- 1 -              I Kž-Us 21/2020-4

 

 

 

 

 

Broj: I Kž-Us 21/2020-4

 

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

R J E Š E N J E

 

Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Vrhovnog suda Ranka Marijana, kao predsjednika vijeća, te Melite Božičević-Grbić i Ileane Vinja, kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice – specijalistice Maje Ivanović Stilinović kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv okr. M. P. i dr., zbog kaznenog djela iz čl. 291. st. 1. i dr. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11., 144/12., 56/15. i 61/15. – dalje: KZ/11.), odlučujući o žalbama Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, okr. M. P. i okr. R. R. podnesenima protiv rješenja Županijskog suda u Zagrebu od 10. siječnja 2020. broj Kov-Us-80/2019-11, u sjednici održanoj 27. veljače 2020.,

 

 

r i j e š i o   j e:

 

Prihvaćaju se žalbe Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, okr. M. P. i okr. R. R., ukidaju se točke II. i III. izreke pobijanog rješenja i predmet se u tom dijelu upućuje prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

 

 

Obrazloženje

 

Prvostupanjskim rješenjem Županijskog suda u Zagrebu, pod točkom I. na temelju čl. 351. st. 1. u vezi s čl. 86. st. 1. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11., 91/12. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17. i 126/19. - dalje: ZKP/08.) iz spisa predmeta su kao nezakoniti dokazi izdvojene službene bilješke o obavljenim obavijesnim razgovorima koje se nalaze na listovima 194-200 spisa, pod točkom II. na temelju čl. 351. st. 1. u vezi čl. 86. st. 1. ZKP/08. iz spisa predmeta su kao nezakoniti dokazi izdvojeni dokazi navedeni pod točkama 4. do 10. i 14. optužnice, koji se nalaze na listovima 69-123, 129 i 205 spisa, dok je pod točkom III. izreke odbijen kao neosnovan prijedlog okr. M. P. podnesen po branitelju, odvjetniku T. I., i prijedlog okr. R. R. podnesen po branitelju, odvjetniku F. R., da se iz spisa predmeta kao nezakoniti dokazi izdvoje dokazi navedeni pod točkama 1. do 3., 11. do 13., 15. do 17. i 19. optužnice, a koji se nalaze na listovima 7, 47-51, 58, 190-192, 202-204, 206, 231-233, 247-251 i 262-265 spisa.

 

Protiv točke II. prvostupanjskog rješenja žalbu je podnio Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (dalje u tekstu: USKOK), ne navodeći izrijekom žalbene osnove, s prijedlogom da se pobijano rješenje preinači "na način da se odbije prijedlog obrane za izdvajanjem kao nezakonitih dokaza navedenih pod točkama 4., 5., 6., 7., 8., 9., 10. i 14. dokaza na kojima se temelji optužnica".

 

Protiv točke III. prvostupanjskog rješenja žali se okr. M. P. po branitelju, T. I., odvjetniku iz Z., zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, predlažući da se pobijano rješenje preinači u točki III. na način da se kao nezakonit dokaz izdvoji zapisnik o ispitivanju svjedoka J. T.

 

Protiv točke III. prvostupanjskog rješenja žalbu je podnio i okr. R. R. po branitelju, F. R., odvjetniku iz Z., zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, s prijedlogom da se pobijano rješenje ukine i predmet "vrati na ponovni postupak".

 

Sukladno čl. 495. i vezi s čl. 474. st. 1. ZKP/08., spis je dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske na dužno razgledanje.

 

Žalbe su osnovane.

 

Osnovano USKOK i obojica okrivljenika pobijaju pravilnost i zakonitost odluke prvostupanjskog suda u odnosu na toč. II. i III. izreke pobijanog rješenja.

