Poslovni broj Gž-526/2020-2

 

 

 

 

 

 

 

 

Poslovni broj Gž-526/2020-2

 

 

 

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

 

R J E Š E NJ E

 

 

              Županijski sud u Rijeci, po sucu dr.sc. Vladi Skorupu, u pravnoj stvari tužitelja M. P. iz Z., OIB: …, zastupanog po punomoćnicima odvjetnicima iz Zajedničkog odvjetničkog ureda D. D., Ž. R. i S. M. iz Z., protiv tuženika H. o. k. d.d. iz Z., OIB: …, zastupanog po punomoćnicima odvjetnicima iz Odvjetničkog društva O., P. & p. d.o.o. iz Z., radi naknade štete, odlučujući o žalbi tužitelja podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Novom Zagrebu poslovni broj 77 Pn-828/2015-87 od 19. studenoga 2019., 28. veljače 2020.,

 

 

r i j e š i o   j e

 

Ukida se presuda Općinskog suda u Novom Zagrebu poslovni broj 77 Pn-828/2015-87 od 19. studenoga 2019. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

 

O troškovima postupka stranaka u povodu pravnog lijeka odlučit će se u konačnoj odluci.

 

 

Obrazloženje

 

              Citiranom prvostupanjskom presudom u točki I izreke odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja da se naloži tuženiku da mu naknadi na ime prekovremenog rada iznos od 28.880,41 kn bruto sa zakonskom zateznom kamatom te naknadi parnični trošak sa zakonskom zateznom kamatom. Točkom II izreke naloženo je tužitelju da naknadi tuženiku parnični trošak u iznosu od 13.125,00 kn.

 

Protiv presude tužitelj je podnio žalbu zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog tanja i pogrešne primjene materijalnog prava iz čl. 353. st. 1. tč. 2. i 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19 – dalje: ZPP) te predlaže da se presuda ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, podredno preinači.

 

              Tuženik u odgovoru na žalbu osporava navode iz žalbe tužitelja te se predlaže da se žalba odbije kao neosnovana i potvrdi prvostupanjska presuda uz naknadu troška sastava odgovora na žalbu.

 

              Žalba je osnovana.

 

Prvostupanjski sud po provedenom postupku utvrđuje:

 

-da je odvjetnik A. P. sklopio s tuženikom višegodišnju policu osiguranja za štetu trećim osobama pri obavljanju odvjetničke djelatnosti te da je osiguranik tuženika,

 

-da je odvjetnik A. P. kao punomoćnik tužitelja 2. veljače 2009. podnio tužbu protiv Republike Hrvatske radi isplate dodatka na plaću za prekovremeni rad, rad subotom i nedjeljom, noću, blagdanima i u smjenama te da se je postupak vodio kod Općinskog građanskog suda u Zagrebu pod poslovnim brojem Pr-352/09,

 

-da je 29. prosinca 2009. osiguranik tuženika odvjetnik A. P. podnio podnesak sudu kojim se odriče tužbenog zahtjeva u ime tužitelja te da je Općinski građanski sud u Zagrebu pod poslovnim brojem Pr-352/09 donio presudu na temelju odricanja 1. ožujka 2010. koja je postala pravomoćna 8. siječnja 2014.,

 

-da je tužitelj u ovoj pravnoj stvari podnio tužbu 6. veljače 2015.

 

Slijedom ovih utvrđenja prvostupanjski sud odbija tužbeni zahtjev tužitelja primjenom odredbi čl. 225. i čl. 230. st. 3. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 – dalje: ZOO) jer je potraživanje tužitelja u zastari obzirom da je zastarijevanje počelo teći prvoga dana poslije dana kad je vjerovnik (ovdje tužitelj) imao pravo zahtijevati ispunjenje obveze, odnosno 30. prosinca 2009. Ističe da je šteta nastala u trenutku povrede ugovorne obveze (ugovora o nalogu zaključenog između tužitelja i osiguranika tuženika A. P.) 29. prosinca 2009. kada je osiguranik tuženika dostavio sudu podnesak kojim se tužitelj odriče tužbenog zahtjeva i kojim predlaže donošenje presude na temelju odricanja. Ne smatra odlučnim kada je presuda na temelju odricanja postala pravomoćna jer tužitelju nije nastala šteta trenutkom pravomoćnosti presude na temelju odricanja, već trenutkom povrede ugovorne obveze. Odluku o trošku postupka temelji na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP-a. 

 

              Ispitujući prvostupanjsku presudu u granicama razloga navedenim u žalbi, a pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka temeljem čl. 365. st. 2. ZPP-a utvrđuje se da iste nisu počinjene u prvostupanjskom postupku.

 

              Međutim, zbog pogrešnog pravnog pristupa pravilnost primijenjenog materijalnog prava za sada se ne može ispitati.

 

              Člankom 1045. ZOO propisano je da tko drugome prouzroči štetu dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje.

 

              U smislu čl. 230. st. 1. i 2. ZOO-a tražbina naknade štete zastarijeva za tri godine od kad je oštećenik doznao za štetu i za osobu koja je štetu učinila, a u svakom slučaju ovo potraživanje zastarijeva za pet godina od kada je šteta nastala. Iz stavka 3. tog članka proizlazi da tražbina naknade štete nastale povodom ugovorne obveze zastarijeva za vrijeme određeno za zastaru te obveze.

 

U konkretnom slučaju tužitelj potražuje naknadu štete jer se je osiguranik tuženika odrekao tužbenog zahtjeva, a bez da mu je tužitelj dao takvu uputu.

 

              Iz predmeta Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-352/09 razvidno je da se je tužitelj po punomoćniku A. P., odvjetniku iz Z. odrekao tužbenog zahtjeva podneskom od 29. prosinca 2009. te je predložio donošenje presude na temelju odricanja.

