1              Poslovni broj: Gž-461/2018-2

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Poslovni broj: Gž-461/2018-2

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

R J E Š E N J E

 

Županijski sud u Splitu, po sucu toga suda Andrei Boras Ivanišević, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagatelja: 1. I. M., OIB …, B.;2. M. M., OIB: …, G. G., protiv protustranke: 1. M. J., K.; 2. F. G. , B.; 3. M. G., B.; 4. M. K., K.; 5. D. F., B.; 6. I. G.,  K.; 7. S. F. B.; 8. J. G., B.; 9. A. G., B.; 10. V. G., B.; svi nepoznatih nasljednika, 11. N. S. iz B., , zastupan po punomoćnicima O. S., i 12. D. P., odvjetnicima iz R., radi razvrgnuća suvlasničke zajednice, odlučujući o žalbi protustranke N. S., protiv rješenja Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Crikvenici, poslovni broj R1-580/2015-73 od 26. lipnja 2017., 3. ožujka 2020.,

 

 

 

r i j e š i o   j e

 

Uvažava se žalba protustranke N. S. te ukida rješenje Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Crikvenici, poslovni broj R1-580/2015-73 od 26. lipnja 2017. i predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovnu odluku.

 

 

Obrazloženje

 

Pobijanim rješenjem je odlučeno:

"I. Imenuje se privremeni skrbnikom ostavine u osobi H. S. odvjetnika iz C.

II. Skrbnik ostavine je ovlašten u ime nasljednika naplaćivati usluge i sve druge tražbine, isplaćivati dugove, zastupati sve nasljednike u svim postupcima pred svim državnim tijelima.

III. Navedene ovlasti će trajati do pravomoćnog okončanja ostavinskog postupka iza ostavitelja.

IV. O postavljenom skrbniku sud će obavijestiti Centar za socijalnu skrb, prema kojem isti ima ovlasti kao da ga je sam postavio. 

V. Glede polaganja računa o naplati potraživanja i isplati dugova te nagradi za rad privremenog skrbnika se primjenjuju odredbe Zakona o nasljeđivanju iz čl. 61., a naročito očuvati ostavinsku masu, njom upravljati (članak 128. ZN).

VI. Sud može na prijedlog stranaka ili po službenoj dužnosti pozvati  skrbnika ostavine i prije pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju ukoliko imenovani skrbnik ostavine ne položi račune o svom radu i čuvanju  ostavinske mase.

VII. Troškovi rada privremenog skrbnika  padaju na teret predlagatelja."

 

Protiv navedenog rješenja žali se protustranka pod 14., kako iz navoda žalbe proizlazi, zbog svih žalbenih razloga propisanih odredbom članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 8/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 (pročišćeni tekst), 25/13, 89/14, dalje: ZPP-a), s prijedlogom da ovaj sud ukine pobijano rješenje, podredno preinači u skladu sa žalbenim navodima tužene.

 

Žalba je osnovana.

 

U ovoj pravnoj stvari prijedlogom od dana 18. lipnja 2015. predlagatelji su predložili razvrgnuće suvlasničke zajednice na nekretnini označenoj kao k.č.br. 395. upisanoj u Z.U. 739 k.o. B.

 

Prije svega ukazuje se kako se u konkretnom slučaju glede pravila postupanja primjenjuju pravna pravila bivšeg Zakona o sudskom izvanparničnom postupku iz 1934. godine (dalje: Zakona), a koja se kao takva primjenjuju temeljem odredbi članka 1. i 2. Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. ("Narodne novine" broj: 73/91), a supsidijarno odredbe Zakona o parničnom postupku, dok su glede primjene materijalnih propisa relevantne odredbe članka 47. do 56. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09 i 153/09, dalje: ZV).

