Poslovni broj 8 Pn-14/2019-104

REPUBLIKA HRVATSKA
Općinski sud u Dubrovniku
Dr. Ante Starčevića 23

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Dubrovniku, u po sutkinji tog suda Marijana Capurso Kulišić, kao sucu
pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja Z. G. iz D. O. S..M. …, OIB:
…, kojeg zastupa punomoćnik N. K. I. odvjetnik u O.
društvu K. i partneri iz D., protiv tuženika L. G. iz D., O.
S..M. … OIB: …, koju zastupa punomoćnik D. O., odvjetnik u
D., radi naknade štete u iznosu 66.849,70 kn, temeljem glavne javne rasprave održane
i zaključene 28.siječnja 2020. u prisutnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika,

26.veljače 2020.

p r e s u d i o j e

1. Nalaže se tuženici L. G. isplatiti tužitelju Z. G. iznos 63.200,00 kn
(slovima: šezdeset tri tisuće i dvije stotine kuna) sa zateznim kamatama tekuće od
26.veljače 2020. do isplate prema stopi 6,11 % godišnje, a u slučaju promjene prema
stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na
stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim
društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri
postotna, sve u roku 15 dana.

2. Odbija se zahtjev tužitelja za isplatom zateznih kamata na na dosuđeni iznos u točki 1.
izreke tekuće od 8.ožujka 2018. do 26.veljače 2020.

3. Odbija se tužbeni zahtjev za iznos od 3.649,70 kn sa zateznim kamatama tekućim od

8.ožujka 2018. pa do isplate.

4. Nalaže se tuženici platiti tužitelju na ime troškova ovog postupka iznos 30.106,17 kn
(slovima: trideset tisuća stošest kuna i sedamnaest lipa) u roku 15 dana.

Obrazloženje

Tužitelj u tužbi tvrdi je vlasnik stana i apartmana na adresi P..S..M. …
D. u istoj kući u kojoj i tuženica živi. Tužitelj uglavnom boravi u Sarajevu i dana

26.listopada 2010. saznao je da je novo napravljena terasa ispred njegovog stana, a poviše
apartmana teško oštećena zasigurno od strane tuženice po njenom nalogu jer ona tuda prolazi
do svog stana i do dijela vrta. Utvrdio je da je na jednom dijelu terasa potpuno prokopana sve

Poslovni broj 8 Pn-14/2019-104

do ab ploče i ab ploča je oštećena, na drugom mjestu su dignute pločice i uništena izolacija, a
na trećem mjestu pločice su rasječene i izbrušene. Na ime naknade štete zahtjeva tužbenim
zahtjevom od tuženice isplatu iznosa 31.884,64 kn.

Tuženica u odgovoru na tužbu osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti. Tvrdi da
tužitelj nije dokazao da mu je nastala šteta, ni štetu radnju ni uzročno-posljedičnu vezu. Tvrdi
da je tužitelj taj koji je počinio štetu na njenoj imovini te da je predmetna terasa zajednička
imovina služi kao pristupni put u vrt u vlasništvu tuženice, a kako je to između stranaka do
govoreno i uređeno sudskom nagodbom od 13.lipnja 2002. sklopljene u predmetu P-948/95.
Tvrdi da je tužitelj terasu sanirao u razdoblju od listopada 2009. do proljeća 2010. Zbog vlage
koja je prodirala u prostor ispod terase, označen kao ostava površine 5,82 m2 u vlasništvu
tužitelja, a tuženica je zahtijevala od tužitelja da odmah po sanaciji terasu vrati u prvobitno
stanje, a on to nije učinio već je samoinicijativno podigao nivo terase tako da tuženica više nije
mogla nesmetano pristupiti u vrt. Tvrdi da je radi zaštite svojim prava na nesmetano korištenje
nekretnine u njenom vlasništvu poduzela radnje na predmetnoj terasi kako bi mogla pristupiti
svom dijelu vrta. Dakle, tvrdi da u njenim radnjama nema protupravnosti, odnosno štetne
radnje. Nadalje tvrdi da je tužitelj bez odobrenja od strane tuženice i dozvole za gradnju pripojio
i uzurpirao zajednički dio nekretnine koji se nalazi u suterenu zgrade, a o kojem dijelu se nije
sudskom nagodbom dogovorilo kome pripada već je taj prostor ostao u suvlasništvu parničnih
stranaka. Protutužbenim zahtjevom traži da sud naloži tužitelju-protutuženiku da joj preda u
posjed prostor u suterenu čest.zgr. …. Izgrađenoj na čest.zem. … sve k.o. G. pripojen
ostavi površine 5,82 m2, a sada čini apartman u suterenu, tako da otvori prolaz –vrata na zidu
koji dijeli poslovni prostor u suterenu u vlasništvu tuženice te taj prostor fizički pripoji
poslovnom prostoru tuženice, kao i da joj isplati iznos 100 eura svaki mjesec na ime neosnovano
stečene dobiti, sa zateznim kamatama, uz naknadu troškova postupka.

Tužitelj u daljnjem tijeku postupka osporava da bi svojim radovima podigao nivo terase,
protivi se protutužbenom zahtjevu tvrdeći da je taj dio nekretnine pripao njemu sudskom
nagodbom što je vidljivo iz samog testa sudske nagodbe. Nadalje, tvrdi da je u svakom slučaju
predmetni dio nekretnine stekao u vlasništvo dosjelošću.

Podneskom od 14.svibja 2015. (list 48-49 spisa) tužitelj je uredio svoj zahtjev na
zahtjev za naknadom iznosa 66.849,70 kn sa zateznim kamatama koje teku od 22.studenog

2010.

Podneskom od 16.svibnja 2017. (list 231-232 spisa) tuženik je uredio svoj protutužbeni zahtjev.

Među strankama nije sporno da je tuženica izvršila uklanjanje pločica s terase na ulasku
u vrt, sporno je je li terasa u suvlasništvu stranaka ili u isključivom vlasništvu tužitelja je li te
njene radnje predstavljaju štetnu radnju, je li tužitelju zbog toga nastala šteta i u kojem iznosu.
U odnosu na protutužbeni zahtjev sporno je je li sudskom nagodbom od 13.lipnja 2002. tužitelj
i pravni prednik tuženice M. G. izvršili diobu predmetne nekretnine na način da je
prostor zvan ostava u prizemlju pored stana pripadala Z. G. ili je ostala u suvlasništvu
stranaka.

