Poslovni broj: 89 Pž-5659/2017-2

1

REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske
Berislavićeva 11, Zagreb

Poslovni broj: 89 Pž-5659/2017-2

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Raoula Dubravca, predsjednika vijeća, Josipa Turkalja, suca izvjestitelja i Draženke Deladio, člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja REPUBLIKA HRVATSKA, OIB ..., kojeg zastupa Županijsko državno odvjetništvo u P.-P., protiv tuženika Općina. Brtonigla., OIB ..., B., kojeg zastupa punomoćnik I. O., odvjetnik u U., radi isplate iznosa od 1.095.525,07 kn, odlučujući o tuženikovoj žalbi protiv presude Trgovačkog suda u Pazinu poslovni broj P-1334/2015-29 od 21. srpnja 2017., u sjednici vijeća održanoj 3. ožujka 2020.

p r e s u d i o j e

Odbija se žalba tuženika Općina Brtonigla kao neosnovana i potvrđuje presuda presude Trgovačkog suda u Pazinu poslovni broj P-1334/2015-29 od 21. srpnja 2017. u točkama I. i II. izreke.

Obrazloženje

Sud prvog stupnja naložio je tuženiku isplatiti tužitelju iznos od 1.095.525,07 kn s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom od 20. siječnja 2010. pa do isplate (točka I. izreke), naložio je tuženiku nadoknaditi tužitelju trošak parničnog postupka u iznosu od 32.810,44 kn (točka II. izreke), te je odbijen tužiteljev zahtjev za naknadu parničnog troška u iznosu od 7.571,64 kn (točka III. izreke).

Sadržajno se protiv točke I. i II. izreke presude žali tuženik zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 148/11- pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 i 70/19; dalje: ZPP), te predlaže presudu u pobijanom dijelu preinačiti podredno ukinuti.

Odgovor na žalbu nije podnesen.

Žalba nije osnovana.

Predmet spora je isplata iznosa od 1.095.525,07 kn na temelju stjecanja bez osnove.

Suprotno navodima žalbe sud prvog stupnja dao je razloge o svim odlučnim činjenicama koji su jasni i neproturječni, a zbog čega je pobijanu presudu moguće ispitati stoga nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka propisana odredbom članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a na koju se sadržajno poziva tuženik u žalbi.

Nisu počinjene niti ostale bitne povrede odredaba parničnog postupka propisane odredbom članka 354. stavka 2. točaka 2., 4., 8., 9., 11., 13. i 14. ZPP-a, na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti (članak 365. stavak 2. ZPP-a).

Među strankama nije prijeporno:

- da je tuženik bio upisan kao vlasnik nekretnine označene kao kč.br. ... k.o. B.,

- da je tuženik s društvom A. d.o.o. U. sklopio ugovor o kupoprodaji kojim je trgovačkom društvu A. d.o.o. U. prodao predmetnu nekretninu za iznos kupoprodajne cijene od 1.095.520,07 kn,

- da je trgovačko društvo A. d.o.o. U. kupoprodajnu cijenu isplatilo u dva obroka iznos od 109.238,42 kn 23. prosinca 2009., a preostali iznos kupoprodajne cijene od 986.281,65 kn 29. prosinca 2009.,

- da je trgovačko društvo A. d.o.o. U. nakon upisa u zemljišne knjige vlasništvo predmetne nekretnine prenijelo na A. V.,

- da je društveno poduzeće P. U. bilo upisano kao nositelj prava korištenja na predmetnoj nekretnini u društvenom vlasništvu,

- da društveno poduzeće P. U. nije vrijednost predmetne nekretnine procijenilo u postupku pretvorbe, pa niti unijelo u kapital društva u postupku pretvorbe,

- te da je predmetna nekretnina u zemljišnim knjigama bila upisana kao oranica.

Sud prvog stupnja utvrdio je da je tuženik upisan u zemljišne knjige kao vlasnik predmetne nekretnine u zk ispravnom postupku u kojem su sudjelovali H. G. H. U. (trgovačko društvo koje je nastalo pretvorbom društvenog poduzeća P. U.) i tuženik, a kojom prilikom je i brisano društveno vlasništvo (izvod iz rješenja sa str. 24. spisa), te da se predmetna nekretnina na dan 24. srpnja 1991. nalazila izvan granica građevinskog područja Općine Brtonigla.

Ove odlučne činjenice žalbenim navodima nisu dovedene u sumnju.

Na žalbeni navod da je sud prvog stupnja trebao utvrditi kako je predmetna nekretnina i po kojoj pravnoj osnovi prešla u vlasništvo Općine Brtonigla, jer se moguće radilo i o ugovoru o zamjeni nekretnina, valja odgovoriti da je sud prvog stupnja utvrdio da je tuženik upisan kao vlasnik u zk ispravnom postupku, a kojom prilikom je i brisano društveno vlasništvo.

Potpuno je neodlučno na koji način je tuženik u zemljišne knjige upisan kao vlasnik predmetnih nekretnina, jer je sud prvog stupnja pravilno utvrdio da je predmetna nekretnina poljoprivredno zemljište (upisano u zemljišne knjige kao oranica) koja je u trenutku stupanja na snagu Zakona o poljoprivrednom zemljištu („Narodne novine“ broj: 34/91; dalje: ZPZ) 24. srpnja 1991. bila izvan granica građevinskog područja Općine Brtonigla, te da predmetna nekretnina nije procijenjena prilikom pretvorbe u vrijednost društvenog kapitala, a zbog čega je tužitelj stekao pravo vlasništva predmetne nekretnine na temelju odredbe članka 3. stavak 1. ZPZ-a 24. srpnja 1991.

Primjena Načela istinitosti i potpunosti zemljišnih knjiga u odnosu na nekretnine u društvenom vlasništvu odgođena je do 1. siječnja 2017. (članak 388. stavak 5. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima - „Narodne novine“ broj: 81/15-pročišćeni tekst; dalje: ZV). Prema tome, tuženik iako je bio upisan u zemljišne knjige kao vlasnik nije stekao vlasništvo predmetne nekretnine, a s obzirom na to da se u zemljišne knjige upisao kao vlasnik na nekretninama koje su bile društveno vlasništvo i koje nisu procijenjene u postupku pretvorbe u vrijednost društvenog kapitala. Tuženik je stoga, na temelju kupoprodajnog ugovora, ostvario utuženi iznos, bez valjane pravne osnove kao nesavjesni stjecatelj.

Na temelju ovako valjano i potpuno utvrđenog činjeničnog stanja pravilno je sud prvog stupnja primijenio odredbu članka 1111. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18) kada je tuženiku naložio isplatu utuženog iznosa od 1.095.525,07 kn koji je tuženik stekao bez valjane pravne osnove.

Pravilna je i odluka o parničnom trošku kako po osnovi tako i po visini.

Slijedom svega navedenog valjalo je na temelju odredbe članka 368. stavka 1. ZPP-a odlučiti kao u izreci ove drugostupanjske presude.

Zagreb, 3. ožujka 2020.

Predsjednik vijeća

Raoul Dubravec