Poslovni broj: Gž-233/2020-2

Poslovni broj: Gž-233/2020-2

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Puli – Pola po sucu Miroslavu Ružiću, u ovršnoj stvari ovrhovoditelja E. C. C. d. o. o. sa sjedištem u Z., OIB: ..., zastupanoga po punomoćnicima – odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Č. & p. d. o. o. sa sjedištem u Z., protiv ovršenice M. G. iz C., OIB: ..., radi prisilnog ostvarenja novčane tražbine, odlučujući o žalbi ovrhovoditelja protiv rješenja poslovni broj: Povrv-942/2019-3 od 9. prosinca 2019. Općinskog suda u Rijeci, 3. ožujka 2020., 

r i j e š i o   j e

Prihvaća se kao osnovana žalba ovrhovoditelja i ukida rješenje Općinskog suda u Rijeci poslovni broj: Povrv-942/2019-3 od 9. prosinca 2019. pa se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

Obrazloženje

Pobijanim rješenjem prvostupanjskog suda ukinuto je rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnog bilježnika V. Š. iz R. poslovni broj: Ovrv-1900/2019 od 16. rujna 2019. te je odbačen prijedlog za ovrhu.

Protiv tog rješenja žalbu pravodobno, podnosi ovrhovoditelj, zbog pogrešne primjene materijalnoga prava iz članka 366. Zakona o parničnom postupku i to glede tumačenja odredbe članka 279. stavka 1. Ovršnog zakona. Ističe da sud prvog stupnja u obrazloženju pobijanog rješenja navodi kako je ukinuo rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnog bilježnika V. Š. iz R. poslovni broj: Ovrv-1900/2019 od 16. rujna 2019., jer je utvrdio da spomenuti javni bilježnik nije mjesno nadležan za donošenje toga rješenja, obzirom da je člankom 279. stavkom 1. Ovršnog zakona propisano da je za određivanje ovrhe mjesno nadležan javni bilježnik čije je sjedište u jedinici lokalne samouprave prebivališta ili sjedišta ovršenika no, u konkretnomu slučaju, spomenuti javni bilježnik je ispravno i zakonito postupio kada je donio navedeno rješenje, uzimajući u obzir da je sjedište tog javnog bilježnika u R., koja je sjedište P.-g. ž. te da ovršenica ima prebivalište u C., koja administrativno pripada P.-g. ž.

Žalbeni je prijedlog da se pobijano rješenje ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

Ovršenica se nije očitovala o navodima žalbe.

Žalba ovrhovoditelja je osnovana.

Pobijanim rješenjem prvostupanjski sud je povodom prigovora ovršenice podnesenog protiv rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnog bilježnika V. Š. iz R. poslovni broj: Ovrv-1900/2019 od 16. rujna 2019., ukinuo to rješenje i odbacio prijedlog za ovrhu. Iz obrazloženja osporenog rješenja proizlazi da prvostupanjski sud takvu odluku donosi pozivom na odredbu članka 279. stavaka 1. i 3. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16 i 73/17 – dalje: OZ), jer je ocijenio da je u konkretnom slučaju prijedlog za ovrhu podnesen mjesno nenadležnom javnom bilježniku, uzimljući u obzir da je sjedište tog javnog bilježnika u R., a prebivalište ovršenice u C.

U pravu je žalitelj kada tvrdi da je pobijano rješenje doneseno uz pogrešnu primjenu odredbe članka 279. stavka 3. OZ.

Naime, odredbom članka 279. stavaka 1. i 3. OZ propisano je da je za određivanje ovrhe na temelju vjerodostojne isprave mjesno nadležan javni bilježnik sa sjedištem u jedinici područne (regionalne) samouprave prebivališta ili sjedišta ovršenika te da će sud odbaciti prijedlog za ovrhu ako je podnesen mjesno nenadležnom javnom bilježniku. Prema odredbi članka 3. stavka 2. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“ broj: 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13, 137/15 i 123/17) jedinice područne (regionalne) samouprave su županije. Odredbom članka 11. Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“ broj: 86/06, 125/06, 16/07, 95/08, 46/10, 145/10, 37/13, 44/13, 45/13 i 110/15) propisano je da je grad C. u sastavu P.-g. ž. Dakle, iz sadržaja spomenutih odredbi, jasno proizlazi obveza suda da odbaci prijedlog za ovrhu ako ovršenik nema prebivalište na području županije gdje javni bilježnik ima sjedište, no to ovdje nije bio slučaj (tu je žalitelj u pravu) uzimajući u obzir da, u konkretnom slučaju, ovršenica ima prebivalište u C., na području P.-g. ž., gdje javni bilježnik ima sjedište (u R.).

Kako je prvostupanjski sud pogrešno primijenio odredbe članka 279. stavaka 1. i 3. OZ kada je pobijanim rješenjem ukinuo rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnog bilježnika V. Š. iz R. poslovni broj: Ovrv-1900/2019 od 16. rujna 2019. te odbacio prijedlog za ovrhu, temeljem odredbe članka 380. točke 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 – dalje: ZPP) u vezi članka 21. stavka 1. OZ, valjalo je prihvatiti žalbu ovrhovoditelja i ukinuti prvostupanjsko rješenje te predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

U ponovnom postupku prvostupanjski će sud povodom prigovora ovršenice protiv rješenja o ovrsi javnog bilježnika donesenog na temelju vjerodostojne isprave postupiti u skladu s odredbom članka 58. stavka 3. OZ, odnosno staviti izvan snage rješenje o ovrsi u dijelu kojim je određena ovrha i ukinuti provedene radnje te odrediti da će se postupak nastaviti kao povodom prigovora protiv platnog naloga.

O troškovima postupka nastalim povodom žalbe ovrhovoditelja bit će odlučeno u konačnoj odluci (članak 166. stavak 3. u vezi sa člancima 381. ZPP i 21. stavkom 1. OZ).

U Puli – Pola 3. ožujka 2020.

Sudac

Miroslav Ružić, v. r.