U postupku su pregledani zemljišnoknjižni izvadak za z.ul. … k.o. G. (list 5, 190-
192 spisa), nacrt sudske nagodbe (list 5-7, 56-59 spisa), fotografije (list 9-14, , 119, 122-134,
156, 168-176 spisa), račun, troškovnici i ponude (list 15-16-18, 50-53 spisa) tlocrt poslovnog
prostora ii potvrda od 25.svbnja 2004. (list 23-24 spisa), dopis od 13.listopada 2009. (list 25

2

Poslovni broj 8 Pn-14/2019-104

spisa) zapisnik posl.br P-949/95 (list 26-27 spisa), proveden je očev na licu mjesta, projektna
dokumentacija (list 69-118 spisa), građevinska dozvola i uporabna dozvola (list 138-144 spisa),
rješenje o nasljeđivanju posl.br. O-1126/97 (list 185 spisa), rješenje o nasljeđivanju posl.br . O-
413/93 od 5.kolovoza 1993.(list 186.187 spisa), vještačenje po sudskom vještaku Z.
F. (list 151, 219, -210 spisa), saslušani su svjedoci S. L., saslušan je sudski
vještak Z. F., saslušane su parnične stranke (list 164- 166, 194-195 spisa), izjava
(list 199-201 spisa), pregledana je zbirka isprava Z-3316/07, Z-6393/04, dopis Porezne uprave
(list 285 spisa), dopis Grada Dubrovnika (list 287 spisa), dopis Atlanske plovidbe d.d. (list 290
spisa).

Ocjenom ovako provedenih dokaza, kako svakog zasebno tako i u njihovoj ukupnosti,
te na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sud je dana 8.ožujka 2018. donio presudu kojom
je naložio tuženici platiti tužitelju iznos 66.849,70 kn sa zateznim kamatama (točka 1. izreke),
odbio je zahtjev za isplatom zateznih kamata na iznos u točki I. od 22.studenog 2010. do

7.ožujka 2018. (točka 2. izreke), naložio tužitelju platiti tuženici iznos od 4.043.77 kn sa
zateznim kamatama na pojedine mjesečne iznose (točka 3. izreke), odbio protutužbeni zahtjev
u dijelu zahtjeva za predajom u suposjed (točka 4.izreke), te odlučio o troškovima postupka
(točka 5. i 6. izreke).

Županijski sud u Rijeci je presudom posl.br Gž-1295/2018 od 3.listopada 2018.
potvrdio navedenu presudu u točkama 2., 3. i 4. preinačio odluku o troškovima u točki 6. izreke,
a rješenjem je ukinuo presudu u točki 1. i točki 5. izreke te vratio sudu u tom dijelu na ponovni
postupak.

U ponovljenom postupku ostalo je sporno je li se oštećenja na terasi, osim onog na
ulasku u vrt, nalaze na dijelu terase koji je pripao u vlasništvo isključivo tužitelju ili na
preostalom dijelu, je li tuženica odgovorna za ta oštećenja (na ostalom dijelu), potom je li
moguće uspostaviti ranije stanje vraćanjem pločica, ako nije je li potrebno sanirati cijelu
površinu terase ili eventualno samo dio, sporno je je li šteta na apartmanu tužitelja u svezi s
oštećenjem pločica na terasi. U konačnici sporna je visina štete.

U ponovljenom postupku sud je izveo dokaz dopunskim saslušanjem parničnih stranaka
i saslušao sudskog vještaka građevinske struke Z. F. te pročitao sve dokaze
provedene u ranijem tijeku postupka.

Ponovnom ocjenom svih provedenih dokaza, kako svakog zasebno, tako i u njihovoj
ukupnosti te na temelju rezultata cjelokupnog postupka zaključak je suda da je tužbeni zahtjev
djelomično osnovan.

Radi pravilnog utvrđivanja činjeničnog stanja u pogledu tužbenog zahtjeva prvenstveno
je potrebno utvrditi sporne činjenice u pogledu toga što je u kat.čest.zgr. pripalo pojedinom
suvlasniku kao posebni dio nekretnine, a što je ostalo u suvlasništvu, i kako su tužitelj i pravni
prednik tuženice uredili način korištenja zemljišta oko zgrade.

Pregledom zemljišnoknjižnog izvatka za z.ul. …k.o. G. utvrđeno je da su u
kat.čest.zgr. … izgrađenoj na kat.čest. … upisane slijedeće etaže:
- poslovni prostor u suterenu čest.zgr. … površine 42,40 m2 na ime L. i D.
G.,

- stan na prvom katu površine 77,35 m2 zajedno s potkrovljem površine 68,48 m2,

na ime L. i D. G..

- stan u suterenu površine 29,30 m2 kojem pripada sprema površine 5,82 m2 na ime

Z. G..

3

Poslovni broj 8 Pn-14/2019-104

- stan u prizemlju površine 65,95 m2 kojem pripada loggia površine 8,55 m2 na ime

Z. G..

U sadržaju nacrta sudske nagodbe na kojeg se u ovom postupku poziva tuženica (list 6-
8 spisa) piše da jednosoban stan u prizemlju zgrade površine 29,37 m2 te ostava površine oko
18 m2 sa posebnim ulazom sve u istočnom dijelu prizemlja pripada Z. G.. Ne proizlazi
da su stranke ovu nagodbu potpisale.

Stranke postupka koji se vodio pod posl.br. P-948/95 Z. i M. G. postigli su
nagodbu tako da su se sporazumjeli da će Z. G. pripasti, između ostalog stan u
prizemlju kuće, istočno, a sastoji se od jedne sobe, kuhinje, dnevnog boravka, ostava u
prizemlju pored gore opisanog stana, dio čest.zem. … k.o. G. obojan crvenom bojom.
Dakle u sadržaju sudske nagodbe nije navedena površna ostave koja pripada Z. G..

