Baza je ažurirana 09.07.2025.
zaključno sa NN 77/25
EU 2024/2679
Republika Hrvatska
Županijski sud u Dubrovniku
Dubrovnik
Poslovni broj: 9 Gž-159/2020-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Dubrovniku, po sutkinji Mariji Vetmi, kao sucu pojedincu,
temeljem nacrta više sudske savjetnice Dobrile Hladilo, u pravnoj stvari tužitelja D.
N. iz O., OIB: …, kojeg zastupa
punomoćnica S. B., odvjetnica u Z., protiv tuženika H.-osiguranje d.d.
Z., OIB: …, kojeg kao punomoćnici zastupaju odvjetnici u
Odvjetničkom društvu O., P. & P. d.o.o. iz Z., radi naknade štete,
odlučujući o žalbama stranaka izjavljenim protiv presude Općinskog građanskog suda u
Zagrebu broj 68 Pn-1325/2018 od 18. prosinca 2019., 26. veljače 2020.
p r e s u d i o j e
Žalbe se odbijaju kao neosnovane te se potvrđuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj 68 Pn-1325/2018 od 18. prosinca 2019.
Obrazloženje
Prvostupanjskom presudom doslovce je suđeno:
"I. Nalaže se tuženiku platiti tužitelju iznos od 25.000,00 kn sa zakonskome
zateznom kamatom tekućom od 25.06.2018. godine do isplate po prosječnoj kamatnoj stopi
na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim
društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za
tri postotna poena, koju kamatnu stopu utvrđuje Hrvatska narodna banka prema čl. 29. st. 2. i
8. Zakona o obveznim odnosima, u roku 15 dana.
II. Tužitelj se odbija s preostalim dijelom tužbenog zahtjeva u iznosu od 25.000,00
kn i sa dijelom zahtjeva kojim na dosuđeni iznos glavnice od 25.000,00 kn potražuje
zakonsku zateznu kamatu tekuću od 06.05.2015. do 24.06.2018. godine.
III. Svaka stranka snosi svoje troškove"
Protiv točke II. i III. prvostupanjske presude, pravodobnu i dopuštenu žalbu izjavio je
tužitelj zbog žalbenih razloga iz članka 353. stavka 1. točke 1. do 3. Zakona o parničnom
Poslovni broj 9 Gž- 159/2020-2
postupku (“Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08,
123/08, 57/11, 25/13, 89/14 i 70 /19 – dalje: ZPP) s prijedlogom drugostupanjskom sudu
preinačiti presudu u pobijanom dijelu i prihvatiti u cijelosti tužbeni zahtjev ili presudu u tom
dijelu ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
Tuženik je pravodobno izjavio žalbu protiv točke I. i III. izreke zbog žalbenih razloga
iz članka 353. stavka 1. točke 1. do 3. ZPP-a ponavljajući navode isticane tijekom
prvostupanjskog postupka s prijedlogom drugostupanjskom sudu prvostupanjsku presudu u
pobijanom dijelu preinačiti i tužbeni zahtjev odbiti kao neosnovan.
Na žalbe nije odgovoreno
Žalbe nisu osnovane.
Predmet spora u ovoj pravnoj stvari je tužiteljev odštetni zahtjev koji proizlazi iz
štetnog događaja – prometne nezgode s tim da pravna osnova tužiteljevog zahtjeva proizlazi
iz dodatne ugovorene police proširenog osigurateljnog pokrića, vozača i jednog putnika od
posljedica nesretnog slučaju u visini od 50.000,00 kn i to u slučaju smrti osiguranika.
Nije počinjena ni jedna od bitnih povreda odredaba parničnog postupka navedenih u
članka. 354. stavka 2. ZPP-a, na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe
članka. 365. stavka. 2. ZPP-a.
Suprotno tužiteljevim žalbenim navodima isticanim i tijekom prvostupanjskog
postupka, prvostupanjski sud je pravilno zaključio da se u konkretnoj situaciji radi o vozilu
u upotrebi tj. da je način nastanka štetnog događaja, obuhvaćen pojmom "upotreba vozila" te
da je nastupio osigurani slučaj-smrt osiguranika- vozača teretnog vozila.
Naime, Sud Europske unije u svojim odlukama broj C-334/16 i C-648/17 dao je
tumačenje pojma „upotreba vozila” iz Direktive Europskog parlamenta i Vijeća
2009/103/EZ od 16. rujna 2009. u odnosu na osiguranje od građanskopravne odgovornosti u
pogledu upotrebe motornih vozila i izvršenje obveze osiguranja od takve odgovornosti (SL L
263, 7.10.2009.). Sud Europske unije pojam "upotreba vozila" tumači na način da isti nije
ograničen samo na situacije iz cestovnog prometa, nego se odnosi i na svaku upotrebu vozila
koja je u skladu s njegovom uobičajenom funkcijom. Pojma „upotreba vozila” u smislu
Direktive, ne ovisi o okolnosti je li predmetno vozilo u trenutku nezgode bilo zaustavljeno ili
se nalazilo na parkiralištu. U tim okolnostima smatra da su parkiranje i razdoblje mirovanja
vozila prirodne i nužne faze koje su sastavni dio njegove upotrebe kao prijevoznog sredstva.
Vozilo se, dakle, načelno upotrebljava u skladu sa svojom funkcijom prijevoznog sredstva i
dok je parkirano između dvaju kretanja.
Pravilan je zaključak prvostupanjskog suda da tužitelju – kao osiguranikovom ocu
pripada, temeljem odredbe iz članka 16. stavka 2. točke 5. tuženikovih Općih uvjeta, ½
ugovorenog iznosa. Navedenom odredbom propisano je da se osigurani iznos, u slučaju
nastanka osiguranog slučaja isplaćuje osiguranikovim roditeljima na jednake dijelove.
Poslovni broj 9 Gž- 159/2020-2
Činjenica da je u ostavinskom postupku iza smrti osiguranika samo tužitelj –
osiguranikov otac - proglašen nasljednikom nije odlučna za ovaj spor, jer osigurani iznos ne
predstavlja osiguranikovu imovinu koja ulazi u ostavinsku masu.
Osigurani iznos pripada korisnicima osiguranja za slučaj osiguranikove smrti
(osiguranikovim roditeljima) temeljem dodatne ugovorene police proširenog osigurateljnog
pokrića (ugovora) sklopljenoj s tuženikom.
Prvostupanjski sud je pravilno odredio početak tijeka zateznih kamata prema odredbi
članka 14. tuženikovih Općih uvjeta.
Ostali žalbeni navodi ne dovode u sumnju pravilnost pobijane odluke
prvostupanjskog suda, za koje je taj sud u obrazloženju dao valjane i logične razloge što ih
prihvaća i ovaj sud pa se žalitelj radi izbjegavanja nepotrebnog ponavljanja upućuje na
razloge pobijane odluke.
Kako je odluka o troškovima postupka pravilna žalbe nemaju opravdanja pa je odlučeno kao u izreci temeljem članka 368. stavka.1. ZPP-a.
Dubrovnik, 26. veljače 2020.
Sutkinja:
Marija Vetma
Kontrolni broj: 0879f-8abe9-a07c8
Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom: CN=MARIJA VETMA, L=DUBROVNIK, O=ŽUPANIJSKI SUD U DUBROVNIKU, C=HR
Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi: https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/
unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.
Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja prikazati
izvornik ovog dokumenta.
Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku, Županijski sud u Dubrovniku potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.
Pogledajte npr. Zakon o radu
Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.