 

Pobijanim rješenjem sud prvog stupnja je pozivom na odredbu članka 128. Zakona o nasljeđivanju ("Narodne novine", broj 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15 i 14/19, dalje: ZN) radi zaštite interesa nasljednika, a protustranka od 1-13, postavio privremenog skrbnika ostavini budući je tijekom postupka utvrđeno da su protustranke od 1. do 13. umrle osobe te da iza njih nije vođena ostavina te da nisu poznati nasljednici niti njihove adrese.

 

Sukladno odredbi članka 128. ZN-a kada su nasljednici nepoznati, odsutni ili nedostupni, kao i u drugim slučajevima kad je to potrebno, sud će postaviti privremenog skrbnika ostavini, koji je ovlašten u ime nasljednika tužiti ili biti tužen, da naplaćuje tražbine ili isplaćuje dugove ili uopće da zastupa nasljednike.

 

Dakle, po odluci ostavinskog suda, a kad se ne zna postoje li nasljednici ili gdje borave, kad su nasljednici osobe koje zbog malodobnosti, duševne bolesti ili drugih okolnosti ne mogu same voditi brigu o svojim pravima i interesima, ili u drugim opravdanim slučajevima, odnosno na zahtjev nasljednika, zapisovnika ili vjerovnika, vršit će se popis ostaviteljeve imovine.

 

U navedenim okolnostima radi se o ovlaštenjima suda unutar ostavinskog postupka pa činjenica da se u konkretnom slučaju radi o izvanparničnom postupku razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina, koja se odvija po pravilima izvanparničnog postupka i na koji se supsidijarnog primjenjuju odredbe Zakona o parničnom postupku, ne daje osnova sudu pozivati se u ovom postupku na odredbe Zakona o nasljeđivanju o postavljanju privremenog skrbnika ostavine.

 

S druge strane ukazati je sudu na da sukladno odredbi članka 82. ZPP-a, koju je supsidijarno primijeniti u izvanparničnom postupku, sud će tijekom cijelog postupka, po službenoj dužnosti, paziti može li osoba koja se pojavljuje kao stranka, biti stranka u postupku, je li parnično sposobna, zastupa li parnično nesposobnu stranku njen zakonski zastupnik i ima li zakonski zastupnik posebna ovlaštenja kada su ona potrebna.

 

Iz citirane zakonske odredbe proizlazi da bi netko bio stranka u postupku, potrebno je da ima stranačku sposobnost. Ovu sposobnost ima svaka fizička osoba i stječe je u trenutku rođenja i traje do kraja života. Dakle, u slučaju kada stranka nije bila živa u momentu pokretanja postupka pred sudom, odnosno kada se utvrdi da je umrla prije pokretanja postupka ona nije ni mogla biti stranka u postupku. Prema tome, kada sud utvrdi da je stranka umrla prije pokretanja postupka, radi se o neotklonjivom procesnom nedostatku, budući da se protiv osobe koja nije živa ne može pokrenuti sudski postupak, zbog čega će sud ukinuti sve provedene radnje parničnih stranka i tužbu odnosno prijedlog odbaciti. (Zaključak sa sastanka predsjednika građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanog 27. studenog 2019.)

 

Pri tom je ukazati na odredbu članka 201. ZPP-a prema kojoj nužno (jedinstveno) suparničarstvo postoji u slučaju kada se spor može riješiti na isti način prema svim suparničarima, pa u situaciji kada sud utvrdi da jedan od nužnih suparničara označenih kao stranka u postupku nije bio živ prije pokretanja postupka, isti nije ni mogao biti stranka u postupku. Stoga u navedenim okolnostima nema mjesta otklanjanju procesnih zapreka te je prijedlog za sudsko razvrgnuće suvlasničke zajednice valjalo odbaciti zbog prirode pravnog odnosa, a koji se može riješiti samo na jednak način prema svim suparničarima .

 

Slijedom naprijed izloženog ostvareni su navodi žalbe, radi čega je temeljem odredbe članka 380. točke 3. ZPP-a pobijano rješenje suda prvog stupnja valjalo ukinuti i odlučiti kao u izreci.

 

U Splitu 3. ožujka 2020.