Sud je pregledao i zbirku isprava temeljem kojih je izvršen upis etaža pa je tako utvrđeno
da je upis etaža izvršen temeljem sudske nagodbe, ali i izjave M. i Z. G. ovjerene
u Veleposlanstvu … dana 6.prosinca 2005. kojom su potvrdili da su sklopili sudsku
nagodbu pred Općinskim sudom u D. u spisu poslovnog broja P-948/95 te da su zbog
provođenja ove diobe u zemljišnim knjigama od ovlaštene osobe napravljeni tlocrti posebnih
dijelova nekretnina i pribavljene potvrde od Ureda državne uprave po kojima svaki od posebnih
dijelova predstavlja samostalnu uporabnu cjelinu i da može biti predmet etažnog vlasništva.
Tako prema priloženom tlocrtu stana koji se nalazi u suterenu (prema nagodbi u prizemlju) koji
pripada Z. G. i P. U. za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i
imovinsko pravne poslove od 15.prosinca 2006. kao posebni dio nekretnine naveden je stan
ukupne površine 29,30 m2 i ostava položena istočno površine 5,82 (11,63 mx0,50), kako je i
upisano u zemljišne knjige, dok prema tlocrtu poslovnog prostora (list 264 spisa) koji pripada
M. G. pripada poslovni prostor sa sanitarnim čvorom površine 42,40 m2, kako je i
upisano u zemljišnim knjigama, Usporedbom tlocrta stana u suterenu (list 254 spisa) koji je
pripao Z. G. i poslovnog prostora u suterenu koji je pripao M. G., utvrđeno je
da prostor između sanitarnog čvora koji pripada poslovnom prostoru i ostave (11,63 m2,
odnosno 5,82 m2) koja pripada Z. G. nije opisan niti naveden kao posebni dio
nekretnine niti jednog posebnog dijela. Temeljem ovih isprava, a s obzirom na dvojbeni sadržaj
sudske nagodbe u pisanom dijelu u kojem nije navedena površina ostave koja pripada stanu u
prizemlju i nastalu dvojbu koji tlocrt je bio temelj sudske nagodbe, sudionici sudske nagodbe
M. i Z. G. su svakako međusobno otklonili davanjem izjave od 2005. u svrhu
provedbe ove diobe u zemljišnim knjigama.

Usporedbom preslike zbirke isprava skice uz nagodbu- list 270 spisa (a sud je izvršio
uvid u i izvornik) i skice koja prileži spisu P-948/95 (list 53 spisa) utvrđeno je da su skice
identične, prema tome upravo je po toj skici izvršena podjela zemljišta oko same zgrade, a ne
prema skici koju dostavlja i na koju se poziva tužitelj (list 284 spisa). Prema mjerodavnoj skici,
onoj iz sudskog spisa i one u zbirci isprava, usporedbom sa samim tekstom sudske nagodbe,
činjenicom da pregledom terena na očevidu na licu mjesta i fotografija u spisu, osobito onih iz
nalaza i mišljenja utvrđeno da se sporna terasa kojom se dolazi stepenicama (drugim u nizu),
nalazi ispred dijela nekretnine u nacrtu označeno kao "Arla A3" zaključak je suda da je i taraca
zajedno s "Arla A3" označena crvenom bojom pripala diobom Z. G., dok su prve
stepenice u nizu i podest ispred spornog apartmana označene žutom bojom ostali u suvlasništvu.

4

Poslovni broj 8 Pn-14/2019-104

Tuženica ne osporava da je uklonila dio pločica na predmetnoj terasi i to dio pred ulazak u vrt.

Na okolnost je li time nastala šteta sud je pregledao fotografije (list 9-14, , 119, 122-
134, 156, 168-176 spisa), račune, troškovnici i ponude (list 15-16-18, 50-53 spisa) projektna
dokumentacija (list 69-118 spisa), građevinska dozvola i uporabna dozvola (list 138-144 spisa),
proveden je očev na licu mjesta, vještačenje po sudskom vještaku Z. F. (list 151,
219, -210 spisa), saslušan je sudski vještak Z. F., saslušani su svjedoci S.
L. i parnične stranke (list 164- 166, 194-195 spisa).

Na očevidu na licu mjesta održanom dana 6.srpnja 2015. sud je s vještakom i strankama
pristupio predmetnoj terasi prizemlja te se pregledao nastala oštećenja. Pregledana je i
garsonijera koja se nalazi u suterenu te je punomoćnik tužitelja pokazao mrlje koje se nalaze na
zidovima i plafonu predmetne prostorije, te kuhinjski elementi, napa i cijevi, kako u prostoriji,
tako i u wc-u. Također je pregledan gornji dio ploče na predmetnoj garsonijeri kao i cijeli
vanjski rub za kojeg pun. tužitelja navodi da predmetni dio nije nikada fugiran. Pri ulasku u
predmetnu garsonijeru osjeća neugodan miris. Sud je vještaku Z. F. dao zadatak
da opisno i putem fotoelaborata prikaže zatečeno stanje kao i da utvrdi uzrok i vrijednost nastale
štete.

Sudski vještak dipl.inr. Z. F. u svom nalazu i mišljenju od 16.studenog 2015.
iznosi da je dio vlaženja u garsonijeri u suterenu višestruki: dio vlaženja je posljedica
nepotpuno i nestručno izvedene hidroizloacije iznad armirano betonske ploče-ravnog krova
suterena, dio vlaženja je posljedica prodora kiše kroz rupe u šupi ispod skalina na nivou
prizemlja, dio može biti i neadekvatno izvedene hidroizloacija vertikalnih zidova apartmana
koji su ukopani u okolni teren. Da bi se sa sigurnošću mogao očitovati o stvarnim uzrocima
vlaženja dijela vertikalnih ukopnih zidova u suterenu, trebao bi otkopati poleđinu ukopanih
vertikalnih zidova kako bi utvrdio je li uopće izvedena odgovarajuća hidoizolacija i toplinska
izolacija te da se konstatira je li pravilno obrađen rub hidroizolacije koji spaja vertikalnu
izolaciju ukopanih zidova i horizontalnu hidroizolaciju ispod keramičkih pločica koje su
ugrađene na terasu u nivou prizemlja. Utvrdio je da nije nikada izvedena horizontalna
hidoizolacija u cijelosti odnosno u čitavoj površini terase u nivou prizemlja predmetne zgrade,
a kad je izrezan pločnik, oštećena je i hidoizolacija koja je prethodno bila izvedena. Vještak je
nadalje utvrdio radove koje je potrebno izvesti radi sanacije terase: pažljiva demontaža
keramičkih pločica zajedno s građevinskim ljepilom s prijevozom otpadnog materijala na
deponij, demontaža stare hidroizolacije zajedno sa betonom za pod (estrihom) s prijevozom na
otpad, nabava i izrada estriha, nabava i ugradnja hidroizolacije i keramičkih pločica, s
fugiranjem i odvozom otpadnog materijala. Zaključuje da je za izvedbu ovih radova potreban
ukupno iznos 72.592,80 kn+PDV.

Stranke nisu imale primjedbi na nalaz i mišljenje, al su predložila da se sudski vještak sasluša.

