ima mogućnost prilaganja dokaza sve do održavanja pripremnog ročišta.

 

Nadalje, u konkretnom slučaju, postupak je pokrenut prijedlogom za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave te se tek u povodu prigovora ovršenika nastavio kao parnični i to po pravomoćnosti rješenja o stavljanju izvan snage rješenja o ovrsi u dijelu kojim je određena ovrha, ukidanju provedenih radnji i određivanju da će se postupak nastaviti kao u povodu prigovora protiv platnoga naloga. Jasno je da tužitelj nije bio u prilici u tužbi iznijeti činjenice i predložiti dokaze, a prijedlog za ovrhu, kojim je postupak iniciran, u hrvatskom pravnom sustavu ne treba imati takav sadržaj. Tužitelj je, istina, mogao prije održavanja pripremnog ročišta sudu dostaviti podnesak u kojem bi činjenično determinirao predmet spora, ali na to nije zakonski obvezan, pa uslijed svega navedenog nema dvojbe da ovdje ima mjesta primjeni iznimke iz članka 461.a stavka 3. ZPP-a.

 

Navedeni propusti posljedično su doveli do toga da prvostupanjski sud nije iznio nikakve razloge o činjenicama relevantnim za donošenje odluke, zbog čega se presuda ne može ispitati.

 

Također, treba naglasiti, da je prvostupanjski sud u izreci pobijane odluke ukinuo cijelosti platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi javnog bilježnika D. F.-K. iz V., poslovni broj Ovrv-1829/2019-2 dana 17.rujna 2019. iako iz stanja spisa proizlazi da se radi u rješenju o ovrsi poslovni broj Ovrv-2595/19 od 21. lipnja 2019.

 

Zbog svega navedenog, ovaj sud, stoga, prihvaća žalbu tužitelja, ukida pobijanu presudu i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, sve primjenom članka 369. stavka 1. ZPP.

 

U nastavku postupka prvostupanjski sud će uvažavajući naprijed navedeno donijeti pravilnu i zakonitu odluku.

 

U Splitu 4. ožujka 2020.

Sudac:

mr. sc. Dražan Penjak, v. r.

 

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu