Broj: Gžzk-299/2014

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Splitu, kao sud drugog stupnja, po sucu tog suda Andrei Boras Ivanišević, kao sucu pojedincu, u zemljišnoknjižnoj stvari predlagatelja Općinskog suda u Splitu, radi provedbe rješenja istog suda pod poslovnim brojem Ovr-4594/12, uknjižbom prava zaloga, odlučujući o prigovoru A. B. iz S., R. 39, zastupane po punomoćniku M. B., odvjetniku u S., protiv rješenja Općinskog suda u Splitu, pod poslovnim brojem Z-6980/12 od 22. ožujka 2015. godine, dana 18. siječnja 2016. godine,

r i j e š i o   j e

Odbija se kao neosnovan prigovor A. B. i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Splitu, pod poslovnim brojem Z-6980/12 od 22. ožujka 2013. godine u dijelu točke I. c) izreke.

Obrazloženje

Prvostupanjskim rješenjem dopuštena je uknjižba prava zaloga na temelju rješenja Općinskog suda u Splitu, pod poslovnim brojem Ovr-4594/12 od 10. srpnja 2012. godine radi osiguranja novčane tražbine u iznosu od 545.082,26 kuna, te radi osiguranja troškova predlagatelja osiguranja u iznosu od 5.450,00 kuna a na teret posebno dijela zgrade sagrađene na čest.zem. 51/6 u ZU 17372 u zemljišnoj knjizi za K.O. Split i to baš: a/ 15/2777 dijela koji je suvlasnički dio povezan s cjelinom garažnog mjesta, označen G4, u etaži podruma 2, ukupne neto površine 14,84m2, poduložak 6404;b/ 18/2777 dijela koji je suvlasnički dio povezan s cjelinom garažnog mjesta, označen G7, u etaži podruma 2, ukupne neto površine 17,75m2, poduložak 6407;c/ 53/2777 dijela koji je suvlasnički dio povezan s cjelinom jednosobnog apartmana, označen A2, koji se sastoji od jedne spavaće sobe, ulaznog prostora, kuhinje, dnevnog boravka sa blagovanjem, kupatila sa WC-om, hodnika, spreme i loggie, ukupne neto površine 53,35m2, na etaži prizemlja, poduložak 6419; d/ 53/2777 dijela koji je suvlasnički dio povezan s cjelinom jednosobnog apartmana, označen A3, koji se sastoji od jedne spavaće sobe, ulaznog prostora, kuhinje, dnevnog boravka sa blagovanjem, kupatila sa WC-om, hodnika, garderobe i loggie, ukupne neto površine 53,22m2, na etaži prizemlja, poduložak 6420, vlasništva Habitat d.o.o., za cijelo (OIB:50378045350), u korist Republike Hrvatske, Ministarstvo financije, Porezne uprave područnog ureda Split (točka I. izreke).

U odluci pod točkom II. izreke u preostalom dijelu kojim se zahtjeva uknjižba prava zaloga na posebnim dijelovima zgrade sagrađene na čest.zem. 51/6 ZU 17372 odbijena je uknjižba prava zaloga.

Protiv navedenog rješenja, u dijelu kojim je određena provedba upisa, treća osoba A. B. iz S., R. 39, podnijela je dana 29. srpnja 2013. godine prigovor pobijajući isto zbog svih žalbenih razloga predviđenih odredbom čl. 353. st. 1. toč. 2. i 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13 i 89/14, dalje: ZPP), u svezi s odredbom čl. 91.st.1. Zakona o zemljišnim knjigama ( «Narodne novine» broj 91/96, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08 - dalje: ZZK).

Prigovor nije osnovan.

Neosnovano žaliteljica u žalbenim navodima osporava pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja suda prvog stupnja u dijelu kojim je dopušten predloženi upis u odnosu na nekretninu označenu pod točkom I. c) ponavljajući navode iz žalbe protiv prigovora suda prvog stupnja zbog koje je predmetna žalba i podnesena.