Sudski vještak Z. F. usmeno saslušan iskazao je da ostaje pri svemu što je
naveo u vještačenju. Na upit je li uzrok vlaženja u kuhinji apartmana u suterenu uzrokovan
otvorom na šupi ispod skalina koji je prikazan na stranici br. 14 vještačenja, navodi da prilikom
izvedbe ravnog krova od armirano betonske horizontalne ploče, uvijek postoje odstupanja u
horizontalnoj ravnini te ploče. Zbog toga se nakon izvedbe armirano betonske ploče izvodi i
cementni estrih kojim se regulira pad s tog ravnog krova na jednu ili drugu stranu. Potom se
izvodi hidroizolaciju koju je potrebno spojiti sa vertikalnom hidroizolacijom ukopanih dijelova

5

Poslovni broj 8 Pn-14/2019-104

građevine kako bi se spriječilo eventualni prodor vlage u prostor. U ovom slučaju rupa na šupi
o kojoj se govori moguća je kao jedan od izvora vlaženja suterena iz razloga što pod te šupe
nije vidljivo hidroizoliran, barem ne u onom dijelu što se moglo vidjeti, međutim jedan od bitnih
razloga mogućeg vlaženja u suterenu jest nestručno izvedena hidroizolacija na ploči, nedostatak
toplinske izolacije uz vertikalno ukopane zidove i kondenzacija vodene pare koja se događa u
nedostatku toplinske izolacije zbog temperaturne razlike zraka u objektu i temperature zemlje
izvan objekta. Na daljnji upit čime su uzrokovana oštećenja na fasadi prikazana na slici na str.
br. 16 vještačenja vještak je pojasnio da je razlog tome loše izvedena hidroizolacija, odnosno
ne postojanje toplinske izolacije. Na pitanje da li je oštećenje ravnog krova tarace na stranici
br. 8 i 9 vještačenja dijelom utjecalo odnosno uzrokovalo na povećanje vlaženje u apartmanu
u suterenu a uzimajući u obzir sve naprijed navedeno vještak je pojasnio da je moguće da je to
uzrokovalo odnosno povećalo vlaženje u apartmanu s obzirom da je moguće da je prilikom
rezanja pločica došlo do oštećenja hidroizolacije. U odnosu na hidroizolaciju terase koja se
nalazi poviše apartmana u prizemlju nije bilo moguće utvrditi da li postoji hidroizolacija te ako
postoji na koji je način ona izvedena. Na upit a nakon što je pokazana vještaku fotografije koje
se nalaze na l.s. 156, je li uzrok vlaženja u apartmanu u suterenu i voda koja se nakuplja u vrtu
pored tarace vještak odgovara da je moguće ali da se isti ne može detaljnije izjasniti budući da
nije otvorio zid da bi vidio da li je hidroizolacija pravilno izvedena jer ako vertikalna
hidroizolacija nije pravilno izvedena moguća je da voda koja se nakuplja bude uzrok vlaženja
u apartmanu u suterenu. Na upit na kojem dijelu apartmana, odnosno na kojem zidu bi ta
vlaženja bila vidljiva vještak je odgovorio da bi predmetno vlaženje ovisilo o padu betonske
ploče te da je moguće da voda nađe put te da vlaženje izbije i nekoliko metara dalje od samog
izvora.

Dopunski usmeno saslušan vještak iskazivao je da je na predmetnoj terasi prije oštećenja postojala hidroizolacija, a što je vidljivo iz dokumentacije, dakle riječ je o horizontalnoj
hidroizolaciji ispod pločica predmetne tarace. Prilikom rezanja pločica došlo je do oštećenja te
horizontalne hidroizolacije. Na upit suda je li u konkretnom slučaju bilo potrebno sanirati cijelu
površinu terase ili samo dio na mjestima oštećenja vještak odgovara da bi se sa sto postotnom
sigurnošću osigurao od vlaženja prostor ispod terase potrebno je u potpunosti sanirati cijelu
površinu terase odnosno cijelom površinom terase proteći hidroizolaciju. S obzirom na
navedeno za sanaciju nastalih oštećenja bilo je potrebno po površini cijele tarace izvesti one
radove koje je naveo u pisanom nalazu i mišljenje od toč. 1. do toč. 5.Vještak je dalje iskazao
da s obzirom na fotografije oštećenja je očigledno da su pločice rezane tako da ih nije moguće
samo vratiti u mjesto tim više ako je oštećena i hidroizolacija, sve da su pločice ostale čitave
prilikom dizanja ljepila s njihove poleđine došlo bi do njihovog oštećenja te se ne bi mogle
vratiti na isto mjesto. Pojašnjavajući dio nalaza i mišljenja u kojem je naveo da dio vlaženja
može biti i neadekvatno izvedena hidroizolacija vertikalnih zidova i apartmana koji su ukopani
u teren vještak je iskazao da u trenutku očevida nije utvrđen postojanje spoja vertikalne i
horizontalne hidroizolacije zbog toga što se na tom mjestu nije otkopavalo pa je zbog toga iznio
svoje mišljenje da između ostalog je moguće i da je do vlaženja došlo zbog toga, ali da je bilo
očigledno da je ta horizontalna hidroizolacije rađena loše kao i svi ostali radovi koji nisu visoke
kvalitete. Na daljnji upit ukoliko bi se po pravilima struke horizontalna hidroizolacija na terasi
obavila stručno bili time riješeno vlaženje prostorije ispod odgovara da je pretpostavka da sa
tog dijela ne bi došlo do vlaženja ali vrlo vjerojatno da bi do vlaženja došlo na spoju i na
vertikalnoj hidroizolaciji ukoliko je loše izvedeno. Na daljnji upit odgovara da u odnosu uzroka
vlaženja u prostorijama ispod ustraje u pisanom nalazu i mišljenju te ne može sa stopostotnom
sigurnošću utvrditi uzroke vlaženja, a kako je to ranije pojasnio u pismenom i usmenom nalazu

6

Poslovni broj 8 Pn-14/2019-104

i mišljenju. Premazivanje dijela oštećenja bilo kakvom hidroizolacijom ne garantira sanaciju
oštečenja jer je moguće da nakon nekog vremena se navedeni premaz odlijepi od podloge ispod
zbog različitih kemijskih sastava te da ustraje u tome da je potrebno radi sigurnosti premazati
hidroizolaciju cijele terase. Nadalje pojašnjava da bez otkopavanja ne može sa sigurnošću
zaključiti o stvarnim uzrocima vlaženja jer je vlaga u prostoriji zatečena na stropu i na spoju
vertikalnog i horizontalnog dijela.

Na nalaz i mišljenje sudskog vještaka stranke nisu imale primjedbi pa ga je sud u cijelosti prihvatio kao vjerodostojnog i stručnog.