 

USKOK u žalbi problematizira mogućnost korištenja kao dokaza u kaznenom postupku podataka prikupljenih na temelju čl. 68. Zakona o policijskim poslovima i ovlastima ("Narodne novine" broj 76/09., 92/14. i 70/19. - dalje: ZPPO), iznoseći svoj stav da se podaci prikupljeni na temelju te zakonske odredbe mogu koristiti kao dokaz u kaznenom postupku ako je identitet korisnika telekomunikacijskog sredstva nepoznat. Suprotno tome, čl. 339.a ZKP/08. primjenjuje se samo u odnosu na poznatog korisnika nekog telekomunikacijskog sredstva, što žalitelj povezuje i s odredbom čl. 339.a st. 7. ZKP/08. koja propisuje da se u nalogu suca istrage navode osobni podaci registriranog vlasnika ili korisnika telekomunikacijskog sredstva. Stoga su po stavu USKOK-a podaci prikupljeni na temelju čl. 68. ZPPO zakonit dokaz u kaznenom postupku u slučaju kada je identitet korisnika nekog telekomunikacijskog sredstva nepoznat.

 

Suprotno tim žalbenim navodima, pravilna je argumentacija prvostupanjskog suda da se podaci prikupljeni mjerom provjere uspostavljanja telekomunikacijskog kontakta, u svrhu prikupljanja dokaza u kaznenom postupku, mogu kao dokaz koristiti samo ako je mjera naložena po sucu istrage i to, kako u odnosu na poznatog vlasnika telekomunikacijskog sredstva ili registriranog korisnika nekog telekomunikacijskog sredstva, tako i prema nepoznatoj osobi. U odnosu na tumačenje pojma "korisnik" u smislu čl. 339.a ZKP/08., koji se po stavu žalitelja odnosi samo na osobu čiji identitet je poznat, pravilna je argumentacija prvostupanjskog suda da "korisnik" može biti i osoba koja koristi telekomunikacijski uređaj drugog registriranog vlasnika ili koristi uređaj koji nema registriranog vlasnika, kao što je npr. "prepaid" uređaj, odnosno, da identitet te osobe ne mora biti poznat.

 

U prilog iznijetoj argumentaciji govore i odredbe kojima je regulirano određivanje posebnih dokaznih radnji iz čl. 332. st. 1. ZKP/08. kojima se u većoj mjeri (u odnosu na radnju iz čl. 339.a ZKP/08.) ograničavaju temeljna prava i slobode.

 

Tako je u čl. 335. st. 1. ZKP/08. propisano da se u nalogu suca istrage kojim se određuje provođenje posebnih dokaznih radnji, navode raspoloživi podaci o osobi protiv koje se te radnje primjenjuju, što prema smislu navedene zakonske norme obuhvaća i slučajeve kada se primjerice radnje iz čl. 332. st. 1. toč. 1. ZKP/08. radnje primjenjuju prema nepoznatoj osobi koja koristi određeni telekomunikacijski uređaj (broj mobitela) što je u skladu i s ustaljenom sudskom praksom. Imajući u vidu izneseno, odgovarajuće vrijedi i kod nalaganja radnje iz čl. 339.a st. 1. ZKP/08. prema korisniku telekomunikacijskog sredstva čiji identitet nije poznat.

 

Prema tome, osnovano je prvostupanjski sud pod točkom II. izreke izdvojio kao nezakonite dokaze analize poziva i tablice izlista za telefonske brojeve koji su pribavljeni samo na temelju čl. 68. ZPPO, a bez naloga suca istrage u smislu čl. 339.a st. 1. ZKP/08., s obzirom da se tako pribavljeni podaci mogu koristiti samo u kriminalističkom istraživanju ali se  ne mogu koristiti kao dokaz u kaznenom postupku.

 

Međutim, USKOK u žalbi osnovano problematizira dio odluke prvostupanjskog suda kojom su  kao nezakonit dokaz izdvojeni i podaci za telefonski broj .... kojim se koristi okr. R. R., iako je u odnosu na taj telefonski broj postojao valjani nalog suca istrage za provođenje posebnih dokaznih radnji.