Naime, danom stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zemljišnim knjigama –ZID ZZK (Nar. nov., br. 55/13), prestala je važiti odredba članka 57. stavak 7. Pravilnika o unutarnjem ustroju, vođenju zemljišnih knjiga i obavljanju drugih poslova u zemljišnoknjižnim odjelima sudova - Zemljišnoknjižni poslovnik ("Narodne novine" broj 81/97, 109/02, 123/02, 153/02 i 14/05).

Prema članku 98. stavak 1. Zakona o zemljišnim knjigama (ZZK), te članku 57. stavak 6. Zemljišnoknjižnog poslovnika, na mjestu gdje bi u zemljišnoknjižnom ulošku trebalo provesti upis odmah će se učiniti vidljivim (plomba) dan i vrijeme kad je zemljišnoknjižnom sudu stigao prijedlog za upis, te broj dnevnika zemljišnoknjižnih podnesaka pod kojim je zaprimljen (broj dnevnika). Plomba će se po službenoj dužnosti izbrisati kad se provede upis ili unese zabilježba odbijanja prijedloga za upis.

Postupanje zemljišnoknjižnog suda prema navedenoj odredbi ogleda se u dužnosti suda da odmah po zaprimanju prijedloga za upis u prijamnoj pisarnici zemljišnoknjižnog odjela, mora se odmah učiniti vidljivim dan i vrijeme kad je prijedlog stigao sudu te broj dnevnika zemljišnoknjižnog podneska pod kojim je zaprimljen.

Prema spornoj odredbi članka 57. stavka 7. Zemljišnoknjižnog poslovnika, bilo je omogućeno da se plomba upiše i kad drugi sud ili tijelo pred kojim je pokrenut postupak u kojem bi se moglo odrediti upis u zemljišnu knjigu, dostavi zemljišnoknjižnom sudu podnesak kojim je pokrenut postupak ili ako takav podnesak s potvrdom da je predan sudu ili tijelu na rješavanje podnese stranka koja je postupak pokrenula. Zemljišnoknjižni sud bio je dužan upisati plombu kada se ispune navedene pretpostavke.

Namjera je bila osigurati prvenstveni red upisu eventualne kasnije odluke, dakle, učiniti vidljivim da je u vezi neke nekretnine kod drugog suda ili tijela pokrenut postupak čiji bi ishod mogao utjecati na upise u zemljišnoj knjizi.

U konkretnom slučaju iz stanja spisa je razvidno da je dana 11. srpnja 2012. godine Općinski sud u Splitu, Zemljišnoknjižnom odjelu dostavio rješenje o osiguranju pod poslovnim brojem Ovr-4594/12 od 10. srpnja 2012. godine na nadležno postupanje te je prema izvještaju o zemljišnoknjižnom stanju na isti dan pod poslovnim brojem Z.6980/12 izvršen upis plombe odnosno činjenice podnesenog prijedloga.

Kako je prijedlog Općinskog suda u Splitu, kojim je zemljišnoknjižnom sudu na provedbu dostavlja nepravomoćno  rješenje o osiguranju od 10. srpnja 2012. godine, od strane zemljišnoknjižnog suda zaprimljen 11. srpnja 2012. godine to je razvidno da je na konkretni slučaj u primjeni upravo ranija odredba članka 57. točka 7. Poslovnika o upisu plombe.

Prema izvještaju o zemljišnoknjižnom stanju na dan podnošenja prijedloga 12. srpnja 2012. godine, razvidno je da je u ZU 17372 K.O. Split, na čest.zem. 51/6 etaža pobliže navedenih u pobijanom rješenju upisano pravo vlasništva protivnika osiguranja.

Naime, prema odredbi članka 77. st.1 Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 57/96, 29/99, 173/03, 194/03, 151/04, 88/05, 67/08, 139/10, 125/11, 150/11, 12/12 i 70/12, dalje: OZ) ovrhovoditelj je uz prijedloga za ovrhu na nekretnini dužan podnijeti izvadak iz zemljišnih knjiga kao dokaz o tome da je nekretnina upisana kao vlasništvo ovršenika.