Svjedok S. L. iskazivao je da je izvodio građevinske radove na taraci Z.
G., prije 3,4, 5 godina, a možda i više. Očistili su postojeću ploču, stavili hidroizolaciju, na
nju su stavili toplinsku izolaciju, te smo ponovno stavili hidroizolaciju pa zaštitu te su izravnali
podlogu za pločice. Pločice nije postavljala njegova firma već kooperant koji je radio uz
njegovo prisustvo i prisustvo tužitelja koji je po struci inženjer. Jedan dio radova su radili na
jednom dijelu tarace dok su drugi dio radova radili na cijeloj taraci. Nakon što su svjedoku
pokazane fotografije koje se nalaze na l.s.29 a označene su brojevima od 1 do 5 svjedok je
odgovorio da misli da se na fotografiji označenim brojem 1 i 2 nalaze njegovi kabeli, za
fotografiju označenu br. 3 navodi da je to taj šut koji su oni dizali i nosili, također je za
fotografiju 4 rekao da je nastala u vrijeme izvođenja radove, a na fotografiji označenoj na broju
5 na kojoj se nalazi tužitelj Z. G. koji je kao što je već rekao da je po struci inženjer te
je isti uzeo tornu da pokaže način na koji se radovi mogu izvesti. U odnosu na fotografije koje
se nalaze na l.s.119 u odnosu na fotografiju koja je označena br. 1 svjedok je iskazao da su se
na takav način i na toj taraci izvodili radovi. U odnosu na fotografije na l.s.113, fotografija 4 i
6 te fotografije na l.s.125 oznake br. 10 i 11 izjavio je da se radi o taraci na kojoj su se izvodili
građevinski radovi. Također u odnosu na vrijeme kada su građevinski radovi izvođeni izjavljuje
da su radovi izrađeni prema troškovniku, kao i da su započeli nakon što je tužitelj prihvatio
predmetni troškovnik radova. U odnosu na izvedene radove nadodaje da su svi stručno izvedeni
kao i da je gos. Z. bio svaku sekundu prisutan te je nadzirao navedene radove kao stručna
osoba. Svjedok je naveo da su radovi kvalitetno izvedeni, da je izolacija dobro postavljena te
da je rekao gos. Z. da mu garantira da do kraja života neće doći do prodora vlage. Nikakva
oštećenja nisu postojala, da su bile postavljene pločice koje su bile oprane i fugirane, da je sve
bilo 1/1 te da sve nije bilo na opisani način izvedeno da kao investitor ne bi niti platio. Po
zanimanju građevinski tehničar te su njegovi radnici radili predmetne poslove, a radovi su trajali
otprilike 15-20 dana, zemljanu površinu nisu a postojeći zid između tarace i vrta srušili kako bi
dovršili izolaciju a koju su sastavili sa postojećom te su ponovno nakon postavljene izolacije
izradili zid, stavili cokle i pločice. Nije utvrđivao je li ima izolacije ispod zemlje dok su oni
osobno izolaciju stavili na ovaj dio zid koji se nalazi između tarace i zemljane površine. Radnici
su radili po njegovom naputku i u njegovoj prisutnosti.

Iskazu saslušanog svjedoka, sud u potpunosti vjeruje jer je dan životno i logično.

Tužitelj Z. G. iskazivao je da su 2009., u studenom, pristupili smo obavljanju
radova radi sanacije ostave u suterenu, a koja je naknadno pretvorena u apartman, a budući da
je betonska konstrukcija propala te je prijetila opasnost od rušenja. Tuženica je ometala
izvođenje radova, vikala, gurala se te radnici nisu htjeli raditi stoga je on skidao pločice i
štemao. Naknadno je ista odustala te su nastavili s radovima. Radovi su dovršeni proljeće 2010.
godine. Sukladno sklopljenoj sudskoj nagodbi od 13. lipnja 2002.g u toč 2 D stoji što je
zajedničko vlasništvo tako da je predmetna terasa temeljem sudske nagodbe njegovo isključivo

7

Poslovni broj 8 Pn-14/2019-104

vlasništvo dok tužena ime pravo prolaza preko iste, dok su zajedničko vlasništvo samo prolaz i
stepenice koje vode u prizemlje. Također prije počinjanja samih radova odvjetnik K. je
obavijestio tuženu dopisom da joj nećemo raditi štetu i ometati je. Također dodaje da prije
izvođenja samih radova nije bilo nikakvog šahta na predmetnoj terasi već je tužena isjekla dio
pločica na terasi tražeći cijev od vode. Razina terase je ostala ista kao što je bila i prije
izvođenja radova, dakle bila je i ostala u razini gornjeg skalina koji vodi na predmetnu taracu.
U odnosu na nastalu štetu iskazao je su oni za nju saznali telefonskim putem od sustanara te su
došli i nazvali policiju, o čemu postoji zapisnik. U odnosu na prostor koji tužena traži da joj se
preda u posjed protutužbom ističe da se radi o prostoru koji je u već navedenoj sudskoj nagodbi
označen crvenom bojom te je pripao u njegovo isključivo vlasništvo, dakle njegov otac je već
nakon izgradnje podijelio prostor u prizemlju na dva dijela od čega je polovica pripala
njegovom bratu a polovica meni, tako je i taj prostor kojeg tužena traži da joj se preda u posjed
pripao tužitelju, a što je vidljivo iz samog nacrta koji je priložen u nagodbi. Jedini je tu za njega
problem što nije obuhvaćen etažiranjem, a radi se o prostoru od 4 do 5 m2. Također predmetni
apartman je 2011. dovršen. Predmetni apartman je najprije renovirao za svoje potrebe te ga
zbog raznih konflikata sa tuženom prije 3,4 godine počeo iznajmljivati za što uredno plaća
porez. U odnosu na radove koji su izvedeni na predmetnoj terasi najprije su skinuli sve pločice
do armirano betonske ploče, zatim su sanirali konstruktivnu gredu koja je bila propala i to u
dužini od 6 metara, zatim je ploča popravljena i poravnata, stavljena mapelastik izolacija na nju
je stavljen stirodur, termoizolacija 5 cm debljine, zatim je na to stavljena armirano betonska
ploča estriht, onda na to allcat 2K hidroizolacija i zatim su stavljene pločice na fleksibilno
lijepilo. Dakle, stavljena su dva sloja hidroizolacije, a svi radovi su napravljeni sukladno
pravilima struke, a za što sam angažirao izvođača radova. Oštećenje pločnika na terasi, a koje
fotografija se nalazi na naslovnoj strani vještačenja, udaljeno od prvog skalina a kojim se spušta
sa predmetne terase u suteren je oko 3,5 metra. Dopunski saslušan iskazao je da je tuženica da
dijelu tarace iznad ostave oštetila odnosno skinula dio pločica potom prema ogradi na dijelu
prema skalama dio pločica izbrusila i oštetila površinski sloj, a na trećem dijelu je također digla
dio pločica. Pokazuje na fotografijama sadržanim u nalazu i mišljenju vještaka oštećenje na
pločicama na strani 8 i 9 kojim je prikazano da su pločice skinute i na str. 8 gornja fotografija
gdje su pločice izbrušene. Pojašnjava da nije moguće samo zamijeniti pločice koje nedostaju
već je potrebno dići i preostale pločice te zamijeniti hidro izolaciju i estrih koja mora biti u
jednom sloju jer je isječena hidro izolacija u potpunosti. Smatra da je štetu napravila tuženica
to je zaključio jer je ista već smetala posjed, a i sama je potvrdila u svojim iskazima i jedina je
imala interesa to napraviti. Iskazao je da živi u Sarajevo i da je u 10 godina na nekretninu došao
svega par puta. Osobno je vidio oštećenja ali nije vidio da to radi tuženica. Po predočenju skice
na poleđini l.s. 27 a na upit da pokaže gdje su oštećenja tužitelj pokazuje a sud ih označuje
kemijskom olovkom na način da su kvadratićem označene otkinute pločice a križićem oštećeni
sloj pločica.