 

Naime, nalogom Županijskog suda u Zagrebu od 22. veljače 2017. broj Kir-t-Us-143/17 (list 10-13 spisa), čiju je osnovanost potvrdilo optužno vijeće Županijskog suda u Zagrebu rješenjem od 12. prosinca 2017. broj Kov-Us-94/2017, potvrđenog rješenjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 2. svibnja 2019. broj I Kž-Us-47/2019-4 (list 310-312 spisa), naložena je primjena posebnih dokaznih radnji nadzora i tehničkog snimanja telefonskih i drugih komunikacija na daljinu, između ostalog, i prema telefonskom broju ... koji koristi R. R. Okolnost postojanja i valjanosti citiranog naloga suca istrage navodi se i obrazlaže na str. 7. pobijanog rješenja.

 

Unatoč tome, prvostupanjski sud pod točkom II. izreke izdvaja kao nezakonite dokaze  podatke koji se odnose na kontakte telefonskog broja ... okr. R. R., pri čemu iz obrazloženja pobijanog rješenja nije moguće razabrati je li sud prvog stupnja imao na umu okolnost na koju s pravom upire žalitelj ili je spomenute podatke pripisao postupanju policije u smislu čl. 68. ZPPO.

 

Stoga je žalbenim navodima USKOK-a dovedena u pitanje pravilnost odluke pod II. u odnosu na izdvajanje kao nezakonitog dokaza analize poziva i tablice izlista za broj 091/7929-731, zbog čega je žalbu valjalo prihvatiti i ukinuti točku II. izreke pobijanog rješenja i predmet u tom dijelu uputiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

 

Nadalje, premda je prvostupanjski sud u odnosu na toč. III. izreke pobijanog rješenja podrobno dao razloge o zakonitosti dijela dokaza (zakonitost posebnih dokaznih radnji i zapisnika o ispitivanju svjedoka) čije izdvajanje je predloženo po obrani, posve je izostala argumentacija u odnosu na ostale dokaze, poglavito glede dokaza iz toč. 13. optužnice (alineja 6. toč. III. izreke pobijanog rješenja).

 

Tako se već sada može reći kako je pravilna argumentacija prvostupanjskog suda da su rezultati posebnih dokaznih radnji koji se nalaze na CD mediju na listu 7 spisa zakoniti dokazi i da nema zakonskog razloga za izdvajanje zapisnika o ispitivanju svjedoka J. T. iz spisa kao nezakonitog dokaza, te se u tom dijelu žalitelje upućuje na detaljno obrazloženje prvostupanjskog suda na str. 7., 8. i 9. pobijanog rješenja.

 

Međutim, s pravom se prigovara da su posve izostali razlozi o odbijanju izdvajanja dokaza koji su u optužnici navedeni pod točkom 13. (list 202-204 spisa).

 

Naime, prvostupanjski sud je odbio izdvojiti kao nezakonite dokaze „-odobrenje PU Varaždinske…za provjeru istovjetnosti, trajanja  i učestalosti i komunikacije s određenim elektroničkim komunikacijskim adresama od 13. travnja 2017. sa tablicom međusobne komunikacije (list 202. do 204. spisa);“. Međutim, radi se o tablicama međusobne komunikacije, među ostalim i za telefonske brojeve ... i ..., dakle iste one brojeve u odnosu na koje je prvostupanjski sud donio odluku o izdvajanju pod toč. II. pobijanog rješenja. Stoga, je ostalo posve nejasno kojim se razlozima rukovodio prvostupanjski sud kada je taj dokaz odlučio u sudskom spisu zadržati kao zakonit, zbog čega pobijano rješenje u ovom dijelu nije ni moguće ispitati.

 

Slijedom navedenog su i žalbe okrivljenika u odnosu na odluku pod toč. III. izreke pobijanog rješenja osnovane, pa je predmet i u tom dijelu trebalo ukinuti i uputiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

 

U ponovljenom postupku prvostupanjski će sud ponovno razmotriti prijedloge za izdvajanje nezakonitih dokaza te će donijeti novo rješenje koje će u svim njegovim dijelovima valjano obrazložiti vodeći računa o nedostacima na koje je upućen ovom odlukom.

 

Slijedom navedenog, na temelju čl. 494. st. 3. toč. 3. ZKP/08. odlučeno je kao u izreci.

 

Zagreb, 27. veljače 2020.

 

Predsjednik vijeća:

Ranko Marijan, v.r.