Pregledom spisa utvrditi je da je pred zemljišnoknjižnim odjelom Općinskog suda u Sinju zaprimljeno radi provedbe rješenje o osiguranju Općinskog suda u Splitu pod poslovnim brojem Ovr-4594/12 od 10. srpnja 2012. godine, upisom prisilnog založnog prava, koje je steklo svojstvo pravomoćnosti prema dostavljenom podnesku od 4. ožujka 2013. godine s danom 5. veljače 2012. godine, pa se radi o okolnostima kada zemljišnoknjižni upis određuje drugi sud, a ne zemljišnoknjižni sud.

U tom slučaju, a kako to određuje odredba članka 108. stavak 2. ZZK-a, zemljišnoknjižni sud je ograničen na ispitivanje je li upis odredilo za to nadležno tijelo te je li upis provediv s obzirom na stanje zemljišnih knjiga, a glede ostalih pretpostavki odlučuje sud ili drugo tijelo koje upis dopušta.

O ostalim pretpostavkama upisa odlučuje sud koji dopušta upis u skladu s pravilima koja uređuju njegova ovlaštenja da određuje upise u određenim slučajevima. To znači da se zemljišnoknjižni sud kod odlučivanja o upisu ne smije upuštati u eventualne nepravilnosti postupka iz kojega potječe zemljišnoknjižna isprava.

U konkretnom slučaju s trenutkom dostavljanja rješenja na provedbu zemljišnoknjižnom sudu (11. srpnja 2012. godine) žaliteljica nije bila upisan kao vlasnik predmetne nekretnine dijela etaže pod točkom I stavku c), niti je za istu zaprimljen njen prijedlog za upis prava vlasništvo, pa je upis bio provediv s obzirom na stanje zemljišnih knjiga u vrijeme zaprimanja prijedloga Općinskog suda za provedbu traženog upisa.

Naime, prema odredbi članka 40. ZZK-a upisi u zemljišnu knjigu dopušteni su samo protiv osobe koja je u času podnošenja prijedloga za upis u toj zemljišnoj knjizi upisana kao vlasnik zemljišta ili nositelj prava glede kojeg se upis zahtijeva ili koja bar istodobno budu kao takva uknjižena ili predbilježena.

U smislu odredbe članka 331. st.1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima («Narodne novine» broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 38/09 i 153/09- dalje: ZV) prisilno sudsko založno pravo osniva se na temelju odluke suda donesene u postupku prisilnog osiguranja tražbine, time da zakonske odredbe koje uređuju sudski postupak osiguranja novčanih tražbina određuju pretpostavke pod kojima sud može odlučiti da se osnuje prisilno založno pravo. Stavkom 2. istog članka propisano je da se na  temelju odluke iz stavka 1. ovoga članka osniva se prisilno sudsko založno pravo na način koji određuju zakonske odredbe o ovrsi i prisilnom osiguranju.

Pravni temelj osnivanja prisilnog sudskog založnog prava je rješenje o prisilnom zasnivanju založnog prava na nekretnini protivnika osiguranja koje se donosi u postupku osiguranja ako su ispunjene pretpostavke iz članka 258. OZ-a, dok je način na koji se na temelju takvog rješenja osniva založno pravo na nekretnini protivnika osiguranja u korist predlagatelja osiguranja uknjižba založnog prava (hipoteke) u zemljišnoj knjizi (članak 259.st.1. OZ-a) uz naznaku ovršivosti tražbine (članak 259.st.2. OZ-a). Dakle, prisilna hipoteka se osniva tek upisom u zemljišnoj knjizi založnog prava kao tereta na nekretnini protivnika osiguranja radi osiguranja određene novčane tražbine predlagatelja osiguranja.