Tuženica je iskazivala da je sudska nagodba koja se spominje tijekom postupka, iako
potpisana od njenog supruga izrađena isključivo po nazovimo željama tužitelja i njegove majke,
odnosno ista je izrađena u skladu sa darovnim ugovorima koji su u međuvremenu sklopljeni, a
neovisno od toga što su njen pok. suprug i tužitelj zajedno gradili kuću. Nakon što je nagodba
sklopljena ja sam se nje držala i u odnosu na terasu koja je predmet tužbe smatrala kako je ista
u suvlasništvu mene i tužitelja. Nije joj jasno zašto je tužitelj uopće mijenjao pločice na terasi,
s obzirom da ja imam poslovni prostor u prizemlju i to točno ispod navedene terase, te isti
nikada nije vlažio a u njemu se odvija proces proizvodnje hrane. Predmetnim radovima
podignut je nivo predmetne terase te joj je otežan pristup u vrt koji se nalazi nastavku predmetne

8

Poslovni broj 8 Pn-14/2019-104

terase, a u kojem ima zasađene cvijeće i limune te svakodnevno odlazi u navedeni vrt. Budući
da ima težak oblik osteoporoze ne smije se skliznuti i pasti, a pločice koje je postavio tužitelj
su jako skliske i zbog toga što su podignule nivo terase da bi spriječila zapinjanje cipelom
prilikom ulaska i izlaska iz vrta. Između ostalog, nakon što su predmetni radovi izvršeni više
nije imala ni postavljenu rasvjetu, a koja je prije postojala i koja joj je koristila kada bi išla u
vrt. Iz navedenih razloga bila je prisiljena angažirati malu firmu koja je uklonila predmetne
pločice u dijelu ispred ulaska u vrt, a koje pločice i dan danas posjeduje, dakle iste nisu oštećene.
Također nakon što je navedena firma uklonila predmetne pločice ista je stavila mrežicu, beton
i izolaciju kako bi umanjila odnosno otklonila razliku između pločica. Nakon što je tuženici
pokazana prva fotografija na stranici br. 8 vještačenja ista izjavljuje da ona nije prouzročila
oštećenja na pločicama koje se nalazi na predmetnoj fotografiji. Nadalje u odnosu na fotografije
na stranici br. 9 vještačenja izjavljuje da ista nije prouzročila predmetna oštećenja, da iako živi
u predmetnoj kući da ista nije vidjela ikoga tko bi napravio predmetna oštećenja, te dodaje da
tužitelj iznajmljuje svoj stan u navedenoj kući, te koliko joj je poznato u njemu stanuje obitelj
sa pet članova a s kojim ona nema nikakav kontakt. Nadalje navodi da u njezinom vrtu je bio
šaht koji dan danas postoji, da je u ukrasnom zidu koji razdvaja terasu i vrt, a koji zid je visine
od oko pola metra, postojao otvor u zidu 30x10 cm a koji otvor je tužitelj zatvorio prilikom
izvođenja predmetnih radova te je srušio polovicu zida zbog čega voda prodire direktno u vrt
tuženice te dalje prodire na stepenice koje predstavljaju zajednički prolaz u velikim količinama
zbog čega je prolazak za vrijeme kiše otežan. Nadalje navodi da u odnosu na protutužbeni
zahtjev, a kojim traži predaju u suposjed prostor u suterenu, isti ne predstavlja vlasništvo
tužitelja niti je predmetni prostor bio predmet sudske nagodbe, stoga slijedom navedenog
smatra da je isti prostor u suvlasništvu nje i tužitelja. Navedeni predmetni prostor isključivo
koristi tužitelj i to od sudske nagodbe, a isti je predmetni prostor koristio i prije sudske nagodbe.
Također navod da predmetni prostor nije niti upisan u zemljišne knjige, a u naravi radi se o
apartmanu ispod predmetne terase, a koji tužitelj već godinama iznajmljuje. U poslovnom
prostoru tuženice nije bilo vlaženja u navedenom prostoru ni prije izvođenja radova tako i
nakon, ne nalazi ispod dijela gdje se nalaze oštećenja pločica već dalje. Nije nikada dala
suglasnost tužitelju za izvođenje radove u vrtu koji vrt je isključivo njeno vlasništvo, a za što
mu također nije dala nikakvu suglasnost. Nakon postavljanja pločica njena životna situacija se
pogoršala ista izjavljuje da se pogoršala, a posebno u odnosu na vodu koja se za vrijem kišnih
vremena u potocima slijeva niz stepenice koje predstavljaju jedini prilaz njenom stanu kao i
nedostatak elektrike. Na daljnje pitanje također navodi da se u odnosu na novopostavljene
pločice radi o kućnim pločicama koje su jako klizave. Dopunski saslušana iskazivala je „je
digla pločice samo na jednom dijelu i to onom koji je ostao zajednički iz kojeg se pristupa do
njenog vrta tako da je napravila jedan nogostup da može nesmetano ići u vrt. Po predočenju
slika iz nalaza i mišljenja pokazuje na drugu fotografiju po redu na strani broj 8. Pojasnila je da
u ovoj nekretnini u dijelu vlasništva tuženika boravi obitelj Radović koja je čak i postavila žicu
koja odvaja taj dio koji je pripao tuženiku tako da njoj zasigurno ne bi padalo na pamet
preskakat žicu i oštećivati tuđe. Dakle, drugo oštećenje kojim su dignute pločice nalazi se na
dijelu terase koji je pripao isključivo tuženiku dok se oštećenje kojim su istrugane pločice nalazi
na zajedničkom dijelu. Istakla je da joj ne pada na pamet strugat pločice i tako štetiti samoj
sebi. Dalje, pojašnjava da je na ovom dijelu na kojem je ona uklonila pločice stavila mrežicu
betonirala u bijelo kako bi izgledala kao i okolina. Kada je dizala pločice one su se vrlo lako

9

Poslovni broj 8 Pn-14/2019-104

odljepljivale od podloge tako da ni ljepilo nije ostalo na njima. Iskazivala je da ima pločice koje sam skinula, a to je jedna i pol pločica. Na ovo mjesto je stavljena hidro izolacija elasto metal.

