- 1 -              Revd 201/20-2

Broj: Revd 201/2020-2

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Katarine Buljan predsjednice vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i dr.sc. Jadranka Juga člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja zavod, Z., OIB ..., protiv tuženika C. o. d.d., Z., OIB ..., kojeg zastupaju punomoćnici, odvjetnici iz Odvjetničkog društva H. & partneri d.o.o., odvjetnici u Z., radi isplate iznosa od 30.323,19 kn, odlučujući o prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske broj Pž-4523/2018-3 od 13. rujna 2019., kojom je potvrđena presuda Trgovačkog suda u Bjelovaru broj P-131/2017-8 od 14. svibnja 2018., u sjednici održanoj 25. veljače 2020.,

r i j e š i o  j e:

Prijedlog za dopuštenje revizije se odbacuje.

Obrazloženje

Tuženik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske broj Pž-4523/2018-3 od 13. rujna 2019., kojom je potvrđena presuda Trgovačkog suda u Bjelovaru broj P-131/2017-8 od 14. svibnja 2018.

Postupajući sukladno odredbama čl. 385.a i čl. 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11 - proč. tekst, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP), revizijski sud je ocijenio da pravna pitanja naznačena u prijedlogu za dopuštenje revizije, a koja glase:

„1. Je li za određivanje mjerodavnog prava radi naknade štete kao trenutak nastanka štete ključan trenutak nastanka štetnog događaja ili isplata svake pojedine mirovine?

2. Odnosno smatra li se u konkretnom slučaju kao trenutak nastanka štete trenutak prometne nesreće iz 1996. godine ili isplata svake pojedine imovine te je u konkretnom slučaju trebalo primijeniti Zakon o mirovinskom osiguranju koji je bio na snazi u 1996. godini, u trenutku prometne nesreće ili primijenjeni Zakon o mirovinskom osiguranju koji je na snazi u trenutku donošenja presude?

3. Koje pravo je mjerodavno kod sukcesivnih mjesečnih isplata štete (invalidske mirovine). Je li moguće da se mjerodavno pravo svakom isplatom štete sukcesivno mijenja?

4. Smatra li se potraživanje naknade isplaćene mirovine naknadom štete koju tužitelj trpi ili je riječ o regresnom zahtjevu tužitelja u odnosu na tuženika te koja su pravila o zastari mjerodavna za konkretni slučaj?“

nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu jer je riječ o pitanjima glede kojih pobijana odluka ne odstupa od ustaljene prakse revizijskog suda (tako u Rev-110/10-2  od 16. veljače 2011., Rev-3078/14-2 od 28. veljače 2018., Revx-436/10 od 2. veljače 2011.) a niti je praksa viših sudova ili revizijskog suda u odnosu na to pitanje nejedinstvena.

Pozivanje tuženika na odluke ovog suda poslovni broj Rev-980/15 od 4. prosinca 2018., Rev-2968/1992 od 14. prosinca 1993., Rev-735/09 od 17. lipnja 2010. nije od značaja, obzirom se u tim predmetima radilo o posve drugačijoj činjeničnoj situaciji.

Slijedom toga, kako u ovoj pravnoj stvari nisu ispunjene pretpostavke za intervenciju revizijskog suda iz čl. 385.a st. 1. ZPP i dopuštenje revizije, to je na temelju odredbe čl. 392. st. 1. i 387. st.5. ZPP, riješeno kao u izreci.

Zagreb, 25. veljače 2020.

Predsjednica vijeća:

Katarina Buljan, v. r.