Prema odredbi stavka 3. članka 311.ZV-a  tko na nekretnini stekne založno pravo na temelju odluke suda, ovlašten je ishoditi upis stečenog prava u zemljišnoj knjizi. Kod osiguranja  prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretnini ovršni sud rješenjem određuje osiguranje uknjižbom založnog prava u zemljišne knjige, no hoće li u zemljišnoj knjizi biti upisano to založno pravo uknjižbom ili predbilježbom, odnosno da li će uopće biti upisano ovisi o tome jesu li ispunjene pretpostavke koje zemljišnoknjižno pravo traži za upis.

Zemljišnoknjižni postupak je strogo formalan postupak u kojemu zemljišnoknjižni sud o osnovanosti prijedloga za upis odlučuje po stanju u zemljišnim knjigama, prijedlogu za upis i njegovim prilozima u času kada je zemljišnoknjižnom sudu stigao prijedlog za upis (članak 107.st.1. ZZK-a).

Zemljišnoknjižni sud odlučuje samo na temelju isprava za koje zakon određuje da su temelj za upis. Za provedbu uknjižbe u zemljišnim knjigama moraju biti ispunjene opće pretpostavke koje se moraju ispuniti za provedbu svakog zemljišnoknjižnog upisa i posebne pretpostavke propisane za uknjižbu.

Sukladno odredbi članka 55.st.1. b) ZZK-a javne isprave  na temelju kojih se može  dopustiti uknjižba su, među ostalim, odluke suda koje se prema propisima o ovrsi smatraju ovršnim ispravama prikladnim za upis prava u zemljišnu knjigu, ako sadrža točnu oznaku zemljišta ili prava na koji se odnosi upis. Prema odredbi članka 23.st.1. OZ-a  sudska odluka kojom je naloženo ispunjenje tražbine na neko davanje ili činjenje ovršna je ako je postala pravomoćna i ako je protekao rok za dobrovoljno ispunjenje, dok je stavkom 2. istog članka propisano da je sudska odluka kojom je naloženo ispunjenje tražbine na neko trpljenje ili nečinjenje (propuštanje) ovršna ako je postala pravomoćna, osim ako je u ovršnoj ispravi određen poseban rok za usklađivanje ponašanja ovršenika s njegovom obvezom.

Dakle, da bi neka sudska odluka po propisima ovršnog prava bila ovršna ona mora steći svojstvo pravomoćnosti. Prema tome, zemljišnoknjižni sud nije mogao na temelju nepravomoćnog rješenja o prisilnom zasnivanju založnog prava na nekretnini dopustiti i provesti uknjižbu založnog prava u zemljišnoj knjizi.

To je i logično jer je uknjižba upis kojim se knjižna prava stječu, prenose, ograničuju ili prestaju bez posebnog naknadnog opravdanja (čl.30.st.2. ZZK-a). Pravni učinci uknjižbe, koji nastupaju odmah po provedbi upisa uknjižbe u zemljišnoj knjizi odnosno od časa kada je sudu stigao prijedlog za uknjižbu, sastoje se u bezuvjetnom i konačnom stjecanju, prijenosu, ograničenju ili prestanku knjižnih prava u onom opsegu i sadržaju kako su upisana.

Slijedom izloženog, u konkretnom slučaju zemljišnoknjižni sud je pravilno postupajući u skladu s tada važećom odredbom članka 57.stavak 7. Zemljišnoknjižnog poslovnika, poštivajući prvenstveni red zahtijevanog upisa u smislu odredbe čl. 45. ZZK-a, proveo predloženi upis zasnivanjem založnog prava, a po ostvarenju pretpostavki iz citiranih odredbe ZZK-a u svezi s odredbama OZ-a.

Slijedom naprijed iznesenog trebalo je na temelju odredbe članka 128.st.3. ZZK odbiti žalbu kao neosnovanu  i potvrditi pobijano prvostupanjsko rješenje, te narediti brisanje zabilježbe rješenja o odbijanju o čemu će se obavijestiti svi sudionici.

U Splitu, 18. siječnja 2016. godine