Prema činjeničnim navodima tužbe tužitelj potražuje naknadu štete zbog oštećenja
pločica (iznos 28.708,20 kn) te oštećenja u apartmanu kao posljedicu prodora vlage (preostali
iznos do iznosa 31.885,64 kn) zbog štetne radnje tuženice koja je razbila pločice na terasi iznad
apartmana. Podneskom od 14.svibnja 2015. tužitelj je uredio svoj zahtjev na način da potražuje
iznos 63.200,00 kn na ime naknade štete zbog oštećenja pločica, u odnosu na štetu u apartmanu
potražuje iznos 2.551,00 kn na ime popravka namještaja i iznos 999,00 kn za kuhinjsku napu
te 99,70 kn za cijev, odnosno ukupno 66.849,70 kn sa zateznim kamatama.

Temeljem provedenih dokaza sud smatra nedvojbenim da je tuženica oštetila dio pločica
na ulasku u vrt (fotografija list 131, 24) dok tužitelj nije dokazao da je upravo tuženica izvršila
oštećenja na ostalom dijelu. Osim toga u odnosu na zahtjev za naknadu štete zbog prodora vlage
u stanu ispod sporne terase, sud zaključuje da tužitelj nije dokazao uzročnu vezu između štetne
radnje tuženice-lomljena pločice i prodora vlage u stanu. Naime, sudski vještak je u svom
nalazu i mišljenju, kao jedinom relevantnom dokazu na ove okolnosti, iznio da je lomljenje
pločice samo jedan od mogućih uzroka prodora vlage, al ne može utvrditi da je isključivi uzrok
jer dio vlaženja je posljedica i prodora kiše kroz rupe u šupi ispod skalina na nivou prizemlja,
dio može biti i neadekvatno izvedene hidroizloacija vertikalnih zidova apartmana koji su
ukopani u okolni teren, a da bi se sa sigurnošću mogao očitovati o stvarnim uzrocima vlaženja
dijela vertikalnih ukopnih zidova u suterenu, trebao bi otkopati poleđinu ukopanih vertikalnih
zidova kako bi utvrdio je li uopće izvedena odgovarajuća hidoizolacija i toplinska izolacija te
da se konstatira je li pravilno obrađen rub hidroizolacije koji spaja vertikalnu izolaciju ukopanih
zidova i horizontalnu hidroizolaciju ispod keramičkih pločica koje su ugrađene na terasu u
nivou prizemlja. Stoga nije osnovan zahtjev za naknadom štete u iznosu 2.551,00 kn na ime
popravka namještaja i iznos 999,00 kn za napu te 99,70 kn za cijev, dakle u ukupnom iznosu

3.649,70 kn pa je ovaj zahtjev odbijen kao neosnovan.

Pored nesporne činjenice da je tuženica slomila pločice na način da je dio pločica
otkinula i to onaj do pred ulazak u vrt (fotografija list 131, 24), za koje i priznaje oštećenje, da
je tuženik netom prije izvršio postavljanje izolacije i pločica na terasi, a što potvrđuje i svjedok
S. L. i tuženice, da prema nalazu i mišljenju vještaka Z. F. i očevidom
na licu mjesta proizlazi da je oštetila i izolaciju, sud zaključuje da je ista postupala protupravno
oštetila tuđu imovinu. Njenu postupanje ne može opravdati okolnosti koje navodi da je
postupala u okviru samopomoći jer da nije mogla prolaziti do svog vrta kao što je to do tada
radila. To stoga što je pregledom fotografija, osobito onih s lista 119 spisa, koje prikazuju
odmicanje starih pločica i postavljenje nove pločice s dijelom na kojem je tuženica uklonila dio
(slika označena 119a i list 131, 133) ne proizlazi da bi tužitelj postavio pločice na način da
tuženici onemogućuju dotadašnji prolaz, sud ne primjećuje da su one u tolikoj mjeri izdignute
da zahtijevaju bilo kakav veći napor od onog kojeg je tuženica morala do tada ulagati.

Prema tome svojim radnjama tuženica je prekoračila dopuštenu samopomoć propisanu
čl. 27. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98,
137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14, dalje: ZV-
a) i predviđenu čl. 1053. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj 35/05, 41/08,
125/11 i 78/15, dalje : ZOO-a) pa prema čl. 15. ZOO-a kojim je propisano da tko bi samovlasno
pribavljao ili štitio neko svoje pravo ili pravo za koje smatra da mu pripada, prekoračivši time
granice nužne obrane ili druge zakonom dopuštene samopomoći, odgovorna je za štetu.

10

Poslovni broj 8 Pn-14/2019-104

S obzirom da tuženica ne spori da je uklonila rezanjem dio pločica i na taj način ih
oštetila (onaj dio pred ulazak u vrt), da iz fotografija u spisu proizlazi da su pločice izrezane, a
ne samo uklonjene ( list 131 spisa), imajući na umu mišljenje sudskog vještaka da je pri tome
oštećena i izolacija, a da se pločice ne mogu (zbog toga što su rezane, i što je ovakvim
uklanjanjem na njima ostao ostatak ljepila koji se ne može uklonit bez oštećenja tih pločica)
sve da ostatke pločica tuženica i donese ne bi mogle vratiti na svoje mjesto na način da se
uspostavi ranije stanje. Nadalje, sud prihvaća mišljenje sudskog vještaka jer je dano s pogleda
struke da je uklanjanjem pločica oštećena horizontalna hidroizloacija ispod pločica te da je u
konkretnom slučaju potrebno sanirati površinu cijele terase jer da bi se na takav način jedino
osiguralo od vlaženja prostora ispod terase jer je potrebno dužinom cijele terase "provući"
hidroizloaciju. Stoga dopunski usmeno saslušan potvrdio je da je potrebno izvesti sve radove
koje je pobrojao u pisano danom nalazu i mišljenju.