 

              Presudom na temelju odricanja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-352/09 od 1. ožujka 2010. odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja na isplatu iznosa od 8.400,00 kn bruto sa zakonskom zateznom kamatom. Protiv presude na temelju odricanja tužitelj je podnio žalbu u kojoj navodi da je izjava o odricanja dana u bitnoj zabludi.

 

              Presudom Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž R-460/11-4 od 8. siječnja 2014. odbijena je žalba tužitelja kao neosnovana te je potvrđena prvostupanjska presuda.

 

              Odredbom čl. 331.a ZPP-a propisano je da ako se tužitelj do zaključenja glavne rasprave odrekne tužbenog zahtjeva, sud će bez daljnjeg raspravljanja donijeti presudu kojom odbija tužbeni zahtjev (presuda na temelju odricanja).

 

              Sud neće donijeti presudu na temelju odricanja i kad je udovoljeno potrebnim uvjetima ako utvrdi da je riječ o zahtjevu kojim stranke ne mogu slobodno raspolagati (čl. 3. st. 3.).

 

              U smislu odredbe čl. 353. st. 2. ZPP-a presuda na temelju priznanja i presuda na temelju odricanja mogu se pobijati zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ovoga Zakona ili zbog toga što je izjava o priznanju, odnosno odricanju dana u bitnoj zabludi ili pod utjecajem prisile ili prijevare.

 

              S pravnog motrišta ovog suda drugog stupnja, ključna stvar od koje prvostupanjski sud treba krenuti u ocjenu pravne osnove postavljenog zahtjeva, a samim time i razrješenja pravne dvojbe nastupanja zastare, kao materijalnopravnog prigovora, je analiza odnosa tužitelja, kao treće osobe iz ugovornog odnosa tuženika i njegovog osiguranika s jedne strane i tuženika s druge, u svjetlu interakcije odredbi 234. st. 5. ZOO-a i čl. 230. st. 1. i 2. ZOO-a, jer se postavlja pitanje zastare tražbine na naknadu štete treće oštećene osobe, a čemu govori čl. 234. st. 5 ZOO-a koji, prema svom sadržaju,  upućuje na čl. 230. st. 1. i 2. ZOO-a.

 

Sud prvog stupnja utvrđuje tužitelja kao oštećenika koji se ima pravo smatrati trećom osobom u odnosu na ugovor o osiguranju od profesionalne, ugovorne, odgovornosti bez obzira na pravnu prirodu odnosa tužitelja s osiguranikom tuženika i tužiteljevim prethodnim punomoćnikom odvjetnikom A. P.. Samim time pravilno prvostupanjski sud zaključuje da tužitelj ima pravo na actio directa u odnosu na ugovor o osiguranju profesionalne (zapravo ugovorne) odgovornosti protiv tuženika. Tužitelj nije bio stranka tog ugovora o  osiguranju, ali kao osoba izvan ugovora, ima pravo smatrati se trećom osobom, ukoliko se radi o osiguranju profesionalne odgovornosti koje pokriva odgovornost osiguranika prema svim potencijalnim zahtjevima za naknadu štete proizašle iz obavljanja profesionalne djelatnosti. Za tu vrstu odgovornosti nije od posebnog značaja radi li ugovornom ili izvanugovornom odnosu osiguranika tuženika i tužitelja kao oštećenog.

 

Smisao osiguranja od odgovornosti, s točke gledišta ovog suda, sastoji se u tome da osiguratelj štiti svojeg osiguranika od zahtjeva za naknadu štete trećih osoba, a to je moguće jedino ako se na odnos osiguratelj- treća osoba primjenjuju identična pravila o odgovornosti za štetu, popravljanju štete i zastari tražbine na naknadu štete koja se primjenjuju u odnosu između štetnika tj. osiguranika i oštećenika tj. treće osobe, pri čemu se (opet se naglašava) ne smije smetnuti s uma da se radi o pitanju zastarnog roka tražbine kojeg treća oštećena osoba ima neposredno prema osiguratelju, tj. zastara tzv. actio directa.

 

Tim slijedom, ne može doći do primjene normativnog sadržaja čl. 230. st. 3. ZOO-a ("Tražbina naknade štete nastale povredom ugovorne obveze zastarijeva za vrijeme određeno za zastaru te obveze."), već isključivo odredbe čl. 230. st. 1. i 2. ZOO-a, a onda u skladu s time i do računanja nastupanja tijeka zastare prema tim pravilima, što isključuje nastupanje zastare prema stajalištu suda prvog stupnja, od trenutka povrede ugovorne obveze (tužitelja i njegovog tadašnjeg punomoćnika – osiguranika tuženika) kada je osiguranik tuženika, A. P. podnio podnesak kojim se tužitelj odrekao od tužbenog zahtjeva i kojem je predložio donošenje presude na temelju odricanja.

 

              U daljnjem tijeku postupka sud će ponovno odlučiti o podnesenom prigovoru zastare, upotpuniti činjenično stanje u skladu s dokaznim prijedlozima stranaka te odlučiti o tužbenom zahtjevu tužitelja, kao i o zahtjevima stranaka za naknadu parničnog troška.

 

              Slijedom obrazloženog, a temeljem odredbe čl. 370. ZPP-a odlučeno je kao u izreci.

 

              Temeljem odredbe čl. 166. st. 3. ZPP-a ostavljeno je da se o troškovima stranaka u povodu žalbenog postupka odluči u konačnoj odluci.

 

 

U Rijeci 28. veljače 2020.

 

Sudac

 

dr.sc. Vlado Skorup

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Općinskom sudu u Novom Zagrebu

 

              Vraćamo vam spis s pet (5) istovjetnih primjeraka odluke suda drugog stupnja.