Slijedom iznesenog, zaključak je suda da nije moguće primijeniti odredbu čl. 1085 st.1.
Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ 35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015,
29/2018 –dalje ZOO) s obzirom da se vraćanjem oštećenih pločica ne može uspostaviti u
potpunosti stanje kakvo je bilo prije štetne radnje. Nadalje, zaključak je suda da je tuženica
uklanjanjem dijela pločica rezanjem oštetila i izolaciju koje je prethodno bila izvedena, kako
to u svom nalazu zaključuje sudski vještak Z. F., te je tom radnjom na terasi u dijelu
koji je pripao tuženiku počinila štetu, dakle njena radnja je u uzročnoj vezi s nastalom štetom
pa tužitelju odgovora za prouzročenu štetu sukladno čl. 1045., 1046. u svezi i s čl. 1089. ZOO-
a.

Nadalje, zaključak je suda kako nije moguće uspostaviti ranije stanje sanacijom samo
dijela na mjestu gdje su izrezane pločice jer je prilikom rezanja oštećena i hidroizlacija na tom
mjestu i ranije stanje se u potpunosti može uspostaviti isključivo ponovnim "premazivanjem"
hidroizlacije cijele terase.

Prema nalazu i mišljenju sudskog vještaka, kojeg sud u potpunosti prihvaća kao
stručnog i obrazloženog, a i stranke nisu imale daljnjih prijedloga niti primjedbi sud je utvrdio
da je za sanaciju oštećenja uslijed oštećenja dijela pločica ispred ulaza u vrt potrebno
demontirat keramičke pločice sa građevinskim ljepilom, demontirat hidro izolaciju zajedno s
estrihom, nabaviti i izraditi estrih, novu hidroizlazaciju nabaviti i ugraditi kremičke pločice,
sve za površinu terase (43,21 m2) a za što je vještak procijenio iznos od 90.741,00 kn
(zbiranjem iznosa navedenih u vještačenju dobije se iznos 72.592,80 kn, što s PDV-om iznosi

90.741,00 (a ne kako je to pogrešno izračunao vještak 183.717,97 kn), a kako tužitelj potražuje
(list 49 spisa) iznos 63.200,00 kn, što je manje od utvrđene štete, valjalo mu je dosuditi taj
iznos.

S tim da, s obzirom da tužitelj nije dokazao da je sanirao štetu zatezne kamate mu
pripadaju sukladno čl. 1089. St.2. ZOO-a od presuđenja, pa do isplate, a ako je već odbije
pravomoćno zahtjev za zateznim kamatama od 22.studenog 2010. do 7.ožujka 2018., valjalo je
odbiti zahtjev za isplatom zateznih kamata od 8.ožujka 2018. do 25.veljače 2020.

To stoga što, tužitelju na imovinsku nerepariranu štetu pripadaju zatezne kamate od
presuđenja pa do ispate, stoga što šteta predstavlja nenovčanu materijalnu štetu koja u ovoj
pravnoj stvari nije reparirana. U takvoj činjeničnoj i pravnoj situaciji tužitelj može osnovano
tražiti naknadu štete prema cijenama na dan presuđenja sukladno čl. 1089. st. 2. ZOO-a. Stoga
su zatezne kamate određene sukladno čl. 29.st.2. ZOO-a od 8.ožujka 2018., a zahtjev za

11

Poslovni broj 8 Pn-14/2019-104

plaćanjem zatezne kamate na dosuđeni iznos od 66.849,70 kn tekući od 22.studenog 2010. do

7.ožujka 2018. valjalo odbiti kao neosnovane

Odluka o troškovima postupka temeljem se na odredbi čl. 154. St. 2. u svezi s čl. 155.
Zakona o parničnom postupku („Narodne novine 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000,
88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014,
70/2019 dalje: ZPP). Sud je utvrdio da je tužitelj uspio u postupku sa 94,50 % svog zahtjeva,
pa kad se od njegovog uspjeha oduzme uspjeh tuženice (5,5 %), sukladno citiranoj odredbi
ZPP-a tužiteljev uspjeh u parnici mjerodavan za obračun troška iznosi 89 %

Tako su tužitelju priznati troškovi za zastupanje po punomoćniku odvjetniku primjenom
Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj: 142/12, u
daljnjem tekstu Tarifa) prema vrijednosti predmeta spora i to za: sastav tužbe (100 b, Tbr 7/1)
za sastav podneska kojim se očitovao na protutužbu od 10.listopada 2011. (100 b, Tbr.8/1) za
sastav ostale vrste podnesaka 12.listopada 2012., 16.lipnja 2014., 30.lipnja 2014.,29.lipnja

2015., 10.srpnja 2015.,29.rujna 2015.,4.studenog 2015., 28.prosinca 2015. I 4.prosinca 2017.
(25 b, Tbr. 8/3) za zastupanje na ročištima 14.svibnja 2015., 6.srpnja 2015., 23.prosinca 2015.,

26.sijčnja 2016., 23. Veljače 2016, 17.ožujka 2016, 3.svibnja 2016., 15.lipnja 2016., 13.rujna

2016., 12.prosinca 2016., 23.prosinca 2016., 4.svibnja 2017.3.listopada 2017., 1.prosinca

2017., 26.siječnja 2018. , 10.rujna 2019., 5.studenog 2019., 28.siječnja 2020. (svako po 100 b,
Tbr. 9/1), što imajući na umu vrijednost jednog boda i PDV (25 %), trošak očevida na licu
mjesta (375,04 kn) sudsku pristojbu za tužbu (689,00 kn) i presudu (1.018,00 kn), trošak
vještačenja (3.620,00 kn), ukupno iznosi 33827,60 kn. Kako je tužitelj uspio sa 89 % zahtjeva
to mu je valjalo dosuditi trošak u iznosu 30.106,17 kn i odlučiti kao u točki 4. izreke.
Tužitelju nisu priznati troškovi za podneska od 16.rujan2011. jer isti nije bio nužan za
vođenje postupka, kao ni trošak za sastav podneska od 13.svibnja 2015. jer je isti predan na
ročištu. Nije priznat trošak za ročište 16.prosinca 2016. i 4.lipnja 2019. jer ta ročišta nisu ni
održana, trošak za izlazak suda na lice mjesta (očevid) i trošak vještačenja priznat je u visini u
kojoj je i nastao.

U Dubrovniku 26.veljače 2020.

Sutkinja Marijana Capurso Kulišić, v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude i rješenja stranke mogu podnijeti
žalbu u roku od 15 (petnaest) dana računajući od održavanja ročišta za objavu presude ukoliko
je stranka bila uredno obaviještena o održavanju ročišta za objavu, odnosno od primitka
prijepisa presude ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu presude.
Žalba se podnosi ovom sudu, pismeno, u 3 (tri) primjerka, a o žalbi odlučuje nadležni županijski
sud.

DNA:

- pun. tužitelja
- pun. tuženika